Poreklo prezimena, selo Bačevci (Valjevo)

17. decembar 2012.

komentara: 8

Poreklo stanovništva sela Bačevci, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji “KOLUBARA I PODGORINA“, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Bačevačka visoravan je ograničena sa severa Čubricom, Kikom i Vučjakom, sa zapada Roguljama, s juga Lastrom i istoka Visom. Bačevci su planinsko karsno selo i najviše selo u oblasti Kolubare. Na celoj visoravni nema nigde drveta. Skoro cela visoravan je ogoljena, a takva su i okolna brda.

Bačevci su selo razbijenog tipa. Kuće su po vrtačama, razdeljene u pojedine džemate, izdvojene jedne od drugih i razdvojene omanjim neprimetnim izbrešcima. Kako kroz sredinu sela preko visoravni prelazi okružni put Valjevo – Užice, to je zgodno podelio selo na dva dela: G. i D. Bačevce.

U D. Bačevcima su džemati: Badići i Miškovići, a u Gornjim su: Žarkovići, Okrajčani i Đurići.

Prema haračkim tefterima Bačevci (kod Vuka ”Baćevci”) imali su 28 domova sa 41 porodicom i 108 harač. lica. Prema popisu od 1866. god. bio je 81 dom sa 632 stanovnika….dokle prema najnovijem popisu od 1900. god. bilo je 122 doma sa 924 stanovnika.

U Bačevcima je danas 123 doma od 13 porodica. Sastavni je do dračićske opštine u srezu valjevskom.

Bačevčani slabo znaju otkuda je ime njihovom selu. Tek poneki drže da su prve porodice ovog sela morale biti ”bačvari”, pa da se po tome prozvalo njihovo selo. O bačevanju ili bačijanju nisu se očuvale nikakve uspomene kod seljaka ovog sela, mada su i danas u velikoj većini stočari.

Na vrhu Lastre, s desne strane okružnog druma, nalaze se i danas nekakve suvozidine, ostaci nekakve, po mišljenju seljaka, kule Turčina, spahije ovog sela. Pri vrhu Lastre, ispod gornjih zidina, nalazi se neko mestance, koje se zove ”Karaula”, zakoje se misli da je na njemu bila pogranična austrijska karaula, kad je selo bilo pod austrijskom upravom u prvoj polovini 18. stoleća. U Donjim Bačevcima, gde su danas Badića kuće, nalaze se mnoga napuštena uzdignuta mesta, za koja se drži da su bile stare kuće nekadašnjeg prvog sela, koje se docnije pomestilo iz ovog mesta.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

Donji Bačevci:

Badići su do Kovačica i tu su: Žarkovići 9k, Mijailović 1k, Badići 2k, Milanović 1k, Kulinčević 1k, Šišovići 2k i Obradović 1k.

Miškovići su u Dubokom Potoku i pod Roguljama i Brdom, i tu su: Miškovići 6k, Radojičić 1k, Tabakovići 8k i Ninovići 7k.

 

Gornji Bačevci:

Žarkovići su na vrhu Lastre po njenim dolovima i tu su: Goge ili Žarkovići 8k, Terzići 7k, Petrovići 2k, Kićanovići 5k, i Milovanovići (Spakići) 2k.

Okrajčani su po Visu i njegovim dolovima i tu su: Nikolići 6k, Petrovići (Latići) 3k, Krstići 3k i Ninkovići (Ilinčići) 1k.

Đurići su po dnu gornjeg sela, do Prijezdića i tu su: Pantelići 8k, Obućine (Neškovići) 6k, Đurići 6k, Tešići 4k, Dodovići (Radovanovići) 4k, Nikolići (Brkići) 2k i Savići 16 kuća.

 

