Poreklo prezimena, selo Tavnik (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Tavnik (ranije Tamnik), grad Kraljevo. Stanje iz 1903. godine, prema knjizi Radomira M. Ilića, “O LJUBIĆSKIM SELIMA”. Uz to, na kraju su priloženi i turski tefter iz 1832, kao i popisna knjiga iz 1863. godine. 

Selo Tavnik (Tamnik) je razbijenog tipa. Podeljen je na krajeve. Krajevi su: Voljavča, Gornji Kraj i Ravni Gaj.

GORNJI KRAJ – Podgorci (12 k.), Drobnjaci (7 k.), Radoičići (5 k.), Ristovići (2 k.), Buđevci (2 k.), Vučkovići (4 k.), Kokotovići (1 k.), Milovanovići (3 k.).

VOLJAVČA – Stevanovići (3 k.), Zverotići (5 k.), Bogdanovići (9 k.), Radojkovići (2 k.), Spasojevići (3 k.), Markovići (2 k.), Pavićevići (1 k.), Avramovići (1 k.), Šćepovići (8 k.), Milovanovići (2 k.), Obradovići (3 k.), Miloševići (2 k.), Ivanovići (9 k.), Nedovići (1 k.), Mirosavljevići (2 k.), Tanaskovići (1 k.), Danilovići (1 k.), Jovičići (1 k.).

RAVNI GAJ – Vesovići (4 k.), Kimčetići (4 k.), Pajovići (4 k.), Jovičići (1 k.), Stevanovići (1 k.), Jevtovići (2 k.), Rankovići (3 k.), Strelići (5 k.), Vasiljevići (2 k.), Kneževići (5 k.), Trnavci (12 k.), Tanaskovići (2 k.), Martići (3 k.), Ćubrkovići (2 k.).

Celo selo ima na 150 kuća. Zadruge, koja bi brojala više od 10 duša, danas nema ni jedne, ma da ih je ranije bilo. Vele da je selo dobilo svoje ime zbog toga, što je pre bilo zaraslo u gustu šumu, tako da je u selu bila tama, otuda Tamnik ili Tavnik.

U ovom selu se nalazi više ostataka od starina:

1)     Staro groblje – ono je vrlo veliko po prostranstvu i zovu ga u selu džinovsko groblje (Narod priča da su ovde ranije živeli džinovi, koji su bili ogromno veliki ljudi. Jedna džinovska žena sretne jednom prilikom jednog našeg malog čoveka, da tera kola i volove, pa dohvati i njega i kola i volove i strpa u svoju kecelju i odnese kući. Ovo je groblje tih džinova.) ……

2)     Temelji od stare crkve, od kojih danas ima samo malo tragova. Vele da je ovde pre bila varoš i da je ta crkva bila u toj varoši.

3)     Jedno mesto zovu Čardačina i vele da su tu bili turski čardaci.

4)     U potoku Voljavči iskopavaju ponekad razne stvari: komad voska, žrvanj, komade od vodeničkog kamena, aršine i dr.

5)     Jedno se mesto zove i Staro Selo. Da li je ovde bilo kakvog naselja niko u selu ne zna, a na samom mestu nema nikakvih tragova ni ostataka koji bi upućivali na to.

Svi ovi pobrojani ostaci od starine jasno nam dokazuju da je Tamnik bio odavna naseljeno mesto. Ali već u 1718.god. u austrijskim spomenicama on je zabeležen kao pusto selo (Tamnig).

Pre prvog ustanka doselili su se:

DROBNJACI (Ivanovići), slave Đurđev-dan. Doselili su se pre 130 godina iz Drobnjaka (Hercegovina).

BOGDANOVIĆI, slave Đurđev-dan. Doselili su se zajedno sa Drobnjacima iz Hercegovine.

KOVAČEVIĆI (Martići, Paunovići) su se doselili od Sjenice.

VASILJEVIĆI su se doselili od Javora, slave Đurđev-dan.

PODGORCI (Đerasimovići, Jevtovići) su se doselili iz Podgorice (Crna Gora), slave Sv. Nikolu.

