Poreklo prezimena, selo Skobalj (Lajkovac)

17. januar 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Skobalj, opština Lajkovac. Iz knjige LAJKOVAČKA TAMNAVA U PROŠLOSTI – Poreklo stanovništva, prof. Vojislava Miljanića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela, ime i brojno stanje u prošlosti

Nalazi se na levoj obali Kolubare. Selo je nastalo kao reselica Malog Borka.

Graniči se na istoku sa rekom Kolubarom, sa severa sa Malim Borkom, na zapadu sa Paljuvima i na jugu sa Jabučjem. Kuće su im bile samo na pobrđu iznad reke Kolubare. Dolina Kolubare ima nadmorsku visinu 96 metara dok plato iznad Kolubare jedva dostiže 113 metara,

Selo je dobilo ime najverovatninne po ribi skobalj, koja se lovila u Kolubari.

Selo je nastalo u isto vreme kada i Selo Lajkovac u vreme Kočine Krajine, a pojavljuje se u aračkim tefterima iz 1818. godine.

U popisu 1863. godine bilo je u sastavu opštine Mali Borak.

Popisom od 31. marta 1991. godine utvrđeno je da u selu živi 306 stanovnika, 116 stanova, 100 domaćinstava i 98 poljoprivrednih gazdinstava.

Selo se, kao Mali Borak i Kalenić, raseljava zbog proširenja tamnavskih kopova PD RB Kolubara, op. Milodan.

Starom porodicom smatraju se Ciglići, za koje se ne zna kada su se i odakle doselili. Slave Sv. Jovana. U popisu iz 1717. godine popisano je selo (Mali) Borak sa dva podanika. Veruje se da su Ciglići bili jedan od njih.

U prvoj polovini 18. veka doselili su se iz Vujinovače iz Podgorine Milutinovići-Đurđevići, koji slave Sv. Nikolu.

U Milutinoviće spadaju:Milutinovići, Đurđevići, Lazarevići, Milovanovići, Gajići, Markovići, Mirkovići, Pavlovići, Ivkovići, Petrovići i Milijanovići. Da sve ove familije potiču od zajedničkog pretka saznajemo iz spisa, koji su sačuvani u Okružnom valjevskom sudu.

Tako Ana, slepa kćer poč. Davida Petrovića, koju zastupa na sudu Milija Milutinović iz Skobalja, tuži Iliju Gajića kao kupca i Panteliju Petrović kao prodavca, jer je optuženi Pantelija jednu livadu, koja je pripadala Ani, trampio sa Ilijom. Naime, Ana je bila tetka Panteliji i kako joj je otac umro rano, živela sa njim u zajedničkom domaćinstvu. Zastupnik Milija je izjavio da Anina livada vredi 50 cesarskih dukata i da je trampljena za zemlju, koja vredi 30 cesarskih dukata i da će to posvedočiti: Stepan Milovanović, Ivan Milutinović i Filip Ivković. Zatražio je da se sve vrati u prvobitno stanje.

Sud je zasedao 6. juna 1858. godine i zkazao suđenje za 11 septembar 1858. godine. Dragocene izjave pojedinih aktera na sudu, Ivan Milutinović kao svedok, izjavio je „da je oženjen, da ima 50 godina i troje dece i da mu je Milija rođeni sinovac, a Ilija sinovac od prvog bratunčeta dok mu ostali nisu ništa“. Drugi svedok Stepan Milovanović je izjavio „da ima 55 godina, četvoro dece i da su mu Ilija i Milija sinovci“. Teći svedok Filip Ivković izjavio je „da ima 30 godina, oženjen, otac jednog deteta i da mu je Ana rod, ali ne zna u kom stepenu a Pantelija brat od drugog bratunčeta, dok mu ostali nisu ništa“.

Naknadno je pozvan da svedoči Živko Lazarević, koji je izjavio „da je oženjen, ima 38 godina i šestoro dece. Ilija mu je brat od strica“.

Dakle, očigledno je da su Milovanović i Đurđevići bliski srodnici sa Milutinovićima a takođe i Gajići sa Lazarevićima, a u isto vreme su svi međusobno, srodstvu. Svi svedoci, izuzev Filipa Ivkovića, izjavli su da sa Anom i Pantelijom Petrović nisu u srodstvu, ali je to verovatno rezultat neznanja, jer su Petrovići, Ivkovići itd.. ranije odvojili od Milutinovića i drugih, pa su srodnički odnosi pali u zaborav. Ali iz izjave Filipa Ivkovića saznajemo kakav je bio odnos između Ivkovića, Markovića, Mirkovića Pavlvića i Petrovića.

