Topola i okolna sela

11. jun 2012.

komentara: 4

Opština Topola:

Belosavci, Blaznava, Božurnja, Vinča, Vojkovci, Gornja Trnava, Gornja Šatornja, Gorovič, Guriševci, Donja Trešnjevica, Donja Trnava, Donja Šatornja, Žabare, Zagorica, Jarmenovci, Jelenac, Junkovac, Kloka, Krćevac, Lipovac, Manojlovci, Maskar, Natalinci, Ovsište, Pavlovac, Plaskovac, Rajkovac, Svetlić, Topola (varošica), Topola (selo) i Šume.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Poreklo stanovništva sela Guriševci, opština Topola. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU.

    Položaj sela.

    -Ovo selo leži ispod Rudnika, u dolini Jasenice, koja mu kroz sredinu teče. Rečna dolina je ovde nešto šira no u Rudniku, ali je i tu sve sam kamenjar. Desnu stranu doline čine široka kosa što od Zvezde na sever, preko Veličkovaca, strmo spušta u dolinu Jasenice. Ova je strana od Rudničke Zvezde odvojena Milićevića Potokom, a drugom dubodolinom podeljena na dvoje: Veličkovce i Lišnjak. Sa leve strane Jasenice su brda: Jeličin Deo i Zabe(l)o. Pored Jeličina Dela protiče rečica Potočanje, čijom je bočnom dubodolinom prokinuta guriševačka dolina u gornjem kraju. Od Zabela se spušta u dolinu Jasenice kosa Parlog, odvojena Joksića Potokom od Jeličina Dela, a do nje je dolina potoka Žeravca.
    Seoske su kuće na zaravanjcima pomenutih kosa, u podnožju Jeličina Dela, i u dolini Žeravca, pored samog potoka.

    Izvori.

    -Najglavniji su izvori: Izvor potoka Ambarine, koji razdvaja Veličkovce od Lišnjaka, izvor pod Lišnjakom, Blatuša, izvor u Liplju, Sitnica, izvor pot Čivutskim Grobljem, izvor Joksića Potoka, izvor pod Jeličinim Delom, pod Parlogom i pod Zabelom.

    Zemlje i šume.

    -Zemlja je za obrađivanje, kao i u Rudniku, rasturena između kuća po celom selu. Veliki je deo zemlje za obrađivanje i ispašu iznad kuća sa desne strane Jasenice, pod Zvezdom. Pa i u rečnoj dolini, posred kamenjara, nađe se po koja slaba njiva. Zemlja i pašnjaci su kao i u Rudniku. Najveće su njive pod Zvezdom, gde se seje ovas.
    Zajednička je ispaša na Guriševačkoj (Velikoj) Zvezdi. Pod njom je zajednička seoska šuma – Banja, sa sitnom bukovim šumom. Ima nekoliko malih privatnih zabrana rasturenih po selu sa proređenom bukovom i ševarevom gorom.

    Tip sela.

    -Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. Razlikuju se četiri zaseoka sa geografskim nazivima: Pod Veličkovcem, Po Lišnjakom, Pod Jeličinim Delom i Žeravac. U zaseocima su kuće rasturene bez reda, obično su u grupi po dve do pet kuća, ređe usamljene. Zaseoci i kuće su na rastojanjima kao i po ostalim selima ove oblasti, sem Rudnika.
    U selu ima svega 53 kuće, od kojih je Pod Veličkovcima 12, Pod Lišnjakom 18, u Žeravcu 14 i pod Jeličinim Delom 9 luća.

    Ime selu.

    -Po narodnom predanju ovo selo se ovako nazvalo zbog toga što je u njemu živela najpre samo jedna gurava baba.

    Starine u selu.

    -U dolini Jasenice, pod Jeličinim Delom, vide se tragovi stare kaldrme i odmah do nje velike kupe šlaknje. Po pričanju narodnom ovde se nekada topila ruda, koja se nalazila u Rudniku i Jarmenovcima.
    Pored potoka Ambarine, odmah više glavnog puta, nalaze se zidine neke stare crkve, za koju narod veli da je bila pravoslavna.
    Na Veličkovcima (Čivutanima) ima mesto zvano Čivutsko groblje, gde danas nema nikakvih ostataka kakvog groblja.

    Poreklo stanovništva.

