Aranđelovac i okolna sela

16 komentara

1. 12. avgust 2014. u 20:37

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Ranilović, opština Aranđelovac – Šumadijski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića “Kosmaj”.

   Položaj sela.

   Ranilović je na pinosavskoj površi, koju su izbrzdale duboke doline nekoliko levih pritoka reke Turije, od kojih je glavna Koritina u čijoj dolini ima nešto kuća.

   Vode.

   -Izvor Srmdan se smatra da je lekovit – „i ranjivu nogu Smrdan izleči“.

   Zemlje.

   -Imanja su na mestima: Mekote, Hadžine, Okruglica, Krušik, Brestić, Šibina, Golubinjak, Borišanac, Ravne, Dubrave, Popadije, Krčenik, Podgorje, Suteske, Klještevica, Koritina, Perilo, Bokićevac i Cvetkovac.

   Tip sela.

   -Selo se deli na krajeve: Belanovac, Jezerine, Brđani i Turija. Pre 20 godina otišlo je desetak kuća na imanje u Borišanac a sada se preseljavaju na imanju i u Golubinjak.

   Starine u selu.

   -U Brestiću, gde je današnje groblje, ima ostataka od „Madžarskog Groblja“. Na Karauli ima tragova od drugog „Madžarskog Groblja“.

   Postanak sela i poreklo stanovništva.

   -Po predanju selo je najpre bilo na Mekotama, odakle su, za vreme Turaka, pobegli u čestar, koji se danas zove Starčevac. Predanje veli, da je selo imalo samo sedam kuća i da su najstariji rodovi: Spasojevići, Vukovići, Mijatovići, Marjanovići, Radovanovići i Skeledžići.
   Na Langerovoj karti ovo naselje je uneto pod istim imenom – Ranillowig. Selo je ulazilo u sastav Katićeve knežine i imalo je 1818. godine 40 a 1822. godine 48 kuća. Godine 1846. selo je imalo 79 kuća i pripadalo je srezu turijskom. Po popisu iz 1921. godine selo je imalo 291 kuću.
   Pomenuti stari rodovi:
   -Spasojevići (Milinkovići), slave Sv. Vartolomej;
   -Vukovići, slave Lučindan i Nikoljdan;
   -Mijatovići (Staničići, Đurđevići i Mirkovići), slave Đurđevdan;
   -Marjanovići, slave Đurđevdan i;
   -Skeledžići (Pavlovići), slave Aranđelovdan, ne znaju odakle su starinom.
   -Đilasovići (Anđelkovići), slave Sv. Ćirila i Metodija su stariji doseljenici iz Kolašina. Sa njima su rod:
   -Radovanovići (Petronijevići).
   -Bivoldžići, slave Nikoljdan su od Pirota.
   -Trnavci (Mijailovići), slave Lazarevdan. Njihovi stari su se doselili od Peći.
   -Garaški (Pavlovići), slave Lučindan. Praded Janko došao iz Garaša u Jasenici gde imaju rođake Markoviće i Tatomirce.
   -Bošnjakovići (Pavlovići) su iz Bosne, slave Alimpijevan.
   -Agatonovići su se doselili iz Blaznave u Jasenici, slave Jovanjdan.
   -Stanići (Petrovići, Milovanovići i Anđelići), slave Jovanjdan. Zovu ih „Arnautima“ a poreklom su od Sjenice. Jedan deo ostao je u Vrbici – Jasenica, gde se prezivaju Timotijevićima.
   -Obradovići (Dragićevići), slave Nikoljdan. Predak Vaso Nikolić došao je iz Osata u Bosni.
   -Jovanovići (Đokići), slave Nikoljdan, doselili su se iz Dragačeva.
   -Stojanovići (Lukići), slave Lučindan. Misle da su starinom rod sa Vukovićima.
   -Gajić je došao iz Male Moštanice, posavski srez, kao kovač, ne kaže se koju slavu slavi.
   -Milekić, otac mu ovde bio učitelj. Došao iz Dragačeva, ne kaže se koju slavu slavi.
   Cigani-Romi su:
   -Stančići, Vsići, Mitrovići, slave Aranđelovdan. Došli su pre 20 godina iz Dubone – podunavski srez. Kuće su im u Suvoj Turiji u blizini Klještevice. Zanimaju se zemljoradnjom, izradom korita i sviračinom.
   Nepoznatog porekla su.
   -Kostadinovići (Radoičići, Đurđevići i Ivanovići) – slave Đurđevdan.
   -Jankovići – slave Mitrovdan.
   -Milosavljevići (Petrovići) – slave Đurđic.
   -Milijanovići (Magdići, Dejanovići i Vasiljevići) – slave Đurđic.
   -Dimitrijevići – slave Lučindan.
   -Živkovići – slave Đurđevdan.
   -Paunovići – slave Đurđic.

   Odgovori

2. 17. avgust 2015. u 13:16

   Zoran

   “Prema knjizi „Šumadijska Kolubara“ Petra Ž. Petrovića, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“”.
   Kada se navodi ova knjiga (koja je nesumnjivo zlatni izvor za mnoge podatke) treba imati u vidu jednu bitnu činjenicu. Ona svakako treba i mora da posluži kao neophodna polazna tačka ali nije u svemu potpuna i najpreciznija, bar u slučaju mog sela Vreoca kada sam je ja koristio. Petar je uradio ono što niko nije pre njega a ni posle. Sakupio je fantastičan materijal za mnoga mesta Šumadije i to treba poštovati, ipak … Pozdrav svim vrednim prikupljačima podataka i puno uspeha u radu.
   PS. mnogo toga još treba pregledati, pretabati, pročitati, razgovarati i sl. kako bi se dobili što potuniji podaci.

   Odgovori