Poreklo prezimena, selo Berkovac (Mionica)

22. decembar 2012.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Berkovac, opština Mionica. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Berkovac je u izvornom kraju reke Toplice. Zemlje oko reka su nanosne, vrlo rodne i podesne za sve useve. Oko Toplice su najbolje livade i pašnjaci. Šuma je od lisnatog drveta, ima je u dovoljnoj meri za gorivo i građu, a ne izvozi se.

Berkovac je selo razbijenog tipa.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god. Berkovac je imao 28 domaćinstava sa 41 porodicom i 108 har. lica. Prema popisu od 1866. god., bilo 62 domaćinstva sa 464 stanovnika…..dokle prema popisu od 1900. god. bilo je 92 doma sa 594 stanovnika.

Berkovac je sastavni deo gornjotopličke opštine u srezu kolubarskom. Groblje je u Durkovićima. Selo nema zajedničke preslave. Ima 93 kuće od 15 porodica.

Otkuda je ime Berkovac, ne zna se. Imena mala Rečani i Lepenac su po mestu naseljenja, ako i Rajičani i Kotlinjani, koja su po imenu dva potoka što grade Gerić.

Kod izvora Toplice, kod Vrutaca, priča se da su u selu bile do skora zidine kule Milana Toplice, pobratima Miloša Obilića, s kojim je pao u boju na Kosovu. M.Đ. Milićević u svojoj ”Kneževni Srbiji” iznosi da tih zidina nema, da ih je rasturio i od njih sebi kuću sagradio neki Marko Kovačević, otac Aksentija Kovačevića, bivšeg trgovca i viđenog građanina. Joakim Vujić u svom ”Putešestviju” navodi da su 1827. god. postojale zidine, da su se zvale ”Dvorište” i da su po pričanjima meštana ostaci dvora Milana Topličanina, poznatog po reci Toplici. Ono pto Marko nije mogao odneti i upotrebiti, dovršili su drugi njegovi seljaci, te su tako učiniili da su ”Dvorišta” razorena i kose se.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

Berkovac je po mišljenju seljaka staro selo. Staro selo bilo je pri dnu Reke, pa se vremenom pomeštalo i naseljavalo uz Reku i Gerić.

Oni što žive uz Reku zovu se Rečani, a oni uz Gerić Rajičani, a po Lepencu čine malu Lepenac.

Rečani su: Kovačevići 11k, Ignjatovići 11k, Jovanovići 3k, Kiselice (Radojičići, Mijailovići i Rafailovići) 20k i Milisavljevići 4 kuće.

Rajičani i Kotlinjani su uz Geriće: Vukomanovići (Obradovići i Bogdanovići) 6k, Šundići (Nikolići) 2k., Paspaljevići (Ilići) 2k, Matijevići 2k, Durkovići (Pavlovići, Paunovići i Radovanovići – Kiselice) 11k, Šiškovići (Ivanovići) 3k, Ivanović 1k, Milivojević 1k i Mušovci 4 kuće.

Na Lepencu su: Đorđevići 2k, Krgići 2k, Novakovići 2k, Marinkovići 2k i Švabići (Jegdići) 2 kuće.

U Gornjoj Toplici su: Milutinović 1k i Ilić 1 kuća.