ĆUBRCI (Ilići, Jovanovići) doselili su se iz Starog Vlaha, slave Sv. Aranđela.

LUKIĆI su prvo bili nastanjeni u selu Goračićima (Dragačevo), pa su odatle došli u Tamnik. Iz Tamnika su neki od njih otišli u Milatoviće.

U vreme Prvog srpskog ustanka su se doselili:

BUĐEVCI, slave Đurđev-dan. Doselili su se iz Hercegovine.

ZVEROTIĆI su se doselili iz Crne Gore, slave Sv. Nikolu.

ŠUŠE (Radoičići, Marići, Nedovići), slave Sv. Jovana. U Tamnik su došli iz sela Kojinovića (užički okr.), a u Kojinoviće iz Budoželje, u srezu moravičkom.

MIROSAVLJEVIĆI su se doselili od Sjenice, slave Sv. Vračeve.

ĐURIČIĆI (Radojkovići, Spasojevići, Markovići) po starini su rod sa Busarcima u Bresnici pa su se s njima zajedno i doselili iz Korita (Stara Srbija). Prvo su bili nastanjeni u Ripnju, pa su se vratili u selo Grošnicu (Lepenica) i tek su iz Grošnice stigli u Tamnik.

ČEKEREVCI (Petrovići) su od onih Čekerevaca iz Bresnice, slave Sv. Nikolu.

PAVLOVIĆI su se doselili od Sjenice, slave Sv. Aranđela.

ĆUNĆIĆI su se doselili od Kladnice (kod Sjenice), slave Miholj-dan.

TRNAVCI (Milivojevići) su se doselili od Sjenice, slave Sv. Nikolu.

KIMČETE (Stefanovići) su starinom od Sjenice. Njihovi su pretci prvo prešli jedni u Kojinoviće, a drugi u Luke (Dragačevo), pa ovi iz Luke pređu posle u Tamnik. Staro im je prezime bilo Vilimanovići, slave Sv. Nikolu.

ZUCOVIĆI (Petrovići, Stevanovići) slave Sv. Stevana. Njima se prvo doselio iz Pilatovića (Donje Dragačevo) ded Stevan sa sinovima Petrom i Pavlom. Oni su prvo živeli u obližnjem selu Obrvi i prezivali se Bukvići, ali kako se Stevan mnogo seljakao po okolini, to mu ljudi počnu govoriti: ”Šta ti, Stevane, zucaš ovuda kao stršljen od panja do panja”. To posle svi prihvate i prozovu ga Zucović.

Posle prvog ustanka doselili su se:

VASOVIĆI (Pajovići, Rankovići), slave Aranđelov-dan. Doseljeni su od Sjenice.

VINAZITIĆI (Vilotijevići, Busonjići, Radosavljevići) su se doselili iz Kijevaca (Stara Srbija), slave Lučin-dan.

KNEŽEVIĆI (Vukosavljevići) slave Đurđev-dan. O doseljenju ove porodice priča se ovo: ”Staroga kneza Vukosava iz Dobrinje (Donje Dragačevo) postavi knez Miloš za kneza u selu Tamniku. Knez Vukosav ostane ovde stalno i zasnuje porodicu, koja se i danas po njemu zove: Kneževići i Vukosavljevići”.

MILOVANOVIĆI su se doselili od Knića (Gruža), slave Sv. Luku.

ŠĆEPOVIĆI su se doselili iz Čitluka (od Ivanjice), slave Sv. Alimpija.

DANILOVIĆI su se doselili iz Vujetinaca (ljubićski srez), slave Nikolj-dan.

JOVIČIĆ je pripuz iz Lađevaca, slavi Đurđev-dan.

PETROVIĆI su se doselili pre 30 godina iz Donje Gorijevnice.

