Velika Plana i okolna sela

10. jun 2012.

komentara: 8

Opština Velika Plana:

Velika Plana, Veliko Orašje, Donja Livadica, Krnjevo, Kruševo, Kupusina, Lozovik, Markovac, Miloševac, Novo Selo (do 1946. godine Novi Adžibegovac), Radovanje, Rakinac, Staro Selo i Trnovče.

Prethodni članak:

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Poreklo stanovništva sela Staro Selo (Stari Adžibegovac), opština Velika Plana.. Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“..

    Položaj sela.

    -Ovo selo jeu ravni ispod ušća Rače (Stare Lepenice) u Moravu a sa obe strane puta Lapovo-Velika Plana. Od Velike Plane je Planjansko Polje, pa do njega Ulica sa kućama, dalje Rečice, zatimm Staro Brdo – gde je sada stara planjanska crkva. dalje su Jazvike (nazvano po jazbinama), Jarebičnjak. Ispod njega je staro groblje, od koga je nekoliko kamenova, posle toga je brdo Jastrebac, pa brdo Sadovi, pa do njega Piculjica, brdo zasađeno vinogradima.
    Između železničke pruge i Morave je Mlaka a preko Morave je Bučje, adžibečkovačke njive. Sa leve strane Morave je Trpelj i Suvo Blato, oba sa kućama. Kaluđersko Blato i mesto Balješevo su pola planjansko a pola adžibegovačko.
    Najstariji deo sela je između sadašnje pruge i Morave, posle se iseljavalo. I Porodinci (Vlasi) su bili pored Morave pa su se odatle izmestili. Groblje je i sada na starom mestu, preko pruge dok je jedno groblje kraj Morave odnela voda. Topografska imena Starog Adžibegovca jasno svedoče o starom srpskom stanovništvu ovoga sela.
    Po zapamćenom pričanju starca Vitora, pretka Veličkovića, bilo je u vremenu njegovog detinjstva, pre oko 145 godina, 1763. godine u selu su bile samo dve kuće.
    Selo se deli na mahale. Donja Mala je prema velikoj Plani. Gornja Mala ili Gornji Kraj je ka Novom Selu (negdašnjem Novom Adžibegovcu), Sipić je od Jastrepca i Trbuš-Polja do u Glogovičko Blato od koga nastaje Gornja Mala. U Sipiiću sede (žive) Vlasi, koji u se davno doselili iz Porodina. U Gornjoj Mali ili Vlaškoj Mali, do Gibovice, ima njihovih kuća, a zatim do Glogovačkog Blata. Ima ih oko 70 kuća, većina su Svetonikoljci, Svetoarhanđelovci, Svetoalimpijevci, Svetopetkovci (nazivi po slavama). Jedan se doselio iz Voluje u Zviždu i od njega su Volujanci.

    Ime selu.

    -Ime Adžcibegovac je moralo postati vrlo davno, jer se ne zna ništa o vremenu njegova postanka. Neki Adžibeg je imao čardak u Adžibegovdu kod stare mehane (sada je to sa one strane Morave) što je bilo vrlo davno i po njemu se nazvalo selo. Od 1946 godine Stari Adžibegoac se zove Staro Selo.
    U mestu Kaluđerskom Blatu ima crkvica i misli se da je tu bio manastir. Priča se, da je tu bio kaluđer, pa mu mačka pojela ribu, a on je zbog toga bacio u blato u kome se udavila da bi se i sam kaluđer u tom blatu udavio. Otuda naziv Kaluđersko Blato.

    Starine u selu.

    U kraju Sipiću, više izvora Mlake nalazio se stari novac keltski (?), rimski, austrijski, s kraja 18. i početka 19. veka, a jedan novčić je pronađen u 17. veku.
    U vrlo velikom broju po imanju Prokića iskopavali su se na više mesta kosturi, a nad njima je ponegde bilo postavljeno nepravilog oblika kamenje i ploče. Izuzev kostiju nije nađeno ništa, osim na jednom mestu oko ruke konac i neke parice.
    Na jednom mestu u Vinogradu nađene su cigle (rimske?). Ponegde su se nalazile gvožđurije, strelice od mesinga i parčad od bakra.
    Više Mlake bila je vrlo stara mehana, koje već odavno nema. Ona je bila na uzvišici gde se najviše nalazio stari novac i druge starine što ukazuje da je ti nekada bilo staro naselje.
    Žuti novac i ovalne parice nađeni su u njivi kraj Morave. Malen Nikolić, iz ovog sela, nalazio je kraj Morave više turskih bakarnih parica, od kojih je jednu dao Narodnom muzeju u Beogradu..