  • JOVANOVIĆI – najstarija porodica u selu, za koju se drži da je selo osnovala i koja je u srodstvu sa MILISAVLJEVIĆIMA; ima ih 7 kuća u selu, slave Sv. Nikolu, a i raseljavali su se.
  • KOVAČEVIĆI – najstariji od doseljenih porodica. Doseljeni iz Kurepa u Drobnjacima u drugoj polovini 17. veka u dve porodice, od jedne su Kovačevići, a od druge Mijailovići i Simići. Prvobitno su bili naseljeni do Jovanovića po dnu Reke, pa se posle povukle visoko uz Reku; njih je u selu 11 kuća, ima ih i raseljenih, slave Sv. Đurđa.
  • KISELICE – doselili su se iz oblasti Krička u Staroj Srbiji kad i Kovačevići. Doseljeni su u 8 porodica, od kojih su samo 3 ostale ovde, 2 prešle u susedni Popadić, a 3 preselile se u tamnavsko Vrelo, od kojih je jedna prešla u Srem i odatle vratila se u beogradsko Žarkovo. Kiselice su u selu: Radojičići, Mijailovići, Rafailovići i Durkovići, nazvati po nekom pretku koji je bio isuviše siromašan. Durkovići su Pavlovići, Paunovići i Radovanovići. Prve Kiselice su naseljene uz Reku, pa su se posle pomerile na Lepenac i Gerić; njih je danas 31 kuća, slave Sv. Jovana.
  • IGNJATOVIĆI – došli pred Kočinu krajinu. Rodonačelnik ove porodice, Ignjat, je iz porodice Isidorovića u Prijezdiću ove oblasti i kad su ga Turci proterali iz svoga sela, naselio se pored Kiselica u Reci, gde su mu potomci i danas; njih je 11 kuća, slave Sv. Nikolu.
  • VUKOMANOVIĆI – doselili se iz Srezojevaca, okr. rudničkog, kad i Ignjatovići. Prvi su se naselili u potoku Kotlini; njima su rod OBRADOVIĆI i BOGDANOVIĆI; ima ih 6 kuća i slave Sv. Luku.
  • ŠUNDIĆI, PASPALJEVIĆI i MATIJEVIĆI – su jedna porodica, doseljena pred Kočinu krajinu iz Jalovika okr. užičkog, odakle im se preci doselili kao zidari; danas ih je 6 kuća, slave Sv. Nikolu.
  • MUŠOVCI i ĐORĐEVIĆI – su opet jedna porodica doseljena iz Mušića, okr. užičkog, čiji se predak doselio kao nadničar; ima ih 6 kuća, slave Đurđic.
  • ŠIŠKOVIĆI i KRGIĆI – su se doselili kad i gornji i na isti način iz Ljutica, okr. užičkog; ima ih 5 kuća, slave Sv. Luku.
  • ŠVABIĆI – deda zalutao odnekuda iz Srema, služio u ovom selu, oženio se i zakućio; njih je dve kuće, slave Sv. Đurđa.

 

Najnoviji naseljenici:

  • IVANOVIĆ – iz Bogdanice, okr. užičkog, došao ženi na imanje.
  • MILIVOJEVIĆ – iz Vračevića ove oblasti, došao ženi na imanje, slavi Sv. Nikolu.
  • MARINKOVIĆI – otac došao iz Mršelji, okr. užičkog, kao sluga i prizetio se; ima ih 2 kuće, slave Sv. Jovana.
  • MILUTINOVIĆ – u Gornjoj Toplici je od porodice Šutulja iz Strugarnika, doselio se pre 25 godina kao trgovac, slavi Sv. Đurđa.
  • ILIĆ – se doselio kao kovač iz Pološnice, okr. užičkog, slavi Sv. Đurđa.

 

Berkovčani se zanimaju svima privrednim radnjama kojima i susedni seljaci ove oblasti. Glavna su im zanimanja zemljoradnja i voćarstvo, ali se gaji i dosta stoke, naročito sitnije, koja se suvati po velikim seoskim ispustima. Pošto u selu ima dosta peščara, to se gotovo svaki seljak obučio u kamenjarskim poslovima. Uz ovo, mnogi su Berkovčani postali i zidari, drvodelje i kolari, te ove zanate obavljaju u selu i izvan njega.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Ljubivoje

    Pozdrav,
    u Berkovcu je i jedna kuća Markovića u starom centru sela, koji su slavili i sada slavimo Đurđevdan a nisu upisani u ovaj spisak. Želeo bih da saznam više o svom poreklu i precima. Ja sam Ljubivoje, moj otac Živorad, Njegov Milisav, pa Jevrem……..Marko…

    Možete li mi pomoći?
    U napred zahvalan Ljubivoje Bube Marković