Poreklo prezimena, selo Klenje (Bogatić, Mačva)

31. oktobar 2012.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Klenje, opština Bogatić. Stanje od kraja 17. veka do prve polovine 20. veka 

Doseljeni krajem 17. veka

KOJIĆI (Vrači, 61 K), iz Dračeva u Hercegovini od njih su ISAJLOVIĆI (3 k), GAJIĆI (9 k), i JANKOVIĆI u Lipolistu.

Doseljeni u 18. veku

Iz Hercegovine:STOPONJE, od Gackog. Po predanju, došla braća Marko i Belja. Od Belje su današnji Beljići, u Lipolistu. Od Markovih sinova, ostale su udovice Đenadija, Stojna i Stanojka. Jedan od Markovih sinova zvao se Luka. U Stoponje se ubrajaju ĐENADIĆI (Nikoljdan, 23-6 k), LUKIĆI (19-4 k), GATIĆI (9-2 k), i od njih DANILOVIĆI (8-4 k), STANOJČIĆI (31 k) i od njih NOVAKOVIĆI (21-2 k), STOJNIĆI (10 k), i PAJIĆI (4-2 k).

Zajedno sa Stoponjama, doselio se po predanju i Lacko, od koga su današnji LACKOVIĆI (Stepanjdan, 68-8 k), i od njih JEVTIĆI (5-1 k); starije ime: Milinkovići.

ĐALAMIĆI (Aranđelovdan, 11 K), i od njih GRBIĆI (7-1 k), i SIBINČIĆI (1 k), od roda su Vujinovića iz Zminjaka, i Vujčića iz Belotića.

ERCEGOVČEVIĆI (Nikoljdan, 48 k); od njih je najpoznatiji – naš književnik Laza K. Lazarević.

VUKOVIĆI (Alimpije, 30 k), SAVIĆI (5-2 k), i CVEJIĆI (2 k), jedan su rod; po predanju, doselila se braća Vuk, Sava, i Cveja.

KOKANOVIĆI (Mitrovdan, 17 k), IGNJATOVIĆI (8-2 k), i TADIĆI (4 k), jedan su rod, a srodnici su im – u Mačvi – Erići u Metkoviću, Stekići u Belotiću, Nikolići II u Štitaru, i Parmakovići II u Noćaju.

NINKOVIĆI (Đurđevdan, 28-8 k); staro ime Radanovići.

DUKIĆI (Lazarovdan, 2 k), i od njih POPOVIĆI (20 k), jedan su rod sa Dukićima u Bogatiću.

Iz Miličinice, sela u Podgorini, naseljen je u Mačvi rod Ružića (Nikoljdan). U Klenju su, od ovog roda MIJATOVIĆI (20-7 k), ILIĆI 1 (10 k), TEODOROVIĆI (5 k), ANDRIĆI (4 k), i STANKOVIĆI (2 k). Po predanju, prvi se naselio Mijat, a zatim pozvao rođenu braću – Iliju, i Teodora, i braću od strićeva – Andriju, i Stanka. jedan su rod sa Ružićima, Mijatovićima, Todorovićima i Žikićima u Pričinoviću, Ružićima u Dublju, i Božićima, Stojadinovićima, i Neškovićima u Tabanoviću.

JOKIĆI 1 (Jovanjdan 30 k), i od njih GRUJIĆI (22-1 k), od roda su Stančića, doseljenih iz Dvorova, u Semberiji. Jedan su rod sa Stančetićima u Banovom Polju, Jokićima u Bogatiću i Radenkoviću, i Stančićima u Pocerskom

Dobriću.

PRŠIĆI (Mrata, 12 K), i od njih IVANKOVIĆI (10-2 k) i GRUŠANOVIĆI (7 k), od roda su Puljezovića, iz Sandžaka.

ZORBIĆI (Stepanjdan, 18 k), iz Bosne; od njih su Simići, u Zminjaku.

Doseljeni početkom prošlog veka – od Prvog srpskog ustanka do 1829. godine

VUKAŠINOVIĆI 1 (Petkovača, 13-2 k), od roda su Panića, iz Bogosavca, u Pocerini.

VUKAŠINOVIĆI (Avramije, 4 K), od Og njenovića, iz Noćaja; od njih su odseljeni u Duvaništu.

ĐURIĆI (Đurđevdan, 1-1 k), od roda su Sparavalo, iz Hercegovine, doseljenih u Trnjake – u Semberiji.

KOLARIĆI (Nikoljdan, 18k), iz Komirića, U Rađevini, MAKUMČEVIĆI (Ilinjdan, 6 k); doselio se Makum, iz Bosne.

RISTIĆI (Nikoljdan, 3-6 k), iz Semberije; doselio se Cvetin, i po njemu se prezivali Cvetinovići.