    Nastaviće se…

  2. Nastavak Stari Adžibegovac – sada Staro Selo…
    .
    Iz Novog Adžibegovca se još i danas sahranjuju na groblju Starog Adžibegovca, pored toga što imaju i svoje zasebno groblje. Na groblju nema onih šumadijskih rešetkastih krstova od drveta, koji imaju krstove na svakom kraku.

    Poreklo stanovništva.

    Stariji rodovi su:
    -Grujići, praded Radisav doselio se odnekud iz istočne Srbije, Alimpijevdan.
    -Marinkovići, praded Marinko došao tastu u kuću, Petkovica i ženina slava Đurđevdan.
    -Lazići su vrlo stari rod, Đurđic.
    -Veličkovići, praded Vitor doselio se od Prilepa. Još tamo su bili kumovi sa Grujićima drugim. Taj Vitor je dočekivao na moravskoj skeli doseljenike, većinom Vlahe, ubijao ih i time sprečavao njihovo naseljavanje u Stari Adžibegovac, Aranđelovan.
    -Grujući drugi su iz okoline Prilepa, Alimpijevdan.
    -Radojevići, Lučindan.
    -Raspopovići, Nikoljdan.
    -Bukovčani i Marinkovići, Nikoljdan.
    -Banovići, Stevanjdan.
    -Kovandžići, Ilindan.
    -Paunovići, Nikoljdan.
    -Milenkovići, Alimpijevdan.
    -Đorđevići i Adamovići su stari rod, vratili se iz “preka”, Alimpijevdan.
    -Savići su starinci, Đurđevdan.
    -Rusalići, davno su se doselili odnekuda, Mratindan.
    -Bogdanovići su se doselili vrlo davno, Nikoljdan.
    -Jankovići su se davno odnekuda doselili, Nikoljdan.
    -Milojevići su se vrlo davno ovde doselili, Mratindan.
    -Škerdanci i Marinkovići ne znaju za svoju starinu, jedan su rod, Sv. Petka.
    -Inđići, Rajčići i Ključani su se davno doselili odnekuda, neko vreme su živeli u Moravinim Ključevima, Aranđelovdan.
    -Puškići, Aranđelovdan.
    -Veljkovići su “domoroci”, Stevanjdan.
    Mlađi doseljenici su:
    -Martinovići su iz Požarevca, Đurđic.
    -Radosavljevići, nemačko dete našli Bukovčani i odrasklo kod njih, Nikoljdan.
    -Stamenkovići, praded se doselio iz Prizrena, Nikoljdan.
    -Marjanci, ded se doselio iz Mozgova, u predelu Banji, Đurđevdan.
    -Devetaci, praded se doselio ali se ne zna odakle,Đurđevdan.
    -Stamatovići su iz Milive u Resavi, Nikoljdan.
    -Popovići su se davno doselili iz Dubnice u Resavi, Aranđelovdan.
    -Ramaće su iz Ramaće u Gornjoj Gruži, Aranđelovdan.
    -Maricani su Vlasi iz nekog sela sa desne strane Morave, Sv. Petka.
    -Obradovići i Todorovići su iz predela Banje, Stevanjdan.
    -Manojlovići su iz Kupinova u Sremu, jedna njihova porodica je u Orašju, Sv. Vrači.
    -Lupurovići su odnekud iz Požarevačkog okruga, Sv. Petka.
    -Volujanci su iz Voluje i Zviždu, Stevanjdan.
    -Golubanovići su iz Požarevačkog okruga, Velika Gospojina.
    -Tomići su iz Busala (?) u Požarevaćkom okrugu, Alimpijevdan.
    -Miljkovići i Zlatići su iz Dubnice, Aranđelovdan.
    -Ivanovići su iz Milive,Đurđevdan.
    -Stojanovići i Babići su iz “Babinci” u Bugarskoj, Đurđevdan.
    -Gukonjski i Jankovići drugi su iz Požarevačkog okruga, Nikoljdan.
    -Petkanići su došli iz Smederevskog okruga, Nikoljdan.
    -Srebrići su iz kruševačke Župe, Đurđevdan.
    -Radosavljevići i Nedeljkovići su iz Kušiljeva u Resavi, Stevanjdan.
    -Mitići su “iz preka”, Mratindan.
    -Novakovići su iz Podgorca u timočkoj Crnoje Reci, Nikoljdan.
    -Dinići su iz Vražogrnca kod Zaječara, Nikoljdan.
    -Mijailovići i Solunci, imaju rod u Lapovu. Srđevdan.
    -Gligorevići su iu okoline Paraćina, Jovanjdan.
    -Janoševići i Ranđelovići su iz Požarevačkog okruga, Sv. Petka.
    -Jevtići i Nikolići su iz Požarevačkog okruga, Lučindan.
    -Duplići i Todorovići su iz okoline Paraćina, Aranđelovdan.
    -Milići su iz Požarevačkog okruga, Nikoljdan.
    -Aleksići su iz Požarevačkog okruga, Nikoljdan.
    -Šiguljanovići i Petrovići su iz Požarevačkog okruga, Miholjdan.
    -Stankovići i Pavlovići su iz Timočke Krajine, Nikoljdan.
    -Kojadinovići su iz Kumanova, Mratindan.
    -Jelići su iz Timočke Krajine, Aranđelovdan.
    -Kamendolci, Jovanovići i Miladinovići su iz Kamendola u Užičkom okrugu, Alimpijevdan.
    -Petkovići i Markovići su iz Paraćina, Đurđevdan.
    -Marići si iz Homolja, Nikoljdan.
    -Viduljevići su iz Negotina u Krajini, Aranđelovdan.
    -Milovanovići su iz Požarevačkog okruga, Alimpijevdan.