    -Skoro sve stanovništvo ovoga sela čine doseljenici iz Kolašina, koji su prešli ovamo prilikom pohoda Kara-Đorđeva od 1809. godine.
    Pod Veličkovcima su:
    -Veljići (Pajovići, Sretenovići, Mitrovići, Đurđevići), slave Đurđevdan.
    -Tomići (Nikolići, Stanišići), slave Tomindan.
    Obe su familije starinom iz Kolašina.
    Pod Lišnjakom su:
    -Tubići (Miladinovići, Miloševići, Miletići), doseljeni iz Graba kod Sjenice za vreme Kara-Đorđevog pohoda 1809. godine, slave Nikoljdan.
    -Milovanovići su od Kolašina, slave Đurđic.
    -Gajići su došli ppre 80-90 godina iz Starog Vlaha, slave Aranđelovdan.
    -Miljkovići su od Babića u zaseoku Žeravcu, slave, kao i oni, Nikoljdan.
    U Žeravcu su:
    -Babići (Miljkovići, Veljovići, Jocovići), doseljeni iz Kolašina, slave Nikoljdan.
    -Begovići (Nikolići, Đorđevoići, Radojevići) su doseljeni iz Kolašina, slave Nikoljdan.
    -Tubići su koji i po Lišnjakom, slave Nikoljdan.
    Pod Jeličinim Delom su:
    -Spasojevići i Jokići (Markovići). Obe su familije od Kolašina, slave Đurđevdan.

    Zavetina je Bela Subota po Trojicama.

  2. Poreklo stanovništva sela Jarmenovci, opština Topola. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU.

    Položaj sela.

    -Iza Guriševaca niz dolinu Jasenice neprimetno se prelazi u selo Jarmenovce. Ova dva sela imaju skoro istovetan položaj. I kroz sredinu Jarmenovaca protiče Jasenica. Desnu stranu jarmenovačke doline čini prostrana kosa, nastavak Rudničke i Guriševačke Zvezde, razbijena Jarmenovačkom Rekom i jednim potokom u tri jednolika dela: Žilavicu i Delove sa leve i Rosaljevicu sa desne strane Jarmenovačke Reke. Prve se dve od Marijanaca, a treća od Crnog Vrha spuštaju u dolinu Jasenice. Pri vrhu ove poslednje, ispod samog Crnog Vrha, nalazi se uzvišenje Zbegovište. Levu stranu jarmenovačke doline čini najpre jedna kosa koja se od Zabela spušta u dolinu Jasenice. Potom dolazi dubodolina Vojkovačke Reke, a do ove je splet onižih, retko pošumljenih brda: Gudža, Jezer-Bara, Kaćin Grob, Krst i Straža, čije su strane i kose izrazdvajane kratkim dubodolinama. Ovaj se splet zove i opštim imenom Gajevi.
    Seoske su kuće na stranama pomenutih brda i kosa, izna dubodolina.

    Izvori:

    -Posle Jasenice najglavnija voda je Jarmenovačka Reka, koja izvire na supadini visa Marijanca, na mestu Dundovači. Sam izvor se zove Vrućci. Reka teče najpre na istook, potom na sever, i utiče u Jasenicu između dveju seoskih mehana. Sem pomenutog najvažniji su ovi izvori: Vodice, Polja, izvor u Markovoj Livadi, Magareća Voda, Ča-Dimitrijeva česma, Milaševica, Kalimanac, izvor kod popove kuće, česma u Točku, izvori u Senjacima i Isačici, Lukića Česma i još devet bezimenih izvora.

    Zemlje i šume.

    -Ziratna je zemlja većinom između kuća. Ovde ima malo više njiva i livada u dolini Jasenice, ovde nešto široj i plodnijoj. Potom ima nešto izdvojene ziratne zemlje pored Jarmenovačke Reke. I rodnost zemlje uglavnom je kao u prethodnim selima: više je ima ispod srednje a manje srednje rodnosti.
    U istočnom kraju sela ima dosta šume, najviše bukove, reće beljikove. Pod šumom su visovi Marijanac i Crni Vrh, a još su i ove šume: Paunove Livade, Kaluđerske Livade i Popove Livade, šume sa proplancima. Ove su šume državna svojina. U njih seljaci ispuštaju stoku, našta plaćaju porez. Zajedničke seoske šume ima malo u Gajevima.