On izjavljuje „da mu je Pantelija drugi bratunčad a isto tako kaže da je od strica Ivana Markovića više puta slušao da je livada koju je Pantelija ustupio Iliji Anina, a ne Pantelijina“. Sledeći ovi izjavu očigledno je da su Marko Stojanović i Mijailo bili braća, te da su od Marka nastali Mirkovići, Markovići i Ivkovići, a od Mijaila Petrovići. Pavlovići su mlađa familija i nastali su od Mirkovića, pošto su Pavlovi sinovi Jeremija, Dimitrije i Aleksa uzeli prezime po ocu. Mihajilovići su najsrodniji sa Gajićima i Lazarevićima.

U drugoj polovini 18. veka doselili su seGavrilovići, Jovičići i Popovići.

Gavrilovići su se doselili iz Žabara u Kolubari. Slave Vrače.

Jovičići su iu Osata i slave Aranđelovdan i oko 1900. godine bilo ih je šest kuća.

Popovići su se doselili iz Kućana iz Starog Vlaha. Slave Sv. Đurđa.

Sredinom 19. veka došao je u kuću Pauna Miloševića (Gavrilovića) Milivoje Tomašević iz Rajkovića. Slave Đurđic.

U drgoj polovini 19. veka doselili su se Obradovići iz Bobove i naselili se na imanje Jovićića. Slave Sv. Nikolu.

U isto vreme doselili su sePavlovići 2, Stevanovići, Ćirići i Đurčići.

Pavlovići su se doselili iz obližnjeg Kalenića. Slave Mitrovdan.

Stevanovići su došli iz Kostojevića, užički okrug. Slave Sv. Jovana zlatoustog.

Ćirići potiču iz Majinovića iz Podgorskog sreza i slave S. Nikolu. Naselili su se prvo u Konatice (kod Stepojevca, op. Milodan) ali su tamo bili pokradeni, zbog toga su se preselili u Skobalj.

U ovom (20.) veku doselili su se:Radovanovići 1 i 2, Vasiljevići, Ilići, Jankovići, Nikolići, Bakići, Milovanovići, Bogdanovići i Milosavljevići.

Radovanovići 1 doselili su se oko 1900. godine i slave Alimpijevdan.

Radovanovići 2 potiču iz Kostojevića, slave Sv. Jovana milostivog.

Vasiljevići su se doselili iz Stanine reke. Slave Đurđic a prikazuju Sv. Nikolu.

Ilići su iz Malog Borka. Slave Đurđic.

Milići su došli iz Kikinde 1928. godine zbog čega ih meštani zovu „Švabići“. Slave Jovanjdan.

Jankovići su se doselili 1952. godine sa Zlatibora iz sela Jablanice i slave Mitrovdan.

Nikolići su došli 1955. godine iz Kostojevića kupivši kuću od Milorada Milutinovića. Rakići su kupili zemlju 1952. godine, konačno su se doselili 1958. godine iz Jablanice sa Zlatibora. Slave Aranđelovdan.

Milovanovići su iz okoline Kosjerića, slave Sv. Luku.

Bogdanovići su se doselili oko 1950. godine i slave Vrače.

 

IZVOR: LAJKOVAČKA TAMNAVA U PROŠLOSTI – Poreklo stanovništva, prof. Vojislav Miljanić. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. dragana

    kada su se doselili savici u skobalj? hvala

  2. Sela u opštinama Lzaravec, Ub i Lajkovac, koja su potpuno ili delimično raseljena zbog širenja kolubarskih kopova.

    Opština Lazarevac:
    – Strmovo (obod)
    – Mirosaljci
    – Junkovac
    – Sakulja
    – Baroševac
    – Medoševac
    – Zeoke
    – Mali Crljeni (obod)
    – Vreoci
    – Veliki Crljeni
    – Cvetovac

    Opština Lajkovac:
    – Mali Borak
    – Skobalj

    Opština Ub:
    – Kalenić
    – Radljevo

    Pouzdanost (poluzvaničnih) podataka 95%.