IZVOR:  Radomir M. Ilić, “O LJUBIĆSKIM SELIMA” (Prislonica – Prijeljina – Brđani – Sokolići – Konjevići – Gornja Trepča – Donja Trepča – Ostra – Večanj – Bresnica – Tamnik – Lađevci). SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK Knjiga peta, 1903. godina. Priredio Aleksandar Marinković

*  *  *

 PRILOZI: (objavljujemo blagodareći našem saradniku Miloradu Marinkoviću)

Arački tefter za selo Tavnik  (Kraljevo) iz 1832. (mikrofilm), preuzet iz Arhiva Srbije. Rolna 42. i ima 6 slika  (koji se malo razlikuje u odnosu na 1831g.) Kliknite na broj da vidite svaku pojedinačnu sliku teftera sa konkretnim imenima (uz svaki dokument, u komentaru, imate i trankript):

1, 2, 3, 4, 5, 6.

– Popisna knjiga za selo Tavnik ( Kraljevo) iz 1863. (mikrofilm), preuzeta iz Arhiva Srbije.  Rolna 35 i ima 64 slike (mikrofilmovi), koja sadrži sve članove porodice. Kliknite na broj da vidite svaku pojedinačnu sliku popisne knjige sa konkretnim imenima:

1, 3, 5, 7, 9, 11, 13, 15, 17, 19, 21, 23, 25, 27, 29, 31, 33, 35, 37, 39, 41, 43, 45, 47, 49, 51, 53, 55, 57, 59, 61, 63.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. MILORAD

    G. MARINKOVIĆU, mnogo vam hvala što ste priredili poreklo prezimena sela TAVNIKA. Ja sam rođen u TAVNIKU 1947g. a živim u KRAGUJEVCU. Prezivam se MARINKOVIĆ po pretku MARINKU, on je najstariji sin(od prve žene)JOVANA PODGORCA koji se doselio iz PODGORICE.
    Ja se izvinjavam, ali ne mogu da pronađem i vas u stablu, ukoliko ja znam srodnike. Verovatno je ovo slučajnost, vrlo interesantna.
    POZ. MILORAD MARINKOVIĆ

  2. MILORAD

    G. MARINKOVIĆU, mnogo vam hvala što ste priredili poreklo prezimena sela TAVNIKA.
    POZ. MILORAD MARINKOVIĆ

  3. Milorade, jeste da smo prezimenjaci, ali nismo u srodstvu…verovatno ni u najdaljem. Drago mi je što vam se dopao prilog i sajt. Svako dobro.

  4. Dragoljub Jevtovic

    Postovani Aleksandre Marinkovicu,
    (izvinjavam se sto pisem na ovaj nacin, na racunaru nemam instaliranu cirilicnu tastaturu, ali se nadam da ce te me u potpunosti razumeti). Sa Miloradom Marinkovic imam isto poreklo. Naime, jedan od Marinkove brace, po kome njegovi potomci nose prezime (Marinkovic) Jevto je moj predak ciji sam ja potomak i prezivam se Jevtovic. Znaci istog sam porekla sa Miloradom. Licno se poznajemo i on mi je prosledio svoju prepisku sa vama. Drago mi je sto nam pomazete da nadjemo svoje korene. U tekstu o POREKLU PREZIMENA SELO TAVNIK (KRALJEVO) ne pominje se prezime Jevtovic iako je postojalo i pre 1903. Rodjen sam 1952. u Tavniku i zivim u Kraljevu.
    Ne znam dali je tacno, cuo sam da Tavnik znaci Prolaz na turskom (ili nekom drugom jeziku), Srbi su u velikim seobama upravo tuda prolazili, a jedno od odmorista je bilo kod manastira Voljavca u Tavniku. Ako mozete da stupite u kontakt sa profesorom Todorom Podgorac, mozete dosta saznati. Mislim da je on to istrazivao, inace je i on iz Tavnika, a zivi u Kragujevcu.
    S postovanjem, Dragoljub Jevtovic

  5. Branko Radojčić

    Za popisnu kljigu iz 1863.godine,za selo Tavnik nedostaje jedna stranica (rolna 35- 0037).Bilo bi dobro kada bi se digitalizovani izveštaj kompletirao.Pored toga,sve čestitke autorima Portala