Poreklo prezimena, selo Crna Bara (Bogatić, Mačva)

5. oktobar 2012.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Crna Bara, opština Bogatić (Mačva). Stanje od 17. veka do prve polovine 20. veka

 

Doseljeni u 17. veku

Najstariji su doseljeni rod u Crnoj Bari – Šumanci (Aranđelovdan, 208-35 k). Poreklom su iz Šumana, sela na planini Rudnik, u Srbiji. To selo se pomilje u istorijskim izvorima iz doba srpske despotovine; tačnije, darovao ga je despot Đurađ Branković svome čelniku Radiču Postupoviću.” Ono se pomilje i kasnije, pod Turcima. Danas se zove Šume. Po predalju, u Crnu Baru se doselio Jovan, sa sinovima Mirkom, Poznanom, Bogdanom, i Šumanom.

Šumanci su: ISAKOVIĆI (2 k), VASILJEVIĆI (8-6 k), GAJIČIĆI (6-1 k), ranije – Vukovići. GLIGORIĆI (4 k) i od njih DEVIĆI (2 k); DRAJIĆI (5-1 k), ĐURĐEVIĆI (l k), ILIĆI I (3 k), MARKOVIĆI I, zvani Trtići (4-7 k), MARKOVIĆI II zvani Lazarevići (4-2 k), MIRKOVIĆI (60 k), MIHAILOVIĆI (12-4 k), i od njih BOTUROVIĆI I (4k), PETRIĆI (6-4 k), POZNANOVIĆI (7 k), POPOVIĆI 1 (3 k), TEODOROVIĆI (11-1 k), i ŠUMANCI (8-4 k). Šumanci su i Kneževići 1 i u Bogatiću, i Drajići, Jezdimirovići, Kuzmanovići i Markovići, u Salašu Crnobarskom.

Doseljeni u 18. veku

Iz Hercegovine:

ALEKSIĆI (Nikoljdan, 1-2 k). BELJIĆI (Đurđevdan, 7 k), JURIŠIĆI (60 k), i TADIĆI (12 k), jedan su rod; od Jurišića ima odseljenih u Bogatiću; sa njima su u rodu Simići u Salašu Crnobarskom.

ERCEGOVCI (Lučindan, 8-3 k), i od njih MIJATOVIĆI, (2 k), i PAVIĆI (11 k).

ŠOKČANIĆI (Nikoljdan, 11-2 k).

PANTELIĆI (Mrata, 17 k), jedan su rod sa Panićima u Glogovcu.

IVANOVIĆI (Đurđevdan, 60 k).

KREZIĆI (Petkovača 8-1 k), staro ime Gagići (Mihajlovići).

MIRAŽDŽIĆI (Mitrovdan, 31-2 k).

Iz Bosne: ANDRIĆI (Đurđevdan, 2 k). BABIĆI (Đurđevdan, 3 k).

Iz Semberije: MARINKOVIĆI (Aranđelovdan, 13 k); od njih su odseljeni u Tabanoviću. BRODIĆI (Nikoljdan, 9 k).

PEJOVIĆI (Đurđevdan, 15 k), doseljeni iz Dvorske, u Rađevini, starinom su iz Hercegovine; staro ime Perovići;” jedan su rod sa Pe jovićima u Salašu Crnobarskom, Vićentićima u Zasavici 1, Jadranskim u Salašu Noćajskom, Vasiljevićima i Đorđevićima u Dublju, Gajićima (Pejdićima) u Bogatiću, i Krsmićima u Slepčeviću. Iz Crne Gore, doseljeni su KRSMIĆI (Đurđevdan, 4-1 k).

SEVIĆI (Jovan Zlatousti, 15 k), i od njih POPOVIĆI (12-1 k), iz Podgorine; od Sevića ima odseljenih u Prnjavoru.

ŽIVANOVIĆI (Đurđevdan, 5-1 k), od roda Simića iz Runjana, u Jadru; jedan su rod sa Kuzmićima i Simićima u Ravnju i Glušcima, te Vesićima i Đakovićima u Glogovcu; zovu ih Trčakovići.

KOKOROVIĆI (Mioljdan, 2k), od Kokorovića iz Glogovca; doseljeni iz sela Kokorovine.

ĐUKANOVIĆI (Jovanjdan, 6-5 k), iz Azbukovice; doselila se braća Đukan i Isajlo (današnji Isajlovići iz Bosuta u Sremu), sa snajom Šukom. Šukini potomci su bili prvo naseljeni u Salašu Crnobarskom, a zatim dođu u Crnu Baru.

