Srpska pravoslavna crkva i vernici obeležavaju 11. septembra (29. avgusta po julijanskom kalendaru) Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja.
Ovaj crkveni praznik krsna je slava pojedinih porodica, a ustanovljen je na dan kada je osveštana crkva koju su na grobu Svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena.
U vreme cara Iroda Antipe, sina starog Iroda, ubice vitlejemske dece, propovedao je u Galileji sveti Jovan Krstitelj. Pošto je car oterao svoju zakonitu ženu i uzeo ženu svoga živog brata Filipa, Irodijadu, sveti Jovan ustao je protiv ovog bezakonja i zbog toga je dospeo u tamnicu.
Na jednoj svečanosti, zanesen igrom Irodijadine kćeri Salomije, car joj obeća da će joj ispuniti svaku želju. Ona je, po nagovoru svoje zle majke zatražila svetiteljevu glavu, a pijani car joj je ispunio želju i posekao svetog Jovana. Njegovi učenici uzeli su u noći njegovo telo i časno ga sahranili, a besna Irodijada je izbola iglom jezik Jovanov i glavu zakopala na neko nečisto mesto.
Uskoro je sve ove zlotvore stigla zaslužena kazna, pa su skončali svoj život u bedi i poniženju.
Smrt Jovana Krstitelja dogodila se pred Pashu, a praznovanje 11. septembra, ustanovljeno je zato što je toga dana osvećena crkva koju su nad Jovanovim moštima u Sevastiji, podigli car Konstantin i carica Jelena.
Dan Usekovanja vernici Srpske pravoslavne crkve provode u molitvi, uzdržavanju i strogom postu.
Krsna slava Usekovanje Svetog Jovana Krstitelja zabeležena je među Srbima u Bosni u Visočkom (6 beleženja) i Višegradskom protoprezviteratu (1). Slavi ga rod Masalje-Masalović i ogranci rodova Manojlović, Miljković i Joksimović.
Komentari (0)