Poreklo prezimena, selo Selevac (Smed. Palanka)

22. jun 2012.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Selevac, opština Smederevska Palanka (Jasenica), stanje iz 1925. godine.

Selevac je zasnovan kod “Ladne Vode”, tu je bila i crkva koja je izgorela 1813. godine. Ovo se mesto danas zove “Staro Selo”. Odatle su raseljeni na današnja mesta po selu i po zaseocima.

U Selevcu su ove porodice:

Išići (Radišići) (85 kuća, slave Đurđic). Najstarija porodica; nepoznato poreklo. Kuće su im bile kod Ladne Vode. Priča se da su njihovi preci, kada su ih pitali što ih je tako malo kuća, odgovorili: “Pa, kako da nas bude više, kad nas je svaki došljak, dolazeći u ovo selo, proklinjao i govorio: “Proklet bio ko prvi udari kolac selu na ovome mestu”.

Mitrovci (Madžići, Ičići, Radojkovići, Karići, Lazići, Nikoličići, Uroševići, Jevtići, Petronijevići, Ignjatovići, Kedžići, Redžići, Vasiljevići, Saramandići). Kraj u kome stanuju zvao se Stošića Kraj (danas Donji Kraj). Ima ih preko 200 kuća, slave Mitrovdan. Njihov čukundeda Stoša sa dva brata došao sa Kosova, odakle je pobegao od Turaka. (stanje iz 1925 god). I oni su stanovali kod Ladne Vode, odakle su se po oslobođenju, preselili na današnje mesto. Za vreme propasti bežali preko u Vojvodinu. Lazići se još ne uzimaju između sebe. Od ove porodice potiče Radojko Kojadinović (1745 – 1835) ober knez jaseničke kneževine, a njegov sin Sima bio je kapetan jaseničke kapetanije smederevskog okruga. Potomci Radojka su današnji Radojkovići.

Vlastići (8., kuća, slave Mitrovdan). Stari su im iz okoline Leskovca, imaju istoimene krvne rođake u okolini Jagodine.

Jovanovići (Bugarčići) (7 kuća, slave Mitrovdan) su nepoznatog porekla.

Jovanjci (Nenadovići, Jovčići, Pantići, Tagići, Milovanovići, Budimkići, Maričići, Novakovići, Jeremići, Živančevići, Birtaševići). Ima ih oko 250 kuća. Slave sv. Jovana. (stanje iz 1925 god). Deda, sin i unuk pošli sa Kosova. Kako deda bio star i nije mogao da putuje, ostane kod Jagodine. Otac i sin dođu ovde, i od njih je cela ova porodica. Ranije se prezivali Mangulovići zbog čega se i ceo kraj zove Mangulski. Ovo je najbrojnija porodica u Smederevskom Podunavlju i Jasenici, a možda i šire.

Đurđevci (Stojići, Živanovići, Jakšići, Miloševići, Milojevići, Dačići). Ima ih preko 120 kuća. Slave Đurđevdan. Starinom su od Kosova.

Saranovci (Živanovići, Krkići, Jeremići, Binići, Backići, Vitorovići, Mitrašinovići, Senići). Ima ih oko 60 kuća. Slave sv. Klimentija. Oko 1770. godine doselila se dva brata, Nikola i Steka iz Saranova (danas opština Rača), a treći brat Petar, otišao u Topolu. Rod su im Kuzmići u Mramorcu. Gitarići u Dobrodolu od ove su porodice, i tamo su otišli na svoja imanja.

Ranđići (10 kuća, sv. Jovan). Mati ih dovela iz Starog Adžibegovca.

Bojčići (20 kuća, slave Petrovdan). Došli od Rudnika. Imaju porodicu u Lozoviku.

Glavaševići (Petrovići, Brkići) (23 kuća., sv. Nikola). Stari im se doselili iz okoline Debra u Makedoniji zbog turskog zuluma. Od ove porodice je vojvoda Stanoje Glavaš – Stamatović (1763 – 1815. god), bio je jedan od organizatora Prvog srpskog ustanka. Stanoje je bio najmlađi od troje dece. Posle očeve smrti, majka se preudala i zajedno sa Stanojem prelazi u Glibovac (Smederevska Palanka). Njegova braća Petar i Janko su ostali u Selevcu gde se i danas nalazi Stanojeva rodna kuća. Bio je vojvoda u smederevskoj nahiji. Pre ustanka je bio hajduk. Bio je jedan od mogućih kandidata za vođu ustanka, ali je odbio ponudu i predložio Karađorđa. Istakao se u boju na Deligradu i opsadi Beograda. Stanoje Glavaš je sa 2.500 pesaka, 500 konjanika i jednim drevnim okovanim topom početkom septembra 1806. godine oslobodio Prokuplje od Turaka, a već sutradan ustanici su oslobodili i Kuršumliju. Turci su ga ubili 15. februara 1815. godine po nalogu Sulejman paše, posle propasti Hadži-Prodanove bune. Ubijen je u selu Bančina pored Smederevske Palanke gde je i sahranjen. Prvobitno je bio sahranjen na starom seoskom groblju bez glave, jer su je Turci bili odneli svom sultanu na uvid. Njegova sestra je otkupila glavu i sahranila je sa sve telom u crkvenom dvorištu crkve Svetog Arhangela koja je podignuta 1892. godine i nalazi se u Bančini (Smederevska Palanka). Rod su sa Đokićima iz Glibovca.

Mišići (4 k., sv. Pantelija), došli iz Krajine (istočne Srbije).