    Kraj!

  3. Poreklo stanovništva sela Krnjevo, opština Velika Plana..
    Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“..

    Položaj, šume i istorijat sela..

    -Seoske kuće su po stranama vše sastavaka jednog potoka. Pošto je dolina dosta stešnjena, kuće su dosta zbijene, naročito one u dolini gde je “čaršija”. Kuće se spuštaju čak do samog potoka, koji se prilikom bujnih kiša razliva i pravi bare, čija isparenja štetno utiče na najbližu okolinu. Pošto je selo veliko a širina srazmerno mala, to se selo znatno pruža u dužinu.
    Na jugozapadnoj strani sela, idući ka Palanci ima opštinska šuma Kudreč (oko 15 hektara); ima i crkvene šume (crkveni zabranm oko 20 hektara),
    Na današnjem Selištu, između puta i Morave, bilo je prvo i najstarije naselje sadašnjeg Krnjeva.Ali kad su Turcu rasterali to stanovništvo, ono se raselilo na tri strane: Jedni su otišli u Trnovče, drugi u Donju Livadicu a treći u današnje Krnjevo i to su se najpre naselili na zemljištu, brdu i “nizi” Leskovca. Tu se naselile današnje najstarije porodice, one sa Selišta i prvi, najstariji doseljenici.
    U Selištu je Trnovče dugo imalo svoje groblje, a i crkva je tu bila, pa su se Krnjevci premestili u svoje selo na sadašnje mesto. Staro Krnjevo, koje je bilo na Selištu, razbeglo se od Turaka i krili se najpre po lugovima na Savanovcu, pa se posle razdvojili na tri strane u pomenuta sela. Danas je Krnjevo jako zbijeno selo, sve po stranama i dnu potoka. Drže se namerno ovih položaja, nikako ne izlaze na visinu zbog vetra. Sada se sve više iz svih mala stanovništvo iseljava naniže u dolinu Morave ka Savanovcu i po njemu do puta..

    Ime selu.

    -Selo je dobilo me po rodu Krnjevcima, koji su bili u potoku Krnji a poreklom se Ere.

    Poreklo stanovništva.