  • BADIĆI – smatraju se najstarijom porodicom u selu. Za njih se drži da su osnovali selo, da su u najstarije doba bii u jaruzi Dubokog Potoka pa su, ne zna se kada, izašli na sadašnje mesto.  Badića je nekad bilo mnogo porodica, pa su se neke iselile, neke zamrle, a i ove što su u selu na umoru su. U ovoj porodici živeo je neki Obrad, prozvat Bada, krajem 18. stoleća i u početku 19. stoleća, po kome se i današnji zovu Badići.  Slave Sv. Nikolu.
  • GOGE ili ŽARKOVIĆI – najstariji doseljenici ovog sela. Goge su se doselile pred kraj 17. veka iz sela Kučina u Polimlju zbog krvne osvete i prvo se naselile pored Badića, gde ih i danas ima, a posle pomestiše se u gornji deo sela, gde čine čitav džemat. Slave Sv. Nikolu.
  • SAVIĆI – današnji Savići su se doselili nekako u isto doba iz sela Bioske u St. Vlahu i naseljeni prvo u jaruzi kod izumrlih Badića, odakle ih je Bada premestio u gornji kraj sela. Slave Sv. Đurđa.
  • TABACI (TABAKOVIĆI) – doselili se iz Njeguša u Crnoj Gori, kad i Savići. Rodonačelnik ove porodice umeo je da gradi opanke i štavi kože te je prozvat Tabak. Tabaci su na glasu junaci i hajduci u tursko doba, mnogi su pomrli hajdukujući, kao i u borbama u početku 19. veka. Tabaci su zauzeli mesto starih Badića u jaruzi, pa su i danas tu; slave Sv. Nikolu.
  • ĐURIĆI – doseljeni kao Đurićeva porodica iz Kremana u St. Vlahu u početku 18. stoleća, kamo se pre toga doselila iz Gornjeg Kolašina u Crnoj Gori. U Bačvce su se doselila 3 brata: Kićan, Đura i Pantelija (Dodo), i oni su se naselili pod Visom gde su i danas, i oni su bili prvi naseljenici u gornjem kraju sela. Od Đura su: ĐURIĆI, TEŠIĆI I BRKIĆI. Od Doda: PANTELIĆI I DODOVIĆI, a od Kićana: KIĆANOVIĆI  i SPAKIĆI; njih je svega 31 kuća, slave Sv. Jovana.
  • MIŠKOVIĆI – doseljeni kad i Đurići. Od Miškovića doselila su se 3 brata: Miško, Radojica i Nino, i oni su doseljeni podeljeni iz Obarde u Polimlju, odakle su prvo prešli u Ojkovicu, u Stari Vlah, pa tek odatle sišli u ovo selo i naselili se u jaruzi ispod Badića, gde su i danas. Njih je 14 kuća, slave Sv. Jovana.
  • OBUĆINE – u selo su došli posle austrijske okupacije ovih krajeva. Doseljeni su iz Gornjeg Kolašina i naseeni prvo kod Goga i Badića u donjem kraju sela, pa neki deobom pomestili se u Đuriće u gornji kraj, a neki i danas ostali u Badićima. Obućine su doseljeni kao stočari, a ima ih odseljenih i na Rudniku, slave Sv. Đurđa.
  • TERZIĆI – posle Kočine krajine doselio se u ovo selo nekakav Neša Terzija iz sela Bioske u St. Vlahu, i njega je stari Bada naselio na Lastri, gde su mu i danas potomci, prozvati po njemu Terzići. Njih je danas 9 kuća, zovu se Terzići (7 k) i Petrovići (2 k), slave Sv. Alimpija.
  • LATIĆI, NINKOVIĆI, KRSTIĆI i NIKOLIĆI – zvani Okrajčani, doselili su se iz Jablanice u St. Vlahu kad i Neša Terzija. Njih je Bada naselio u iskraju sela, duboko u planini do Čubrice krčmarske, gde su i danas. Okrajčana je bilo u prvi mah dve porodice, slave Sv. Đurđa.

 

Glavna zanimanja seljaka ovog sela su: zemljoradnja i stočarstvo, dokle u poslednje doba gaji se dosta voća. Bačevačke zemlje su opšte nerode, pa i kad se najbolje gnoje, kad su i kišne godine, onda zbog velike visine i rđavog rada daju slabe plodove. Nema seljaka da ne zna zanat; najčešći i najmiliji zanat svakog seljaka je kačarski i ovaj rade i u selu i po svima susednim selima ove oblasti. Izvesne porodice, kao Okrajčani Ninkovići i neki Đurići, redovno svoju suvišnu mušku decu upućuju po zanatima, službi i trgovini, i ti su obično po gradovima, ap se i ne vraćaju.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA“, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Koreni

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Sarko

    Hteo bi da nesto kazem o porodici Goge ili Zarkovici, koji su doseljeni iz sela Kucine u Polimlju. Ova porodica je najverovatnije cincarskog porekla, a dalje poreklom im je iz juzne Makedonije ili Moskopolja u Albaniji. Goge je stari poznati termin za Cincare!

  2. Vera

    Moj pradeda je iz Bacevca.Navodno se doselio iz Bosne.I na zalost samo to znam.Prezime je Radovanovic.Ako nesto vise znate o ovom prezimenu javite mi. Krsna slava je Sv.Jovan. Unapred hvala!

  3. Jug

    Poštovani, posedujete li možda još neke podatke o poreklu Obućina iz Bačevaca, pošto je prezime izuzetno retko. Zahvaljujem

  4. Ja

    Ja prvi put cujem za Badiće.Ali se nigde ne pomenuse Radovanovici 7 kuca trenutno,u dve zive stalno u ostale dodju povremeno.

  5. Saša

    Ako mogu da se jave Vera,Moje selo ,Ja, kako bi razmenili nama poznate informacije o poreklo porodice Radovanović,koja je više od veka na ovim prostorima, a koje bi mogle koristiti saradniku portala.
    i