Poreklo prezimena, selo Gornja Bukovica (Valjevo)

19. januar 2013.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Gornja Bukovica, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Bukovica je na obema obalama rečice Bukovice. Selo je na brdima i kosanjicama Jautine, koja je na severnoj strani sela. Najveći šumski krajevi su Jautina i Carić.

Gornja Bukovica je selo razbijenog tipa. Džemati su razdvojeni kosanjicama ili dolinama potoka i svi su došli u prisojne strane pojedinih brda.

Glavni džemati su:

STANKOVIĆI – Jevtići 2k, Zarić 1k, Grujičići 4k, Antići 1k, Topalovići 2k, Živanovići 1k i Brankovići 1 kuća. Stankovići su oko crkve i iznad nje uz Renovaču.

CARIČANI – Ćirići 10k, Vasići 5k, Jevtići 1k i Rakići 3 kuće.

RAJKOVAČA – Jocići (Simići) 6k, Stojkovići 8k, Džajići 7k, i Andrići 2 kuće.

KOTARCI – Kotarci 3 kuće i Kojići 1 kuća.

BOGUTOVIĆI – Bogutovići 13k, Madžarevići 1k, i Jovići (Danilovići) 2 kuće. Bogutovići su zapadno od Kotaraca, pod Presekom.

TODORIĆI – Živanovići 4k, Rankovići 2k, Mijailovići 4k, Dimitrići 2k, Pantelići (Vukovići) 5k, Šargići 4k, Markovići (Pandurovići) 5k, Popovići 2k i Kojići 5 kuća.

KOVAČEVIĆI – Cvetići 1k, Mirkovići 2k, Lazići 4k, Prodanovići 4k i Jonići 2 kuće.

BOJIČIĆI – Petakovići 5 kuća, i Bojičići 7 kuća.

DIVLJANOVIĆI – Markovići 4k, Protići 1k, Milovanovići 4k, Pavlovići 3k i Milinkovići 4 kuće. Divljanovići su pod Divljanom, iznad džemata Bojičića.

JANKOVIĆI – Jankovići 14 kuća i Ivići 3 kuće. Jankovići su do Kamenice.

KOLAROVIĆI – Kolarovići 8 kuća i Pajići 6 kuća. Kolarovići su na Radiji.

PURIĆI – Purići 9k, Nikitovići 1k i Damnjanovići 2 kuće. Purići su takođe na Radiji.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god. Gornja Bukovica je imala 95 domova sa 130 porodica i 297 har. lica. Prema popisu od 1866. god. bilo je 129 domova sa 1.127 stanovnika….dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 194 doma sa 1.384 stanovnika.

U Gornjoj Bukovici je danas 191 kuća od 20 porodica.

Gornja Bukovica, s Donjom i selom Rabasom, čini bukovičku opštinu u srezu podgorskom. Sudnica i crkva su u selu, a škola je u Kamenici. Groblje je razdeljeno po krajevima. Seoska je preslava Mlada Nedelja po Spasovdanu.

Ime selu došlo je od drveta bukve, koje je i danas najčešće šumsko drvo u ovom selu. Nazvata je Gornja, za razliku od Donje, koja je na levoj obali istoimene rečice i ispod ove.

Po selu, u njegovom zapadnom kraju, ima na poviše mesta starih grobova sa stećcima bez potpisa za koje narod veli da su madžarski grobovi.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela

Bukovica je staro naselje, mi se s imenom ovog sela susrećemo u početku 18. stoleća. U spisku sela, koja su u 1719. god., jula meseca, stradala od grada i oluje, pominje se ”Bukovicza superior”, a u spisku sela iz 1737, navodi se ”Pukovitza”, no koje se ime ne može odneti ni na jedno drugo mesto ove oblasti do na ovo selo. Staro selo bilo je uz Renovaču i Kovačicu, pa se posle pomeralo Jautini, Radiji i drugim krajevima. Glavno je kod ovog sela da prve porodice nisu bile među brdima nego su bilo pod brdima, u dolini reka i potoka, pa su se pre 100 godina povukle dublje u planinu.