    -Po starini stanovništvo je ovde doseljeno iz raznih krajeva Srbije. Starinaca ima 16,3%, iz kosovsko-moravske oblasti 27,2%, iz negotinske Krajine 25,4%, iz jugozapadnih krajeva 14,5%, iz donje Morave 12,7% i iz Šumadije 3,7%.
    To su ovi rodovi:
    -Brankovići su ovamo došli iz Selišta a starinom su sa Kosova, Alimpijevdan.
    -Šulejići su iz timočke Krajine, Đurđevdan.
    -Hranisavljevići su od Brankoviće, kao i oni, slave Alimpijevdan.
    -Perići su starinci sa Selišta, Đurđevdan.
    -Čolakovići su sa Selišta; ima ih i u Trnovču, Đurđevdan.
    -Tirnanići su sa Selišta a starinom sa Kosova, Nikoljdan.
    -Markovići su starinci, Trifundan.
    -Jelići su sa Selišta; ima ih i u Miloševcu, Sv. Vrači.
    -Mašići i Brankovići drugi su starinci, Lazarevdan.
    -Radosavljevići i Subotići su starinci, Ilindan.
    -Živanovići su verovatno iz Selišta; brat Živan došao ovamo a brat Luka se naselio u Miloševac (današnji Lukići), Đurđevdan.
    -Rajkovići i Radivojevići su sa Selišta, Sv. Vračevi.
    -Šljivići i Mašići su starinci, Lazarevdan.
    -Bogićevići i Milenkovići su se davno doselili iz timočke Krajine, Đurđevdan.
    -Ivankovići, praded se doselio sa Kosova, Nikoljdan.
    -Ćirkovići i Stanojevići si isti rod, praded se doselio sa Kosova, Nikoljdan.
    -Radosavljevići “Bugaari”, praded došao sa Kosova, Sv. Vrači.
    -Mijatovići, praded došao iz Leskovca, Đurđevdan.
    -Pavlovići, praded došao iz timočke Krajine, Đurđevdan.
    -Todorovići, praded se doselio “od Vranje”, Aranđelovdan.
    -Vavići su iz timočke Krajine, Alimpijevdan.
    -Konstantinovići su poreklom iz timočke Krajine, Lazarevdan.
    -Ljubisavljevići i Bačijanovi, praded došao iz Krajine, Sv. Vrači.
    -Jašići, ded došao sa Kosova, Nikoljdan.
    -Bajići, ded došao iz Orašja, gde ih još ima, Nikoljdan.
    -Arsići, baba došla iz Prokuplja sa celom zadrugom, Trifundan.
    -Rakići, ded došao iz Leskovca, Đurđevdan.
    -Rankovići i Nedeljkovići su iz okoline Leskovca, Đurđevdan.
    -Manojlovići i Pavlovići, ded došao iz Donje Livadice, Jovanjdan.
    -Pešići su verovatno odnekud iz leskovačkog kraja, Nikoljdan.
    -Živulići su sa Kosova, Đurđevdan.
    -Manojlovići drugi su sa Kosova, Đurđevdan.
    -Kršljani, ded došao iz Velike Krsne, Nikoljdan.
    -Lekići su iz Krajine, Nikoljdan.
    -Petrovići su iz Krajine, Nikoljdan.
    -Jocići i Mutavdžići su iz sela Rgotine u Timoku, Nikoljdan.
    -Ćupići su iz okoline Vranja, Sv. Vrači.
    -Radovanovići su iz Resave, Nikoljdan
    -Markovići su iz Resave, Jovanjdan.
    -Nešići su iz Resave, Jovanjdan.
    -Gajići su iz Užičkog okruga, Pantelijevdan.
    -Miletići su iz Užičkog okruga, Mitrovdan.
    -Radojčići su iz Užičkog okruga, Nikoljdan.
    -Gavrilovići su iz Resave, Nikoljdan.
    -Spasojevići su iz Užičkog okruga, Jovanjdan.
    -Rakići su iz Užičkog okruga, Đurđevdan.
    -Nikolići i Bubanjci su Vlasi iz Trnovča (od Ivankovića), Aranđelovdan.
    -Ivkovići su iz Krajine, Đurđevdan.
    -Cvetkovići su sa Kosova, Stevanjdan.
    -Ristići su iz obližnjnjeg Skobalja, Ilindan.
    -Vasiljevići su iz Užičkog okruga, Nikoljdan.
    -Stevanovići, Miljkovići i Erčići su iz Brskova u Užičkom okrugu, Cveti.
    -Milenkovići su iz Krajine, Jovanjdan.
    -Stojići i Jeremići su iz Krajine, Jovanjdan.
    -Kozakovići su stariji doseljenici iz Orašja, Đurđevdan.
    -Đurđevići, Pantelići i Sarići su iz Krajine, Đurđic.
    -Spasojevići su iz Krajine, Nikoljdan.