    Tip sela.

    -Selo je razbijenog, pravog starovlaškog tipa. Razlikuju se dva zaseoka: Jarmenovačka Reka i Gajevi.
    Svega u selu ima 81 kuća, od kojih je 52 u Jarmenovačkoj Reci a 29 u Gajevima.

    Ime selu.

    -Narodno predanje, koje je zabeležio i Jovan Mišković, dovodi ime selu po tome što su tu nakada rudari isekli svu goru, i istavili samo nekoliko drveta za jarmove, te se tako selo nazvalo – Jarmenovci.

    Starine u selu.

    -U dolini Jarmenovačke Reke, u njenom izvornom delu, nalaze se stara rudarka okna. Tu u blizini ima jedan zaravanj, zvani Dvorište. Na ovom mestu, priča narodna tradicija, je bila pijaca kad je Jarmenovačka Reka (zaselak) bila varoš. Na mestu, pak, Bakarnom Guvnu “nalaze se ostaci od nekakvih podruma i zidina”.

    Poreklo stanovništva.

    Stanovništvo ovoga sela čine mahom doseljenici iz raznih krajeva.
    U Jarmenovačkoj reci su:
    -Tomići, starinci, za koje se priča da im je iz kuće otišlo sedam sabalja na Kosovo, slave Jovanjdan.
    -Ivanovići, za koje se takođe priča da su starinci, slave Đurđic.
    -Draškovići (Krstići, Delimarkovići, Markićevići) su doseljeni iz Nikšića, 50 godina pre Prvog ustanka, slave Lučindan.
    -Stojadinovići (Matići, Pantići, Mijatovići, Aleksijevići) su doseljeni od Sjenice za vreme Prvog ustanka, slave Lazarevdan.
    -Džanići (Markovići, Bogosavljevići), čiji je predak, neki Stoja Džana, došao iz Kusatka-okrug smederevski kao kovač, pa se oženio odivom iz Stojadinovića familije. Stara im je slava Đurđic, a sada slave, kao i Stojadinovići, Lazarevdan.
    U Gajevima su:
    -Jeremići (Milivojevići, Vasilijevići), starinci kao i Tomići, sa kojima su iz dublje starine jedna familija, slave, kao i oni, Jovanjdan.
    -Bugarčići (Vasići, Lukići, Matići) su doseljeni iz pirotskog okruga početkom 19. veka, slave Nikoljdan.
    -Petrovići, čiji se praded doselio iz Starog Vlaha. Bio pošao u donju Šumadiju, pa se ovde zadržao kao čuvar vodenice. Neki od njih su otišli u Maskar-okrug kragujevački, slave Nikoljdan.
    -Nedeljkovići (Nenadovići, Markovići) su doseljeni iz Selevca-okrug smederevski, slave Lazarevdan.

    Seoska zavetina je Drugu dan Duhova – Druge Trojice.

  3. Poreklo stanovništva sela Manojlovci, opština Topola. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU.

    Položaj sela.

    -I ovo selo leži u dolini Jasenice, ispod Jarmenovaca, iz kojih se neprimetno prelazi u ovo selo, kao iz Guriševaca u Jarmenovce. Dolina Jasenice ovde je opet šira no u prethodnom selu i naziva se Bostanište. Desnu stranu manojlovačke doline čini opet široka kosa, nastavak jarmenovačke. Ova kosa od Crnog Vrha, Drenjaka i Glavice se spušta u dolinu Bostanište i razbijena je trima potocima u četiri jednolika dela: Bogovica, Marijanac, Orašnje i Divljačka Kosa. Na ovoj strani ima kuća samo na stranama Orašnja. Levu stranu doline čine dve plećate kose: Projište i Jasikovac, koji se spuštaju od Gajeva na istok u Bostanište. Osim toga atar ovoga sela uvlači se jednim delom u brdo Straža. Projište i Jasikovac razdvojeni su potokom Vučakom koji izvire iz Gajeva, a utiče u Jasenicu kod manojlovačke mehane.
    Seoske kuće su na levoj strani Jasenice, po zaravanjcima pomenutih kosa i stranama brda Straže.

    Izvori u selu.