Najstarije porodice u selu jesu:

  • LAZIĆI – od starine su u selu, ne zna se s koje strane su doseljeni i prvo su bili u Kovačici, pa se izmestili pre 100 godina na sadašnje mesto. U Laziće se računaju i Jokići; ima ih 6 kuća i slave Sv. Luku.
  • PETAKOVIĆI – ne zna se s koje su strane doseljeni.  Najpre su bili pri stavama Medovice i jaućanskih i radijskih potoka, pa se pre 100 godina povukli pod Divljan. Iz ove je porodice Nićifor Petaković, koji je 1813. god. sa svojim seljakom Maksimom Filipovićem i još 300 Podgoraca poginuo na Zasavici. Filipović je iz porodice Bogutovića. Petakovića ima 5 kuća, slave Sv. Nikolu.
  • BOGUTOVIĆI – su davno doselili se iz sela Boguta, blizu Sjenice u Staroj Srbiji. Doseljeni su u 2 porodice i naseljeni pored Lazića u Kovačici, gde su i danas, samo se pomerili izvoru. Bogutovića ima pod raznim prezimenima 15 kuća, a i raseljenih; slave Sv. Nikolu.

Starije doseljene porodice:

  • Tzv. DIVLJANOVIĆI – Divljan je treći brat Žarka i Joje, doseljenih u početku 17. stoleća iz Crne Gore, od kojih se prva dvojica naselila u Kamenici, a ovaj prešao u ovo selo. Divljanovi potomci su naseljeni na brdu, prozvatom po imenu njihovog rodonačelnika, ”Divljan”, oni se odatle nisu ni kretali ni raseljavali. Više od 150 godina sveštenici ovog sela i njegove ckve su članovi ove porodice, što je slučaj i danas. Iz ove porodice je prota Divljan iz 1897. godine. Divljana ima mnogo rasturenih po Srbiji kao činovnika, sveštenika, trgovaca i zanatlija, a u selu ih je 13 kuća, slave Sv. Arhanđela.
  • JANKOVIĆI – doseljeni kad i Divljani. Preci im se doselili u 3 porodice, od tri brata rodim iz ”duboke Hercegovine” pa se naselili pored Divljana u Medovici i docnije pomestili se na zuapad Kamenici i Staparu. S njima su u srodstvu i KOLAROVIĆI, nazvati po nekom pretku koji je prvi u sleu otpočeo upotrebljavati i graditi kola; njih je danas 25 kuća, slave Sv. Stevana.
  • DŽAJIĆI – doselili se pred kraj 17. stoleća i prvi se naselili na Rajkovači, iznad stare crkve. Stari Džaja bio je rodom iz Osata u Bosni, doselio se kao majstor. Od njega su Džajići i svi drugi po Rajkovači, a ima ih, koje u Rajkovači, koje u Cariću, 42 kuće, slave Sv. Jovana. Svi su od 2 Džajina brata i njihovih potomaka.
  • TODORIĆI – doselili se u prvoj opštoj seobi pred kraj 17. stoleća, koji su od 3 porodice, od 3 rođaka iz Mokre Gore u Starom Vlahu. Bili su naseljeni u Bogutovićima pa su se pomestili na zapad, i zauzeli džemate Kovačevića i Todorića. Ima ih 25 kuća, slave Sv. Jovana. I Todorića ima dosta raseljenih po Tamnavi, kao i Džajića.
  • PRODANOVIĆI i KOTARCI – su jedna ista porodica, doseljena s Njeguša u Crnoj Gori, nekako u isto doba kad i Todorići. Njihov je predak izbegao krvnu osvetu i prvo se naselio u Bogutovićima, pa se posle pomerio na zapad do Lazića i do Kovačevića; njih je 8 kuća, slave Sv. Stevana.