STANIŠIĆI (Jovanjdan, 1-1 k), iz Bosne.

STANKOVIĆI 1 (Đurđevdan, 9 k), i od njih ČAMČIĆI (6 k), vode poreklo od Stanka i Naste, doseljenih iz Srema.

SUBOTIĆI (Kalistrat, 6-5 k), iz Bosne; od njih ima odseljenih u Ribarima, i Salašu Crnobarskom

OSTOJIĆI (Nikoljdan, 21 k), od Ostojića su, iz Salaša Crnobarskog.

STOJADINOVIĆI (Jovanjdan, 2 k), iz Podgorine; prvo su bili naseljeni u Novom Selu, kod Klenja; po mestu iz kojeg su došli, zovu ih – u selu – Valjevčići.

ČAČIĆI (Markovdan, 2 k), potiču od lipoliških Čačića, doseljenih od Morave.

Ne znaju poreklo: Daničići (Mrata, 1k), ILIĆI (Stepanjdan, 6 k), koji su se pre zvali Čavkunići, i RADOJČIĆI 1 (Nikoljdan, 6 k).

Doseljeni između 1829. i 1863. godine

MILINSKI (Đurđevdan, 5 k), od roda Veselinovića, iz Miline, U Jadru.

JOKIĆI (Trifundan, 6 k), od Obrenčevića, iz G lušaca.

NEDIĆI (Nikoljdan, 2-2 k), došli iz Bosne.

RADOJČIĆI (Stepanjdan, 3 k), usinjen Stevan Nešković, iz Obarske, u Semberiji, u Radojčiće 1.

MALETIĆI (Ignjatije, 10-2 k), doselili se iz Bogatića.

KOKOROVIĆI (Mioljdan, 2k) došli iz Glogovca.

Doseljeni krajem 19. i početkom 20. veka

VLADIMIROVIĆI (Mioljdan, 4 k), od Pajića iz Badovinaca; predak im doveden uz mater.

ADAMOVIĆI (Jovanjdan, 2-1 k); prebegao Ilija iz Semberije, 1875. godine.

DURMANOVIĆI (Nikoljdan, 3 k), prebegli iz Dvora na Un i, 1875. godine.

SLADOJEVIĆI (2 k); doseljen Marinko, iz Crne Bare.

VRAČARIĆI (3 k), iz Badovinaca; doselio se Ilija.

Doseljeni između dva svetska rata

RAKIĆI (Stepanjdan, 4 k); doselio se Tanasije Solaković, iz Crne Bare; uljez u Lackoviće. Od njih ima odseljenih u Lipolistu.

IZVOR: macva.awardspace.com

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Branko Todorović

    U Haračkom tefteru Kapetanije Mačve iz 1831. godine selo Klenje broji 131 domaćinstvo.

    Podorice koje su tada popisane sa svom muškom čeljadi poimence su sledeće: Stanojčić (4), Radojčić, Mijatović (3), Čamdžić, Savić (4), Zorbić (6), Stanković (4), Stanišić, Janić, Pršić (4), Božić, Stojnić, Mitrić, Subotić (2), Vuković (4), Gacić (3), Kolarović, Kolarić (2) (zvani Tešići), Teodorović (3), Đurć (2), Đenadić (4), Jovičić, Maksimović, Makunović, Jović, Jokić (2), Ninković, Gluščanin, Ostojić (5), Tomić, Đurđević (2), Daničić (2), Vukašinović (2), Ružičić (2), Čačić, Jokić (danas Grujići), Nikolić, Cvejić (3), Kojić (10), Lukić, Kokanović (5), Sibinčić, Vujinović (2), Gajdaš, Pavlović, Čavkunović, Milinković (3), Lacković (8), Ercegovac (8), Popović, Joksimović, Prekodrinac (današi Ristići), Lazarević (od ovog roda je naš književnik Laza K. Lazarević), Ković, Mijailović, Rudničanin, Radomirović, Valjevac (kasnije Stojadinovići, zvani Valjevići), Radomirović, Babić.

    Imena i podaci o srodstvu objavljeni su u knjizi Radomira J. Popovića Harački tefter Kapetanije Mačve iz 1831. godine, koju je izdao Istorijski institut u Beogradu 2014. godine, na stranama 165-179.

    • Goran

      Lacko je bio od Milinkovića iz Gatačkog sela Lipnik.Milinkovići su od Okiljevića a oni od Bjelića iz sela Vlahovići.Svi potomci Bjelića slave Sv.Stefana.Stoponje,nadimak su dobili po staroj Arbanaških reči Stopanin,stoponin u značenju gazda,vlasnik velikog stada ovaca,čobanski starešina.