Poreklo prezimena, selo Dragodo(l), (Osečina)

23. januar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Dragodo(l), opština Osečina. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Dragodo je selo planine Medvednika i na njegovom severozapadnom obodu, pri izvorima rečice Pecke. Sa svih je strana ograđen visokim brdima i u njega se slazi vrlo strmenim putevima. Od Suvodanja su visovi Maća, Pećurić i Tisovik, od Skadra Kavardin, Dragenica, Pluževine i Stražionica, od Stanine Reke su, Kopilović, Lokva i Iva, od Lopatnja Iva i Pogarevac. Rečica Pecka postaje od dve rečice koje teku obodom sela i između sebe ostavljaju visoko dignuto razvođe nazvano Atar. Obe se rečice sastaju u Pecku ispred škole u Pogarevcu. Pri izvoru desne rečice je široka karsna zaravan Dragodo a pri izvoru leve rečice je Suvodo.

Dragodo je na istoku je od Carine uz Dragodolku.

Oko sela su: od zapada Suvodo, Vilovica, Pogarevac, od severa Iva, Zabrđe, Brezjak, od istoka Kopilović i Drenajić, od juga Javor, Lokva i Široka Bara.

U selu su reke i rečice: Dragodolka, Plavšina Reka, Marjanovića Reka i Rijeka.

Dragodo je pun česama, točkova i dobrih voda: Plavšina Voda, Dobra Voda, Izvorac i Bojčin Izvor.

U Dragodolu su brda: Glavica, Babac, Osovi, Orašće, Ravan, Atar, Stijena, Dragi Do, (u njemu staro groblje, vrtače, zvekare, pećine; nekada zbegovi celog sela, za skrivanje od Turaka, po čemu je i selo dobilo ime), Konjic, Dragenica, Paoče, Tisovik, Maoče, Crvena Stijena, Garevine, Resavac, Lokva, Javor, Široka Bara, Do, Kik, Prisedo, Poljane, Glačica, Golubinjak, Polje i Brezjak, (Brezjak, Polje i Golubinjak su letnja staništa svih Bobića). U Dragom Dolu jedna za- ravan se zove Crkvina (stare zidine) i pod njom ima izvor Crkvina.

Njive se zovu: Poljane, Atar, Ravan, Luke, Lokva, Bare, Dolovi, Dragenica, Njive, Podjavor, Iva i Garevine.

Kuće su na rečicama, ne na izvoru nego na srednjem toku. Na desnoj su rečici Marjanovići u tri mahale a na levoj su Bobići, opet u tri mahale. Ispod Bobića su Plavšići a ispod Stava na Pogarevcu je mahala Pogarevac.

I Dragodo ima staro groblje, zatim ovde – onde poneki mramor, koji bi trebao da obeleži grob nekadašnjeg stanovnika ovih sela. Stare iskopine pod Suvodolom i brdima do Skadra, kao da bi htele reći da su se ovde kopale rude. Na Langerovoj karti iz 1717. god. stoji selo Tgago1o.

Odnekud iz okoline Vlasenice su došli rođena braća Cvetko i Drpan Bobići, Dabo, Plavša (Pavao) i Bobo Bobić i druga braća rođena, rođaci u trećem stepenu. Bobini potomci znaju da su iz Bukovice u Dalmaciji da imaju srodnika oko Splita i da i danas po nekim selima oko Knina mora biti Bobića. Po dolasku, su hteli da se odadu stočarstvu, a ne rudarstvu, mada su zašli u rudarski kraj. Čim su pali ovde, rešili su da ostanu. Došli su zajedno, ali se odmah pri smeštanju podele. Dabo uzme osoje Atara, Bobo ode pod Garevine, Drpan, zauzme donji deo sela i Atara, Cvetko uzme Poljanac, a Plavša uz njega Šibove. Bobovi su bili mirni stočari i rudari, jer je već Plavša ušao i ovde u rude, samo im je mnogo brige zadavao najmlađi brat Dabo, koga su tek i oženili u Dragodolu. Jednog dana ode na pazar u Soko i tamo se zavadi s nekim Turčinom i potegne pa ga ubije i pobegne. Kad je došao kući, javi Plavši šta je uradio, pa se reši da bega. Slučajno se baš toga dana desio u selu seoski spahija i on se sav založi da ga na molbu braće zadrži i odbrani. Pri svem tome Dabo rano u zoru sa ženom i nejakim detetom pobegne i uputi se Savi. Za njim se dadu u poteru seoski spahija i brat Plavša i stignu na skeli u selu Skeli, baš kada se rešio da se prebaci na levu stranu u Kupinovo. Tu ga i spahija i Plavša stanu odvraćati da se vrati, ali se nije dao. Plavša uspe da mu otme jedinca Marjana, a njega pusti da ode kuda zna. Marjana je doveo sebi u kuću, odgojio i oženio, pa mu posle Plavšini sinovi predali stari Dabin kraj.

Potomci svih Bobića danas se zovu Bobići (130 k.; Đurđic) i reč Bobić je isto što i Dragodo. Drpanovi potomci zovu se Stojanovići i neki su od njih otišli u Lopatanj i tamo ih je više nego u ovom selu. Bobini se potomci zovu: Vojisavljevići, Šećerovići, Aleksići i Krstići; jedna je porodica otišla u Lopatanj i tamo je od njih dosta potomaka. Drpanovi se potomci zovu Bobići i njih ima dosta u selima oko Obrenovca. Plavšini su potomci Plavšići i Pavlovići, a Cvetkovi Subotići i Radoševići, a od Marjana Marjanovići. Svi se radi trgovine i zanata i službe rado sele.

U Dragodo nije sa strane niko mogao doći. Ko bi god došao mogao je ući u Bobiće ili uzeti neki kraj sela, koji nisu držali Bobići. Tako je Pogarevac bio izvan Bobića i poseli su ga Skadarci.

Andrići i onda i danas potpuno odvojeni od Bobića; (12 k.; Sv. Jovan).

Andrići su došli u početku naših ustanaka, tada su se pod Ivom naselili:

Bojinići iz Lopatnja (5 k.; Sv. Alimpije).

U Stojanoviće Bobiće ušli su:

Neškovići, Koprići iz Beštanskog (5 k.; Sv Jovan).

U Dragodolu ima 4 roda sa 152 doma.

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 447-453), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.