VLAJIĆI (Nikoljdan, 4 k), iz Slavonije.

STANOJČIĆI (Nikoljdan, 5-2 k), od Jovića iz Noćaja; dovela ih baba na imanje – materinstvo. U selu su živeli i Radovanovići (Nikoljdan), od kojih je bio Zeka Golać, buljubaša mačvanski, junak sa zasavičkog šanca. Radovanovići su se zvali i Mrkonjići, po Mrkonji – koji se doselio iz Sandžaka u Brijest (kod Spreče, u Bosni),” Odatle, Radovanovići i dođu u Crnu Baru. Posle 1829. godine presele u Glogovac, i promene ime u Savkići.

Doseljeni početkom prošlog veka- od Prvog srpskog ustanka do 1829. godine

Iz Hercegovine SELAKOVIĆI (Nikoljdan, 1 k).

Iz Semberije, KOVAČEVIĆI (Alimpije, 7 k); isti su rod sa Kovačevićima u Salašu Noćajskom i Glogovcu. Tadićima, Ignjatovićima i Timotićima u Štitaru, i Filipovićima u Banovom Polju.

TATOMIROVIĆI (Jovanjdan, 4-1 k); od njih ima naseljenika u Badovincima.

Iz Srema, MARKOVIĆI, zvani Gajdaševići (Đurđevdan, 1-2 k); prvo bili naseljeni u Banovom Polju.

Od Jadra, su STEVANOVIĆI (Đurđevdan, 5-3 k).

MAJANOVIĆI (Trifundan, 3 k), od roda su Tomaševića iz Novog Sela; jedan su rod sa Badžićima u Ravnju.

GLUVAKOVIĆI (Ilindan, 3 k) i IVANKOVIĆI (Lučindan, 20-6 k), od roda su Savića iz Novog Sela.

PANIĆI (Aranđelov dan, 3-1 k), iz Novog Sela; isti su rod sa Gospavićima II u Bogatiću.

LUKIĆI (Alimpije, 5-2 k), došli od Tamnave.

Ne znaju poreklo:NIKOLIĆI (Đurđevdan, 3 k), i ĆIRIĆI (Nikolj dan, 8 k).

Doseljeni između 1829. i 1863. godine

Iz Semberije: LUKIĆI (Jovanjdan, 7-3 k), iz Obarske. STEVANOVIĆI I (Srđevdan, 3 k), iz Brodca; doselila se braća Sima, Ilija, Ivo, i Ignjat.

ŠOJIĆI (Đurđevdan, 1-2 k), iz Balatuna; ima ih i u Sovljaku.

Iz Bosne:MITROVIĆI (Trifundan, 2-1 k). BELINČEVIĆI (Đurđic, 7 k). JEREMIĆI (Jovanjdan, 2 k).

Doseljeni krajem prošlog i početkom ovog veka

Iz Semberije, ZEKIĆI (Mioljdan, 4-3 k).

SOLAKOVIĆI (Jovanjdan, 13 k), iz Modrana; od njih su Rakići u Klenju i Lipolistu.

STEPANOVIĆI (Mrata, 4 k), od Limića iz Kojčinovca.

GAJINOVIĆI (Aranđelovdan, 1 k); potiču od Stevana, kovača, doseljenog 1880. godine, iz Bačke.

ILIĆI (Đurđevdan, 4-1 k), od Ilića iz Drenovca, doseljenih iz Korenite, u Jadru.

ILIĆI (Lučindan, 3 k), ne znaju poreklo.

SANTOVCI (Nikoljdan, 2 k); prebegao Branko, iz Osijeka, 1913. godine; vojni begunac.

Doseljeni između dva svetska rata

Ivan ČINKL (1 k), iz Sibinja, kod Slavonskog Broda; uljez u Teodoroviće.

STANKOVIĆI (Aranđelovdan, 3 k); doselio se Dragutin, crepar, iz Ličja (kod Gadžinog Hana).

Nikola CRNOMARKOVIĆ (1 k); iz Civljana, u Vrlici (Dalmatinska zagora); došao 1922. godine.

JANAČKOVIĆI (1 k); došao Haralampije, žandar, rodom iz Šljegova, sela kod Kratova, u Makedoniji; poginuo kao borac Mačvanskog partizanskog odreda.

Milan JOVANOVIĆ (1 k), iz Like; doselio se 1921. godine.

