Poreklo prezimena, selo Brankovina (Valjevo)

5. januar 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Brankovina, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Brankovina leži u istočnim prisojnim ograncima Jautine, na južnoj strani Blizonjskog visa.  Najglavnija su imanja po Protinom brdu i Rabasu, ali ih je posve malo. Ovo je selo uvek, pa i danas, samo šumsko selo, kao i sva susedna sela.

Brankovina je selo razbijenog tipa. Seoske su kuće izdvojene u džemate, koji su udaljeni jedan od drugoga više od 300 metara.

Glavniji džemati su:

–        Popov: Petrovići 2k, Štulići 2k, Markovići 4k i Sremčevići 6 kuća.

–        Pavići: Pavići 6 kuća.

–        Lazarevići: Dragojlovići 1k, Lazarevići 4k i Andrići 4 kuće.

–        Šabatovac: Damnjanovići 7 kuća.

Brankovina je prema  haračkim tefterima imala 27 domova sa 41 porodicom i 88 har. lica. Prema popisu od 1866. god. bilo je 31 dom sa 318 stanovnika….dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 43 domova sa 390 stanovnika.

U Brankovini je svega 41 kuća od 12 porodica. Brankovina je sastavni deo brankovačke opštine u srezu valjevskom, koju pored nje čine sela: Babina Luka, Zabrlica, Blizonje i Joševa. Pored crkve su sahranjeni svi znatniji Nenadovići i Petrovići. Poslednji od Nenadovića je Ljubomir P. Nenadović, pesnik srpski. Nekad je seosko groblje bilo na mestu gde je današnja crkva, pa kad je Prota Matija podigao crkvu pored grobova svojih starih i oca svoga, onda je staro groblje izneo na sadašnje mesto. Selo preslavlja Vodeni ponedeljnik.

Od kuda je ime selu to danas niko ne ume da objasni. Kad se ko zapita, od kuda je današnja Brankovina, svaki odgovara da je to ime staro i izodavna, ali niko ne zna od kuda je. Imena džemata su ili porodična ili po mestu. Šabatovac je ime po brdu istog imena, nazvato po nekom Turčinu Šabanu, koji je negda živeo na tom mestu, kao što su i danas pored ovog imena, očuvana imena Jeminac, ime livade i Mulina Bara (opet livade na Šabatovcu).

Na levoj strani Školskog potoka, ispod seoskog groblja i danas se raspoznaju ostaci stare crkve, koja je zapaljena 1788. godine. Nova crkva nije podignuta na tom temelju, ona je na desnoj obali potoka, u starom seoskom groblju i na onom mestu podigao ju je prota Matija Nenadović. Na Protinom brdu, prema Pavića kućama, danas se pokazuju mesta, gde su bile stare kuće Nenadovića, u koji su se rodili: knez Aleksa, vojvoda Janko, prota Matija i svi drugi znameniti Nenadovići. Ničega i nikakvoga traga od nekadašnje gospodske i velike kuće nema, pošto nema ni ove porodice u selu.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

  • NENADOVIĆI – Prota Matija, po pričanju svoje babe Mande, u svojim ”Memoarima” navodi da je njegova porodica, kad se doselila iz Birča u Osatu u ovo selo, našla ga pusto. Tako u stvari, nije bilo. I ranije je bilo ovde naseljenika, a naročito je bilo u doba doseljenja Nenadovića porodice. Nenadovića se porodica doselila u opštoj seobi, pri kraju 17. stoleća i nastanila se odmah pored Pavića kuća. U početku 19. stoleća igrali su znatnu ulogu unašoj istoriji, ali su ih vreme i prilike uklonile odavde te ih danas ovde nema već su rastureni po Valjevu i celom svetu. Njihovi su srodnici LAZAREVIĆI, ima ih 4 kuće i slave Sv. Alimpija.
  • MARKOVIĆI – predak im se doselio od Višegrada, mnogo pre Nenadovića.  Njegov je predak ostao siroče iza oca i majke, pa su ga Turci uzeli sobom i odveli u Višegrad i odgajili, pa kad je postao punoletan, onda su ga pustili i uputili za ovo selo, da traži svoju kuću. Kad je došao ovde, onda je našao kuću porušenu i pod njom podrume u kojima se još očuvalo piće. Ova je porodica u selu, kao i protina, vršila u sovje doba natnu ulogu. Iz nje je onaj čuveni brankovački zet Damjan Marković, kojega pominju Prota Matija u svojim ”Memoarima” i Joakim Vujić u svojim ”Putešestvijama”. Danas ih je svega u selu 4 kuće i slave Sv. Jovana.
  • PETROVIĆI – posle Markovića, ali opet pre Nenadovića, doselili se iz šabačkih Krnula kao sveštenička porodica, koja i danas ima sveštenika u svojoj porodici. I ova je porodica bila među viđenim u početku 19. veka i ona je dala onoga popa Simu koji je napustio svoju kuću pa uzeo pušku i otišao u ustanike (on je opojao mrtvo telo kneza Alekse). Prva kuća ove porodice bila je gde je današnja Pavića, a sad ih ima po celom selu i raseljenih. Petrovići su i PAVIĆI i DRAGOJLOVIĆI; njih je 9 kuća i slave Sv. Stevana.
  • SREMČEVIĆI – doselili se iz Srema, posle Nenadovića, u doba austrijskog provizorijuma. Drže za sebe da su nekad starinom iz ovog sela pa se povatili na svoju dedovinu; njih je danas 6 kuća i slave Sv. Nikolu.
  • DAMNJANOVIĆI (GEDŽIĆI) – doseljeni su pred Kočinu krajinu iz Orahovice u Azbukovici; danas ih je 3 kuće i slave Sv. Nikolu. ERIĆI su iz Vlahovića u Polimlju, ima ih 4 kuće, slave Vrače (moj dodatak – verovatno Erići i Damnjanovići čine jedan džemat sa ukupno 7 kuća, ili je u napred navedenim opisom džemata došlo do greške).
  • ANDRIĆI – su doseljeni iz sela Dragijevice, ove oblasti, u Prvom ustanku; njih je 4 kuće i slave Đurđic.
  • ŠTULIĆ – je iz Bosne; ded današnjih doselio se iz Osata kao majstor posle 1820. god., slave Sv. Đurđa.

 

Stanovnici ovog sela zanimaju se poglavito svima onim granama, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Počem nemaju dovoljno zemlje u svome selu, to slaze u Tamnavu i Kolubaru i tamo ili kupuju ili uzimaju pod zakup čitava imanja, te na njima podižu velike kuće, pa u njima stalno sede ili naseljavaju privremene naseljenike iz drugih krajeva.

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. antonije laketic

    Prema porodicnom predanju Laketica u Gornjoj Moraci, porodica Nenadovic je odselila u Brankovinu i Morace Gornje. Krsna slava im je bila Sveti Jovan Krstitelj, 20.j, a prisluga Ilin dan.
    O tome je i Ljuba govorio savremenicima, koji su prenijeli…
    .

  2. estavella

    Ima li ko da zna nesto vise o Lazarevic familiji i ta veza sa Nenadovicima kao srodnicima.

  3. estavella

    Ima li ko da zna nesto vise o Lazarevic familiji i ta veza sa Nenadovicima kao srodnicima.