Poreklo stanovništva sela Belotić, opština Bogatić (Mačva). Stanje od 18. veka do prve polovine 20. veka
Doseljeni u 18. veku
STANKOVIĆI (Tomindan, 13-1 k); vode poreklo od Stanka, doseljenog iz Gornje Sipulje, u Jadru; od njih su Arnautovići II, u Badovincima.
SMILJANIĆI (Mrata, 44-5 k); potiču od Bijuklića iz Badovinaca; sadašnje ime dobili po Smiljani, majci prote Nikole, ustaničkog vođe; Protinog oca i strica ubili su Turci, i Smiljana se vrati su svoj rod, Stankoviće.
JOSIPOVIĆI (4-7 k), i MIŠKOVIĆI (25 k), jedan su rod; slave Sv. Nikolu. Po predanju, dvojica braće pobiju neke Turke u Hercegovini, pa bojeći se osvete – krenu u Srbiju. Za njima, Turci krenu u poteru, i skoro ih stignu u Dublju. Dubljanski kmet sakrije begunce, a poteru svrati na pogrešan trag. Posle toga se nasele u Belotiću.
VASIĆI (8 k), MILINKOVIĆI (7 k), ĐURĐEVIĆI (7-1 k), i JERINIĆI (2k), jedan su rod; slave Stepanjdan. Po predanju, Vasa i Milinko bili su rođena braća, a preci Đurđevića i Jerinića bili su im braća od stričeva. Svi su zajedno doseljeni iz Hercegovine. Vasiće zovu Buljubašići, po Vasi – koji je bio buljugbaša u I srpskom ustanku.
VUJČIĆI – VUJIČIĆI (Avramije, 5-4 k), doseljeni od Nevesinja, u Hercegovini. Doselila se braća Vujica i Damjan (od njega su Damjanovići i Popovići, u Zminjaku). Vujičića takođe ima u Zminjaku, i jedan su rod. Kraće vreme su boravili u Semberiji, a zatim se nastanili u Kitogu, u Mačvi.
STEKIĆI (Mitrovdan, 46 k), jedan su rod sa Erićima u Metkoviću i Nikolićima II u Štitaru; doseljeni su iz Hercegovine.
MITROVIĆI (Nikoljdan, 3-1 k), i ĆIRIĆI (16-1 k), jedan su rod; doseljeni od Jadra.
NIKOLIĆI (Jovanjdan, 2 k), došli iz Bosne; isti su rod sa Nikolićima u Banovom Polju i Glogovcu.
Doseljeni od Prvog srpskog ustanka do 1829. godine
TERZIĆI (Jovanjdan, 2-1 k), iz Crne Gore.
Iz Hercegovine su došli BABIĆI (Nikoljdan, 10 k), i LAZIĆI (Lučindan, 9-1 k).
BESEROVCI (Aranđelovdan, 2-3 k), iz sela Beserovine, kod Bajine Bašte.
GIŠIĆI (Nikoljdan, 13-1 k), ranije se zvali Muratovići, po mestu doseljenja (Muratovića, tj. današnja Petnica, kod Valjeva).
PRELIĆI (Nikoljdan, 11-3 k), od Travnika, u Bosni.
Ne znaju poreklo:JOKIĆI (Mrata, 4 k).
LAZAREVIĆI (Nikoljdan, 4-1 k), jedan su rod sa Lazarevićima u Lipolistu.
MANOJLOVIĆI (Nikoljdan, 4-2 k), pre se zvali Stepanovići.
Doseljeni između 1829. i 1863. godine
Iz Bosne su:ISAJLOVIĆI (Đurđevdan, 4-2 k), ROGIĆI (Đurđevdan, 6 k), i ŠOBIĆI (Nikoljdan, 14-4 k). KATIĆI (Sgepanjdan, 1-2 k), iz Dvorova, u Semberiji, i jedan su rod sa Katićima u Glogovcu i Slepčeviću.
JEREMIĆI (Nikoljdan, 7-3 k), iz Crne Gore.
MAKEVIĆI (Nikoljdan, 4-11 k), iz Badanje, u Jadru.
VUKOJEVIĆI (Đurđic, 3-1 k), doseljeni od zasavičkih.
Doseljeni krajem prošlog i početkom ovog veka
U doba ustanka u Bosni i Hercegovini (1875. godine), prebegli su Petar ANČIĆ (1 k), iz Crnjelova (Semberija), i JOVČIĆ (1 k), iz Dvorova, u Semberiji.
Doseljeni između dva svetska rata
GLADOVIĆI (4 k); došao Velimir 1933. godine, iz Dublja, na imanje tetke u Šobiće.
IZVOR: macva.awardspace.com
Komentari (0)