Petar NENADOVIĆ (1 k), iz Semberije; čuvar nasipa.

Nenad PAUNOVIĆ (1 k), iz Pomijače, u J adru; uljez u Nastiće.

Teodosije PEŠIĆ (3 k), crepar, iz Ličja, kod Gadžinog Hana.

Miladin ROGIĆ (1 k), učitelj, rodom iz sela Bioske (Užice).

Dimitrije KOPRIĆ (1 k), iz Salaša Crnobarskog; uljez u Markoviće.

Živojin ĆOSIĆ (1 k), iz Banovog Polja; došao 1931. godine.

LJUBINKOVIĆI (2 k), iz Banovog Polja; došli na materinstvo.

IZVOR: macva.awardspace.com

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Petronije

    Imam podatak da su Isakovići poreklom iz Metohije. Prezime Dević takođe je vezano za Metohiju. Nisam znao da ih ima u Crnoj Bari. Ako se radi o 17.veku, pretpostavljam da su Šumanci došli sa Velikom seobom 1690. Zna li neko koja je preslava ovim porodicama?

    • Crna Bara

      Da li neko nesto zna o poreklu porodice Pajicic u Crnoj Bari, ima ih na popisu u Crnoj Bari iz 1863, slave svetoga Luku i danas ima jedna kuca u Vukovica Sokaku. Na njihovu zemlju dosli su Kovacevici.

  2. Sarko

    Petronije, u pravu si, Isakovici su potomci dvoje brace vojskovodja Vuka i Trifuna Isakovica, doselili su se u prvoj seobi u Sremu. Inace, poreklom su iz sela Sredske (Sredacka Zupa), nadomak Prizrena. Dr Tatomir Vukanovic je 1947. godine prucavao Sredacku Zupu i on je pisao o Isakovicima da su iz Sredske. Ne zna se koja im je krsna slava. Postoje nekoliko razlicite loze Isakovica, i nisu svi u krvnom srodstvu.

    Dr T. Vukanovic pise da se iz Sredske u Srem doselio neki bogatas Rajko Caja koji je imao 12 hiljada ovaca, za vreme seobe 1690. godine izbegao je u Srem, gde od njega potice 70 familija, odnosno domacinstva, a svu imovinu ostavio selu i rodbini. Njegovi srodnici koji su ostali u Sredsku zive u zaseoku Bogosevce i prezivaju se Vidosavci. Ova familija nije u krvnom srodstvu sa Isakovicima, jer da jesu Vukanovic bi to zabelezio.

    Sto se tice Devica, u Lozoviku kod Velike Plane zabelezen je rod Devici (oko 100 k., slave Sv. Jovana), stara porodica, doseljeni u vreme velike seobe sa Kosova. Prezime je retko, nisam upucen i ne znam da li uopste ima jos neki porodica Devici, znas li ti mozda? Ja mislim da su ovi Devici iz Lozovika poreklom iz Drenice i da su ziveli blizu manastira Devic, i da su po tom manastiru dobili prezime.

  3. Bugarcic

    Poreklo porodice Bugarcic,prezimena rodbine iz sela Sopica(Lazarevac).Da li neko zna ?

    • Nemanja Jurišić

      Pozdrav,
      Malo me buni sto sam za Jurišiće istrazivao po popisu iz Mačve 1863, tako se zove knjiga. U toj knjizi Jurišića ima oko 3,4 kuće u Bogatiću, i oko 12 kuća u Crnoj Bari za vreme tog popisa.
      Dok po popisu iz 1829 u istoj toj knjizi nema ni pomena o Jurišićima ni u Crnoj Bari ni u Bogatiću, da li neko zna gde je tih 60 kuća onda sto je doslo iz Hercegovine početkom 18 veka. Ili je greška u knjizi, možda su Jurišići doseljeni u 19 veku sa znatno manjim brojem kuća?
      Ako neko ima informacije voleo bih da podeli, ja sam iz Mačvanskog Pričinovića.

  4. arambasic dragan

    kako su arambasici dospeli u crnu baru i odakle

  5. Nemanja Jurišić

    Moguće je da tada nisu Jurišići ni zapisani 1829 po popisu, jer su ušoravanje Mačve počeli 1829, tako da se još dosta kuća vodilo po šumama pa ih zato nema po knjigama. Videti takodje i spise na netu za pojavu prezimena u Hercegovini, gde se pominje oko 1600 godine i Marko Jurišić verovatno je imao rodbine koja se odselila 1700 i neke za Crnu Baru.