    -Najglavniji izvori su: izvor Potoka od Beloga Peska, koji razdvaja kose Bogovicu i Marijanac, izvor svetinjačkog Potoka, koji razdvaja Marijanac od Orašnja, česma kod Rosića kuće, izvor pod Stražom i još desetinu, oko kojih su prkupljene seoske kuće. Ima i jedan đeram. Potok Vučak je vilovit, te, kad nadođe, zasipa najbliže kuće.

    Zemlje i šume.

    -Ziratna je zemlja većim delom po selu, između kuća, potom u Bostaništu i više kuća, ispod Crnoga Vrha, Drenjaka i Glavice. Rodnost zemlje je ovde nešto veća no u prethodnim selima. Naročiot je plodna zemlja u dolini Jasenice (Bostanište).
    Oko sela ima dosta šume, koja je većinom bukova a ima dosta i grmove. Po šumom su: Crni Vrh, Drenjak, Glavica i Prevoja. Ove su šume državna svojina. A zajedničke seoske šume su: Beli Pesak, Oglavak, Poljane i Orlovac. Sve ove šume udaljene su od sela za 45 minuta hoda.

    Tip sela.

    -Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. U selu se razlikuju četiri zaseoka sa geografskim nazvanjima: Projište, Jasikovac, Pod-Stražom i Orašnje.
    Svega u Manojlovcima ima 35 kuća, od kojih su u Projištu 16, Jasikovcu 4, Pod-Stražom 8 i u Orašnju 7 kuća.

    Ime selu.

    -Ni o postanku imena ovoga sela u narodu nema nikakvog tumačenja.

    Starine u selu.

    -U Kaluđerskom Potoku nalaze se ostaci nekog starog manastira, koje narod zove Đurićelije (Đurine ćelije).
    U Svetinjačkom Potoku nalazi se jedan ulubljeni kamen i neki (kao) grob. Ta je “svetinja” pripadala onome manastiru (U Kaluđerskom Potoku), pa se po njoj i potok tako nazvao. Tu i sada dolazi svet, te izumaju vodu, umiva se i kupa. Kažu da pomaže od očobolje i groznice

    Poreklo stanovništva.

    U ovom selu ima mnogo više starinaca nego u prethodnima, jer je od 35 seoskih kuća 25 starinačkih.
    U Projištu su:
    -Đurići, starinci, slave Đurđic.
    -Rosići, starinci, slave Đurđic.
    -Gušići (Gavrilovići, Ilići, Pavlovići), koji su od starine jedna familija, sa Tomićima iz Jarmenovaca, za koje se nesumnjivo zna da su starinci, slave, kao i Tomići, Jovanjdan.
    -Rosići, kojima se praded Stanoje preselio iz Viševca kod Topole u Blaznavu pa potom došao u Manojlovce, slave Nikoljdan.
    -Pavlovići, za koje se takođe kaže da su starinci, slave Sv. Aleksandra Nevskog.
    U Jasikovcu su:
    -Erići (Vujičići, Sretenovići), koji su doseljeni iz Starog Vlaha pre 100 godina, slave Nikoljdan.
    Pod-Stražom su:
    -Ristići, čiji se deda, Risto Bugarin, doselio iz pirotskog okruga pre 60-70 godina. Najpre su preli vreće, pa su posle trgovali, što i danas poglavito rade, slave Aranđelovdan.
    U Orašnju su:
    -Mihailovići, starinci, slave Aranđelovdan.
    Seoska zavetina je Treći dan Duhova – Treće Trojice.

  4. Poreklo stanovništva sela Vojkovci, opština Topola. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU.

    Položaj sela.