  4. Poreklo stanovništva naselja Kruševo (danas deo sela Veliko Orašje), opština Velika Plana..
    Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.

    Položaj naselja, zemlje, starine, istorija .

    Kruševo je na levoj obali reke Jasenice, držeći se poglavito njene niže terase (oko 30 metara), koja je vrlo blago nagnuta ka širokoj dolini Jasenice. Ono je razređenog tipa. Rastojanje među pojedinim kućama iznosi po četrdeset, šezdeset pa i sto koraka.
    Više seoskih kuća,od jednog do drugog kraja, zemljište se zove Vinogradi, a na zapadnoj strani je potok Kusjak. Više Vinograda su Parlozi i Selište, za koje se priča da je bilo, velikim delom, naseljeno stanovništvom iz Velike Plane. Zna se da su na Selištu bile zasađene trešnje ali se ne znaju naseljeni rodovi. Samo se zna za Guriće i Sretenoviće, da su ranije bili ovde, pa su se preselili u Veliku Plau. Na Selištu se nalaze cigle, debele kao sadašnji crepovi, sa urezanim šarama. U Parlozima je bio spahijski podrum. Zapadno od Selišta je Gaj i Suha Bara, koja je nekada bila pod vodom, sada je sasvim presušila. Istočno od Selišta je Potok, njive. Dolinu Jasenice, ispod sela, zovu Livade a preko Jasenice Lug, gde je bio stari Porodin, čije su se voćke do skoro poznavale i čije je groblje bilo u Parlozima, što se i danas raspoznaje. Na mestu starog Porodina nalazili su stari bakarni i zlatni novac.
    Selo se ne deli ni na mahale ni na krajeve.
    Opštinske seoske zemlje ima vrlo malo i nju daju pod zakup.

    Vode.

    -U samom selu nema izvora, pa se zbog toga stanovništvo služi vodom iz bunara. Stoku poje na Jasenici. Izvan sela, na severnoj strani, ima izvora: Vlajićski Bunar, Čubura (izvor sa iskopanim šupljim deblom), Baba Miličin Bunar i Vodica. Za Rit se priča, da su ga prokopali Turci, tri brata spahije, od kojih je jedan imao Veliku Planu. Da bi taj treći brat imao vode, sproveli su mu jednu trećinu od mesta Bavana, niže Klisure. Ritom poteče voda samo kada je u Jasenici visok vodostaj. Rit su tako nazvali zbog ševara.

    Nastanak i podaci o naselju.

