Poreklo prezimena, selo Balinović (Valjevo)

15. decembar 2012.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Balinović, grad Valjevo. Stanje iz 1907. godine, prema studiji ”KOLUBARA I PODGORINA”, autora Ljubomira Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

 

Selo Balinović je na levoj obali reke Jablanice, a leži na velkoj kosi, koja se od Medvednika uputila ka Valjevu i služi kao razvođe Jablanici i Obnici. Zapadni deo ove kose zove se Bogdana, a istoči Osijanj i pod tim imenom slazi do stava pomenutih dveju reka. Šume je u selu dosta.

Balinović je selo razbijenog tipa. Iako su kuće ovog sela na Bogdani, iako celo selo predstavlja jednu porodičnu zajednicu, ipak su pojedinci izašli iz svoje matice i pomestili se dalje na sever ka Tupanjačkoj Reci i njenim pritokama, ili na istok ka Vinjoši i njenim podinama. U selu su kuće razdeljene u 3 džemata: Bogdanu, Đurđeviće i Novakoviće.

Na Bogdani, čiji se naseljenici zovu i Brđani, su:

Marinkovići 3k, Milovanovići 3k, Lazarevići 3k, Milivojevići 4k, Antići 1k, Manojlovići 4k, Đokovići 6k, Petrovići 1k i Brankovići 2 kuće.

U Đurđevićima su:

Đurđevići 3k, Markovići 1k, Radojičići 1k i Jakovljevići 1 kuća.

U Novakovićima su:

Novakovići 4 kuće.

Prema haračkim tefterima iz 1818. god., u Balinoviću je bilo 9 domova sa 14 porodica i 35 har. glave, prema popisu iz 1866. god. bio je 21 dom sa 208 stanovnika….prema popisu od 1900. god. bilo je 36 domova sa 310 stanovnika.

Balinović je sasdtavni deo jovanjske opštine u srezu valjevskom. Seoska je preslava Jovani, 8. maja.

Ime sela Balinović seljaci tumače da je došlo od turske reči Balija, imena nekakvog seoskog spahije. Iako Balinovci za ime svoga sela misle da je turskog porekla, ipak će pre biti vlaškog. U našim starim hrisovuljama pominju se imena vlaha (pastira): Bale, Bala, Balin, Balica, Baloje, Balosin i prezime Balinović.

Na desnoj obali Jablanice, ispod brda Osoja, nalazi se neko mesto Kulina, od kojega danas nema ni traga. Za Kulinu se priča da je tu bila kula spahije Balije, da je docnije porušena i da su seljaci kamenje razneli i rasturili.

 

Poreklo stanovnštva i osnivanje sela

Balilnović se smatrao kao raselica susednog sela Zlatarića. On je i danas spojen s istom selom, njihove su kuće utkane jdne u drugu, a imanja su im u zajednici. Za starije porodice ovog sela ne zna se, a za današnje drži da su doseljene i da su one prvi osnivači ovog sela. Balinović su osnovala dva odelita brata, doseljena u drugoj polovini 17. veka i okoline Priboja u St. Vlahu i naseljena na Bogdani, gde su i danas najstarije kuće. Mlađi brat posle 30 godina, pošto je proveo na Bogdani, iseli se na svoje rovine i ustupi starijem sve svoje imanje na Bogdani, što njemu ovaj učini u rovinama. Ove su rovine bile na južnoj strani Bogdane i po njima prozove se i novo naselje, Rovine – Rovni, a to je današnje selo, koje je neposredno vezano za Balinović i na južnu stranu od toga.

Svi Balinovci, koliko ih god ima u selu, potomci su onog prvog brata, zaostalog na Bogdani. Među njih se nije niko doseljavao, a ako bi se ko doselio, taj se odmah i iselio, pošto nije mogao naći podesnih pogodaba za svoj opstanak. Balinovci su i danas rod među sobom, ne uzimaju se i svuda ističu svoje srodstvo; mnogi su se iselili odavde, te ih ima u Pambukovici, Valjevu, Šarbavama i drugim oblastima. U selu ih danas ima 36 kuća, slave Sv. Jovana.

U Đurđeviće se skoro prizetio neki MITROVIĆ iz Majinovića, pa je primio prezime Đurđevića, a slavi Sv. Alimpija i Sv. Jovana.

U selu ima 37 kuća od 2 porodice.

Balinovci se zanimaju zemljoradnjom. Zanate uče i rade po selu i okolini, ali uzgred gotovo svaki se bavi po kakvim sporednim poslom, kao: žeženjem kreča i trgovinom.

 

IZVOR: “KOLUBARA I PODGORINA”, Ljubomir Pavlović, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga osma NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga IV Beograd, 1907. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. estavella

    Ako se jedan deo familije iselio u Pambukovicu, tamo su nastanjeni od 1820/30 tih sa prezimenom Balinovac koja je sansa da se sazna kako su se prezivali u inicijalnom selu Balinovicu.

  2. Klasičnim putem vrlo teško jer se tek decenijama posle te seobe prestalo sa menjanjem prezimena (Petar Marković ima sina Jovana Petrovića itd.). Jedina pouzdana metoda je DNK analiza pažljivo izabranih muških glava balinovačkih porodica i onih u Pambukovici. Slično je i sa Kolarićima u Komiriću koji su došli iz Tolisavca, gde su imali različita prezimena, a kojima je Kolarić bilo zajedničko (nešto kao džemat, bratstvo).

  3. estavella

    hvala puno…ali postoji mozda jos jedan tracak nade. U turskim tefterima 1831 spominje se samo 1 Balinovac trgovac Ilija…i to u nekim tefterima da , nekim ne. treba proveriri i teftere Balinovica i kad bi postojali barem stariji malo i naci osobu. isto vazi i za Kolarice.Hvala.

  4. Branko

    Zaboravili ste da u Balinovicu ima 1k Obradovica preko 100 godina slava Sv.Georgije

  5. Branko,
    nisam zaboravio 1 kuću Obradovića u Balinoviću, iz prostog razloga što se ona ne pominje u knjizi čiji sadržaj prenosim.

  6. Zoran Đurđević

    Poštovani gdine Marinković-u,
    Poštujem vaš izvor, ali u njemu ima i netačnih činjenica od kojih ću ja kao neko ko vodi poreklo iz tog sela i neke navesti :
    – U Balnoviću ne postoji prezime Đoković, već Đokić,
    – Seoska slava odnosno preslava jesu Jovani odnosno tzv. Letnji sveti Jovan koji se slavi 07.juna (po novom kalendaru),a ne 08. maja.
    – Đurđević koji se prizetio iz Majnovića potiče od Vujića (a ne Mitroviča)i tačno je da slavi svetog Alimpiju.

    Na kraju, mislim da bi pored podataka iz izvora koje ste koristili portal u svom sadržaju trebao i imti tačne podatke i da ga kao takvog i treba ažurirati nakon saznanja o njima. Na taj način on bi predstavljao pravi izvor koji bi sadržavao što tačnije podatke.
    Pozdrav, Zoran