    -Na zapadu od Guriševaca i Jarmenovaca nalazi se selo Vojkovci, koje pripada slivu dveju većih reka. Mnogo veći deo seoskog atara, upravo sav naseljen deo, na istoku od Klokotiča, pripada slivu Jasenice, a manji deo, upravo seoska šuma, leži u slivu Kačera. Na seoskom ataru, na zapadnoj strani, izdiže se veliko brdo Klokotič, ispod koga izvire Vojkovačka Reka koja jednom dubodolinom teče uglavnom na istok i utiče u Jasenicu. Poznatim razvođem između Vojkovačke Reke i Potočanja, što od Klokotiča uglavnom ide na jug podeljen je deo sela što pripada slivu Jasenice na dva izdvojena dela: Dubrave i Gornji Kraj. Kroz prvi deo prolazi dubodolina Vojkovačke Reke u koju se strmo spuštauju u suprotnim pravcima strane i kose dvaju razvođa. Sa leve strane široka i strmenita kosa koja se spušta od razvođa Vojkovačke Reke i potoka Vučaka, što od Klokotiča ide na jugo-istok, a potokom Dubravom podeljena je na dva jednolika dela. Sa desne strane spuštaju se u nju strane i kose od pomenutog razvođa između te reke i Potočanja. Drugi deo sela čine strane i kose, koje od ovog razvođa na jug i jugo-istok spuštaju u dolinu Potočanja. Deo sela na zapadu od Klokotiča čine pošumljene strane i kose od ovoga brda, koje su tu stranu u dobodoline reke Raslove i male Bosute spuštaju.
    Seoske su kuće na zaravanjcima pomenutih strana i kosa, visoko iznad doline Vojkovačke reke, potoka Dubrava i Potočanja.

    Izvori u selu.

    -Najglavniji izvori su: Zmajevac (izvor Vojkovačke Reke), izvor potoka Dubrava, izvor u Gaju, izvor u Poljanama, u Jeličinom Delu, velika Česma, Kosovica i još neki bezimeni.

    Zemlje i šume.

    -Ziratna je zemlja rasturena između kuća, po brdima i brdskim kosama. Rodnost zemlje je ispod srednje, kao i u Rudniku. Najveće su njive na Klokotiču i Ugarnicama, gde se poglavito seje ovas, ređe pšenica i kukuruz.
    Zajedniče su seoske šume: Lipar, Pavlova Poljana u Bučevac, koje su na zapadu od Klokotiča. U njima je većinom bukova šuma a ima dosta i mlade ševarovine.

    Tip sela.

    -Selo je razbijeno, pravog starovlaškog tipa. Deli se na dva zaseoka: Dubrave i Gornji Kraj. Zaseoci su jače razdvojeni, u čemu se selo približava Rudnnku. U Dubravama su kuće zbijenije no u Gornjem Kraju, što dolazi nešto zbog plodnijeg zemljišta, a nešto i zbog podesnije plastike za nastanjivanje.
    U selu ima 72 kuće, od kojih je 28 u Dubravama a 44 u Gornjem Kraju.

    Ime selu.

    -U narodu ne postoji nikakvo tumačenje o nastanku imena ovoga sela.

    Starine u selu.

    -Na tri mesta u selu imaju “madžarska groblja” na kojima i danas ima velikih stena. Jedno je u Ugarnicama, gde se nalaze i razvaline neke stare crkve, za koju narod kaže da je madžarska. To se mesto zove Kaluđerac. Na Ugarnicama se, kao što je u opštem mestu kazano, nalaze tragovi starog puta koji je tuda od Trešnjevice u dolinu Potočanja vodio.

    Poreklo stanovništva.

    -U selu ima samo jedna mala familija, za koju se priča da je od starine ovde. Ostalih pet, jako razgranatih familija, doseljeno je, većinom iz Starog Vlaha.
    U Dubravama su:
    -Stanimirovići (Miloševići), starinci, slave Nikoljdan.
    -Blagojevići (Petrovići, Rankovići, Ilići) su doseljeni iz Starog Vlaha, nešto malo pred Prvi ustanak, slave Đurđevdan.
    U Gornjem Kraju su:
    -Mihailovići (Petrovići, Vesići, Sretenovići), koji su došli iz Starog Vlaha, kad i Petrovići iz Jarmenovaca, sa kojima su od starine jedna familija, slave Nikoljdan.
    -Milovanovići (Miljkovići, Markovići, Rajkovići, Rankovići), čiji se praded doselio iz Brusnice-okrug rudnički. Ima ih i u Brusnici, slave Lučindan.
    -Matići, kojima se deda doselio iz Starog Vlaha pre 60-70 godina a starinom im je poreklo od Sjenice. Deda im je najpre služio kod Milovanovića, pa se posle ovde stalno nastanio. Jedna su familija sa Matićima iz Jarmenovaca, slave Lazarevdan.
    -Perići su došli pre nekih 120 godina iz užičkog okruga, slave Đurđevdan.

    Zavetine su u selu dve: Bela Subota i Sv. Ilija. Poslednju su uzeli od kako ih je grad počeo često tući.