Poreklo prezimena, selo Kopljare (Aranđelovac)

7. jul 2012.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Kopljare, opština Aranđelovac. Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine.

 

Topografske prilike.

Seoske kuće se nalaze na ripanjskoj površi; nju su duboko usekli potoci Lipar i Duboki Potok, koji se u ataru ovoga sela sastaju i čine Sumorinu. Površ je jako raščlanjena Dubokim Potokom i Liparom; u njihovim dolinama iema kuća, već se one penju po višim delovima ripanjske površi.

Selo se služi vodom sa izvora i bunara.

Najveći deo imanja nalazi se oko sela. Imanja su na mestima: Baljkovici, Beljevcu, u dolini Sumorine, u Velikom Polju, u Vićiji. Privatnih zabrana ima na Baljkovici. ‘Gu je i opštinski zabran. Šuma je poglavito cerova i graničeva.

Selo je razbijenog tipa, podeljeno na krajeve: Lipar između potoka Lipara, Baljkovice i Vićije; Čovića Gaj između Lipara i Dubokog Potoka. Ovo je sredipa sela i tu su škola, sudnica i železnička stanica. Između Dubokog Potoka i druma je Veliko Polje (Prekića Kraj). Pod Orašačkim Brdom je Staro Selo (Jozića Kraj).

 

Poreklo porodica i starine.

U selu su porodice:

Karatošići (Radovanovići, Pantići) 16 k., slave sv. Đorđa. Doseljeni pre Ustanka od Bijelog Polja – Sjenice. Od ove je familije Mateja Karatošić, učesnik u Prvom ustanku.

Vojinovići (Kuzmanovići) 15 k., slave sv. Đorđa. Stara porodica, ne znaju poreklo. Bila tri brata, pa jedan ostao u Garasima, drugi u Vrbici, a treći došao ovde.

Nikodijevići (Blagojevići, Stevanovići) 36 k., slave Đurđic. Slavili ranije Sv. Simeuna, pa zbog Turaka promenili slavu. Do skora su preslavljali Sv. Simeuna. Ratovali uz Karađorđa. Stara porodica i misle da su im stari doseljeni od Sjenice. Od starine su drvodelje, pa i danas se bave tim zanatom.

Kokošarevići (Gajići, Dimitrijevići, Joksimovići, Jovičići, Đorđevići) 25 k., slave sv. Luku. Pre ustanka se doselili od Bijelog Polja i naselili se najpre u Vrbici. Docnije se presele ovde. Smatraju da su im od starine rod Miloševići u Vrbici u Zlataru.

Slepčevići (Lukići, Lazarevići, Radivojevići) 45 k., slave sv. Luku. Starinom iz Crne Gore. Prvo se nastanili u Starom Selu i podigli kolibe. Docnije se izmeste u Lipar i druge krajeve. Rod su im Kopljarci u Belom Potoku kod Beograda.

Bobići (Milovanovići, Perišići, Markovići i Maksimovići) 18 k., slave sv. Nikolu. Došli iz sela Bobova kod Pljevlja.

Prekići (18 k., slave sv. Đorđa). Došli iz preka (Vojvodine). Imaju familiju u Boleču kod Beograda, ali ne znaju kako se tamo zovu.

Erići (6 k., slave sv. Nikolu). Doselili se posle Ustanka iz Lise (Dragačevo).

Vujići (5 k., Sv. Jovan). Deda Vujo donet u kolevcu iz Kadine Luke kod Valjeva.

Radojičići (Stanišići) 20 k., slave sv. Stefana. Doseljeni u toku Ustanka od Sjenice.

Jovići (5 k., Sv. Nikola). Doseljeni od Timoka. Zovu ih Bugarima.

Matići (10 k., Cigani čergari, govore vlaški. Kuće su im u Vićiji.

Petrovići 2 k., Cigani, govore samo srpski. Kuće su im u Prekića Kraju.

Zarići (5 k., sv. Jovan). Deda se doselio iz okoline Čačka.

Ćirkovići (Jovanovići) 3 k., sv. Jovan. Došli iz Mladenovca oko 1880. godine

 

Selo je osnovano u Dubokom Potoku i tu su bile kuće Karatošića, Vojiiovića, Nikodijevića, Kokošarevića i Slepčevića. Na ovome mestu ih je zatekao Ustanak. Za vlade Kneza Miloša morali su da „idu u šor“ koji je bio u sredini sela, na mestu gde su danas sudnica i škola. Kad je šor „zabataljen“; raselili su se i zauzeli današnja mesta.

Seosko groblje je u Čovića Gaju.

U dolini Vićije nalaze se pri kopanju ostaci od grn-čarija, zatim delovi od polomljenih kopalja itd.

 

IZVOR:Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Simche

    Postovani, pročitao sam tekst o selu Kopljare nadomak Aranđelovca… To je moje rodno mesto i tu zivim 30 godina, prezivam se Simić pa bih vas pitao da li postoji mogucnost da saznam kako je nastalo to prezime i ko su mi pretci… Koliko znam, iz price starijih ljudi, ovde je se doselila familija Slepcevic (Slijepcevic) od kojih su nastale familije Pavlovici, Joksimovici, Jakovljevici… Po tim pricama, postojao je neki Simo Pavlovic cije je ime njegov potomak uzeo za prezime i da smo od tada postali mi Simići… Zamolio bih vas ako raspolazete nekim informacijama da me obavestite… Unapred hvala…

  2. Misa

    Prema informacijama od starih izostavljeno je prezime u lozi Nikodijević,prema informacijama koje znam od predaka Nikodija Nikodijević koji je imao tri sina Stevana,Matiju i Blagoje poticu prezimena Stevanović, Matijević i Blagojević,ovde je izostavljeno prezime Matijević a starosedeoci su sela Kopljari i zna se da su familija sa Stevanovićima i Blagojevic ima i slave slavu Djurdjic