Poreklo prezimena, selo Bukovac (Mionica)

14. januar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bukovac, opština Mionica. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Bukovac je na severnom podnožju Maljena, pri vrhu Golupskog polja. Zemlje su izvan kuća, oko potoka i po Golupskom polju. Šume seoske su po Rastovi i Ćajincu.

Bukovac je selo razbijenog tipa. Kuće su razdeljene u 2 džemata, gde je prvi džemat ispod Rastove i Ćajinca, a drugi ispod njega na severnu stranu niz reku Bukovac.

Pod Rastovom su ove porodice: Nikići 16 kuća i Lučići 12 kuća, a ispod njih Risimići 5 kuća.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god. selo je imalo 10 domova sa 10 porodica i 32 har. lica. Prema popisu od 1866. god. bilo je 17 domova sa 175 stanovnika… dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 33 doma sa 195 stanovnika.

U Bukovcu je danas 33 kuće od 2 porodice. Sastavni je deo krčmarske opštine u srezu kolubarskom. Groblje je pod Izvršcem i još u zajednici sa Golupcem. Seoska je proslava Vodeni Utorak.

Ime selu je došlo od potoka i rečice Bukovca.

Golupsko polje i Izvršac prepuni su tumula, koje su 1895. god. Mihailo Valtrović i Đ. P. Jovanović prekopavali i nalazili vazne s pepelom mrtvaca, u kojima su sahranjivani nekadašnji stanovnici ovog kraja. Oko izvora Golupca, po dnu sela, i danas je puno suvomeđina i zidina, za koje narodno predanje drži da su nekadašnji stanovi stanovnika ovog sela naše narodnosti. Nad izvorom Bukovcem uzdignuto mesto zove se Biljezi. Na ovom brdu su bili do skora spomenici pojedinih Grbovića, koji su se istakli po narodnim poslovima.  Priča se da je na ovom visu svaki od Grbovića, kad bi polazio od kuće crkvi u Krčmar ili kad bi se iz crkve vraćao, zastajao na ovom visu radi odmora, te stoga su im i podizati spomenici na ovom mestu pa je zbog toga i vis dobio ime Biljezi. Prvi spomenik podigao svom ocu prota Stefan 1803. god., i na njemu je bila cela biografija porodice tadašnjeg vojvode Nikole Grbovića od doseljenja u ove krajeve. Ovih spomenika danas nema, njih je naša nepažnja i divljaštvo uništilo.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

Golubac i Bukovac su nekad bili jedno selo pod nazivom Golubac. Stari Golubac je bio u Golupskom polju, kod izvora Golupca, ispod Tustog brda, kod mesta koje se zove Ploča. Oba sela je osnovala porodica Keserovića (Kesera) ili Maksimovića, čije se naselje i danas raspoznaje kod izvora. Keserovići su prvi osnivači novog Golupca.

  • Tzv. RISIMIĆI (SREĆKOVIĆI i IVANOVIĆI) – Dokle su Keseri bili još kod izvora, doseli se u ovo zajedničko selo nekakva baba Risimija iz Riđana u Nikšićkoj Župi i naseli se pored njih kod izvora. Baba Risimija je izbegla krvnu osvetu, jer su joj Turci muža ubili i ona se doselila u početku 17. stoleća. Kad je kuga besnila u ovim krajevima, onda ona raseli ovu seosku zajednicu, neki se Keseri isele pod Izvršac, drugi otidu u Nanomir i odatle posle u Borak i Jabučje u Tamnavi, a Risimići pobegnu uz reku i nasele se onde gde su i danas, odakle opet neki posle otidu u Radobić i tamo se nastane. Risimići su prvi osnivači Bukovca u 18. stoleću, a u selu se zovu Srećkovići i Ivanovići; ima ih 5 kuća, slave Sv. Luku.
  • NIKIĆI i LUČIĆI – u opštoj seobi pri kraju 17. veka iz Nikšićske Župe, iz sela Riđana, a iz bratstva Radulovića, pokrenula su se petorica rođene braće: Grbo, Vuja, Nikola, Luka i Peja (Petar) sa svojim porodicama i mnogim drugim bratstvenicima i prešla u Stari Vlah, u nameri da se u njemu nasele. Neki bratstvenici nasele se oko Uvca i Priboja, a braća se krenu dalje i dođu u selo Skakavce, okr. užičkog, gde su imali nekih svojih bratstvenika, ranije doseljenih. Ovi ih ne mognu zadržati kod sebe već ih prebace preko Maljena i oni se, kad siđu u Golupsko polje, i nastane u njemu, pa razdele ovako: Grba pređe preko Priorače u Mratišić, a Luka i Nikola ostanu pod Rastovom, gde su im i prve kuće bile, a Vuja i Peja nađu za potrebno da se presele u Osečenicu i tamo se nasele. Od zaostale braće Nikole (Nike) i Luke su današnji Nikići i Lučići, čije su rodbinske veze, kao i sa kućom Grbovića i Vujića u Osečenici, još sveže i čvrsto se održavaju. Nikića i Lučića je u selu 28 kuća i svi slave Sv. Luku. U Lučićima i Nikićima imaju 3 uljeza, ali koji su izgubili svoju slavu i prezime, te ih zasebno i ne pominjemo.

Bukovčani se zanimaju svima privrednim zanimanjima kojima i susedni seljaci ove oblasti. Glavna su zanimanja gajenje stoke i voćarstvo, dokle zemljoradnja se razvijala u manjoj meri. Za gajenje sitne stoke njihovo je Polje od osobite vrednosti, akako po njmu uspeva i dobro voće, to se i naglo podiže. Bukovčani se odaju izučavanju zanata i rade ih po selu i okolini pa se često i iseljavaju iz sela.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.