Doseljenici u 18. veku:

  • STANKOVIĆI – doseljeni u početku 18. veka. Stankovići se zovu nekolike porodice: GRUJIČIĆI, ANTIĆI i BRANKOVIĆI u Rajkovači i pod Carićem. Stari Stanković doselio se pod ovim prezimenom iz sela Višesave u okrugu užičkom. Njih je 5 kuća, pored iseljenih, slave Sv. Nikolu.
  • Tzv. ŠARGIĆI – prozvati po nekom pretku koji je od boginja ostao šaren. Doseljeni su iz Birča, od one iste porodice od koje su i Birčani u Suvodanju. Njih je pod raznim prezimenima 14 kuća, slave Sv. Đurđa.
  • BOJIČIĆI – doselili se pred Kočinu krajinu iz Gunjaka u Azbukovici. Njih je danas 7 kuća, slave Sv. Jovana.
  • PURIĆI – doselili se zajedno s Bojičićima. Došli su iz Gođevića u Osatu, a u njih se ubrajaju i DAMNJANOVIĆI. Njih je 11 kuća, slave Sv. Lazara.
  • PAJIĆI – došli iz Osata zajedno s današnjim Purićima i naselili se pored njih na Radiji. Ima ih 6 kuća i slave Sv. Jovana.

Noviji doseljenici:

  • JEVTIĆI – došao im ded u prvom ustanku kao sluga, a posle se prizetio u Stankoviće. Od njega su 2 kuće, slave Sv. Nikolu. Ded došao iz Makovišta, okruga užičkog.
  • TOPALOVIĆI – otac došao ženi u kuću, primio prezime, a svoje staro napustio. On je iz Donje Bukovice, od njega su 2 kuće, od kojih jedna slavi Sv. Arhanđela, a druga Đurđic. To je otuda što je ona prva zamrla pa primila uljeza u svoju kuću iz Bosne.
  • ZARIĆ – je došao na kupljeno imanje i naselio se pored crkve. Rodom je iz Rovni od tamošnjih Srećkovića, slavi Sv. Jovana.
  • MADŽAREVIĆ – prizetio se u Bogunoviće, a rodom iz Donje Bukovice, slavi Đurđic.
  • ŽIVANOVIĆ – prizetio se u Stankoviće, a rodom iz Pričevića. Slavi Sv. Stevana.
  • NIKITOVIĆ – iz Tupanjaca, prizetio se u Puriće. Slavi Sv. Nikolu.
  • GRUJIČIĆ – u Stankovićima, došao iz Beomuževića, slavi Sv. Jovana i Sv. Nikolu.

Bukovičani se zanimaju zemljoradnjom i voćarstvom. Zemlja im je rodna i daje dovoljno sredstava za godišnju ishranu. Voćarstvo je na najvišoj ceni, ono je znatan broj seljaka uputilo na trgovinu zbog koje su se mnoge porodice iselile iz ovog sela u Šabac ili Valjevo i odale se trgovini. Bukovičani se iseljavaju i sele u Tamnavu, na zanate, trgovinu ili škole.

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. biljana prokic

    Mislim da ovde nedostaju neka prezimena kao sto su:Prokici,Urosevici i Jeremici

  2. Prezime Milinkovic se pominje od 1863 u popisu i do danas je familija opstala, ali u tefterima se spominje jedino milinko spasojevic. Da li neko zna nesto vise o ovim prezimenima iz sela sem ovoga sto se navodi u knjizi iz 1907.

  3. estavella

    Poštovani Zorane,

    mozete da mi ostavite mail ili da pisete na moj [email protected] pa ću Vas pitati oko Gornje Bukovice i familije Milinković.
    Hvala unapred

  4. Luka lazić

    Ja sam Lazić i iz gornje Bukovice i slavim svetog luku

  5. Aca

    Trazim inforcije o Marku Pantelicu, koji je ziveo u Gornjoj Bukovici verovatno negde izmedu 1910 i 1930, ako znate nesto o njemu