Šepšinci (10 k., sv. Đurđic). Praded Jovan dosao iz Šepšina (opština Mladenovac).

Romi – Cigani (Grbići i drugi). Ima ih oko 30 kuća., slave sv. Nikolu. Kuće su im u Romskom-Ciganskom Kraju. Ranije stanovali pod čergama u Šljivaku, između Azanje i Selevca, i skitali. Opština im da zemlje i oni se stalno nastane.

Terzići (10 kuća, sv. Nikola), nepoznatog su porekla.

Pirivatrići (16 kuća, sv. Ćiril). Došli iz Ćirikovca (okolina Požarevca).

Prvulovići (Pavići, Markovići) (20 kuća., sv. Petka). Poreklom su Vlasi iz požarevačkog okruga.

Stižani (4 k., sv. Nikola), poreklom su Romi, došli iz Stiga.

Arsići (2 k., sv. Petka), došli iz preka (Vojvodine).

Vučkačići (12 kuća, sv. Petka). Došao iz Crne Gore otac čoveku od 65 god. Bio pandur.

Jovanovići (Lunjini) (6 kuća, sv. Petka), doselili sa Kosova.

Ristići (Tatomirovići) (5 kuća, sv. Stefan), nepoznatog su porekla.

Vitorovići (2 k. Vidovdan) su od porodice Šišića u Velikoj Krsni. Starinom su od Sjenice.

Madžić (1 k., sv. Stefan). su od brojne porodice Šoškića iz Kovačevca. Starina ima je u okoline Nove Varoši – Sjenice.

Atanasijević (1 k., sv. Nikola). došao iz Zelengrada (Bugarska). Došao otac 1869. godine

Cvetković (4 k., sv. Arhanđel). Otac Vasa došao 1877. godine iz okoline Vidina (Bugarska).

Bučići (6 k., sv. Arhanđeo) su nepoznatog porekla.

Simakovići (8 k., sv. Luka). Došli njihovi stari iz Malog Orašja, gde imaju porodicu Matejića. Starinom su iz Ovčara (kod Čačka).

Colići (Ilići) (4 k., sv. Luka) su nepoznatog porekla.

Popovići (Janikići) (8 k., Đurđevdan). Pop Toma došao iz Gornje/Donje Jošanice (danas opština Blace).

Skerlići (3 k., Đurđevdan). došli iz Sabante, iz okoline Kragujevca.

Erići (4 k., Đurđevdan), došli iz Erske.

Stefanovići (3 k., sv. Nikola). došli iz Kusatka.

Bratuljević (1 k., sv. Nikola), došao iz Deretina (danas opština Ivanjica).

Odlaženjem iz sela i trla na imanja postali su zaseoci i u njima su ove porodice:

U Cicima i Gaju (istočno od Selevca, udaljeni 3 – 4 km.):

Jovčići 6 kuća, Markićevići 3 k., Glišići 1 k.,svi su od porodice Jovanjaca, poreklom sa Kosova. Jovanovići (Bugarčići) su od Jovanovića u Selevcu, dalje poreklo nepoznato. Torlaković 1 k., Vojinovići 2 k., su od porodice Mitrovaca, poreklom sa Kosova. Gajići 3 k., slave sv. Petku; Šiljić 1 k., Nikolići 2 k., potiču od nekih porodica od Selevca, ali ne piše od kojih.

U Lunjevcu su bili salaši i trla i od 1887. godine počeli su pojedinci i porodice odlaziti na imanja.

Lunjevac je od sela udaljen 5 – 6 km, i ima svoju školu. U njemu su ove porodice:

Pirivatrići (Jocići) (20 kuća, slave sv. Ćirila), su od Pirivatrića u Selevcu, starinom su iz Ćirilova – okoline Požarevca. Radojkovići 18 k., Redžići 8 k., Saramandići 3 k., Vasiljevići 4 k., Ignjatovići 5 k., Jevtići 10 k. Svi slave Mitrovdan, došli iz Selevca i svi potiču od porodice Mitrovaca koji su starinom sa Kosova. Bačići 1 k., Stankovići 4 k., potiču od nekih porodica iz Selevca.

U Brdnjaku i Velikoj Desimaci su ove porodice:

Birtaševići 11 k., slave sv. Jovana, Jovanovići 4 k., slave sv, Nikolu, Simakovići 3 k., slave sv. Luku, Vučići 2 k., slave, sv. Luku, Petrovići 2 k., slave sv. Nikolu, Vojinovići 2 k., slave sv Jovana. Vitorović 1 k., slavi Vidovdan; Janojlići 5 k., slave sv. Jovana, Živojinovići 2 k., slave sv. Jovana. Sve ove porodice su ogranci nekih porodica u Selevcu.

Nekada je u sastavu sela Selevca bio i Bačinac, danas je posebno selo.

U Selevcu je rođen Profesor dr Dejan Ilić, naučnik iz oblasti fizičke hemije, mikroračunarstva, elektronike, nagrađivani menadžer i profesor Univerziteta u Gracu. Nepoznato je od koje porodice potiče.

IZVOR: Aleksandar Aksić Šarko

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Radisav Radojkovic

    Porodica Ilic slavi Sv.Luku.Deda Profesora dr.Dejana Ilica zvao se Dragi,zemljoradnik i cinovnik,a roditelji su mu bili prosvetni radnici Mica i Olga Ilic.

  2. d.trifunovic

    Dali postoji u Selevcu familija Mamula ili su promenili prezime. Po zapisima Mamule su živele u 19 veku u Selevcu.