    -Kruševo i Mala Plana (opština Palanka, op. Milodan) imaju zajedničko groblje. Ono ima osobito visoke krstove, sa rešetkama kao ukrasima. Krstovi se više ne stavljaju, to više nije običaj. Vrlo je značajno što je odvajkada ovo groblje bilo zajedničko za Malu Planu i Kruševo. Tu je moralo biti staro groblje, od koga ima zaostalog kamenja. neka su sa osobitim oblikom i sa više krstova, a ispod toga je natpis. Na jednom se može videti upisana 1829. godina. Danas je deo najstarijeg groblja većim delom rasturen. Ova dva sela su u starije vreme neprekidno bila jedna opština.
    U ovom nastarijem delu groblja ne znaju današnji rodovi čiji su grobovi i na tom delu niko ne pali sveće. Nema sahranjivnja članova iste porodice u jedan isti grob. Članovi rodova se sahranjuju po grupama i porodice ga brižljivo održavaju. Na groblju svako od ova dva sela ima svoj zapis. Svaki grob je obložen drvenim daskama ili debelim brvnima, ređe pokriveni velikim kamenim pločama.
    U današnjem groblju ima i porodinskih grobova, jer je stari Porodin bio upravo ispod ovog groblja, u sadašnjim njivama. Tu je najpre bilo porodinsko groblje.
    Kruševo je starije od Male i Velike Plane, a Mala Plana je starija od Velike Plane. Spahije su prikupljale narod na pusto zemljište Kruševa. Kada se u Kruševu bilo nastanilo nekoliko njegovih prvih, najstarijih, porodica onda ih je knez Miloš raselio; jedne u Veliko Orašje, druge u Malu Planu a neke i u Golobok. Te su porodice imale na svom zemljištu u Kruševu trla (kolibe za stanovanje u letnjem periodu, op. Milodan). Posle su se ponovo raseljene porodice vratile u Kruševo. Pouzdano se zna da u Kruševu ima porodica, koje su tu preko sto godina. Selo je nastalo na trlima. Prvi se ovde naselio na svoje trlo Stojiljko iz Orašja, praded današnjih Stojiljkovića. Doveo je i svoga brata Marinka. Kada je tu postalo malo selo, onda je knez Miloš naredio da se rasturi, ali se posle nekog vremena stanovništvo ponovo povratilo.
    U Livadama, niže današnjeg naselja, bilo je staro selo Porodin (sada u Požarevačkom okrugu). Stari ljudi u Porodinu to pamte. Posle se Porodin preseli u orašački atar, pa pošto je zemljište bilo vodoplavno, knez Miloš ga preseli u Požarevački okrug, gde se danas tako i zove.

    Ime naselju.

    U starom Porodinu, koje je bilo na mestu današnjeg Kruševa bilo je mnogo zasada kruški te je po tome ovo naselje dobilo ime.

    Poreklo stanovništva.

    -U Kruševu nema novijih doseljenika, jer nema prostora za naseljavanje. Otuda je i slab priraštaj u ovom naselju.
    Doseljenika ima preklom: Iz kosovsko-moravske oblasti 55,5%, iz Šopluka 22,5%, iz timočke Krajine 11,1% i iz Šumadije11,1%. To su ove porodice:
    -Stojiljkovići, Marinkovići i Đurići su starinom iz Vrela “od Niša”, Nikoljdan.
    -Miljkovići su iz Kravlja, severno od Niša, Andrijevdan.
    -Ilići su iz Prćilovice kod Aleksinca, davno se doselili, Aranđelovdan.
    -Mihailovići “Arnautovci”, ded došao iz Smedereva, a starinom su iz Brestovca kod Leskovca, Mitrovdan.
    -Milosavljevići i Krajinski su iz negotinske Krajine, ovamo došli iz Orašja, Lazarevdan.
    -Miletići su odnekud iz Pirotskog okruga, Aranđelovdan.
    -Milovanovići, ded se doselio iz sela Katuna kod Niša, Sv. Vrači.
    -Švabići, ded Marko se sedamdesetih godina prošloga veka doselio iz Orašja, a u Orašje je došao iz Božurnje kod Topole, starinom su Prizrenci, Aranđelovdan.

  5. Poreklo stanovništva varošice Markovac, opština Velika Plana.. Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.

    Položaj naselja.

    -Markovac je na raskrsnici puteva Lapovo-Velika Plana i Rača-Svilajnac.
    Prvo mesto starog Markovca bilo je na mestu “u Dutova” kod sadašnjeg mosta na Moravi, drugo je bilo u Lučici, treće je Šljivara i četvrto u mestu Viđišu. Prvo se izmeštalo zbog Turaka a kasnije zbog poplava Morave. Po pričanju baba Milojke Vasićeve u vremenu Karađorđevog prelaska u “Nemačku” (1813. godine) veći deo starog Markovca “izbegao” je na današnje mesto, a jedan deo je još bio na starom mestu. Kad su se Markovčani doselili, onda su na Viđišu bili lugovi, koje su istrebili i opet nazvali Markovac. Viđiš Morava nikada nije plavila, a staro mesto jeste.

    Zemlje.

    -Kraj Morave je Rujište, gde su markovačke njive, do njega je Ljuljevac, njive i livade do Morave. Morava ga je “prokinula”, pa je polje ostalo na desnoj strani. Dalje su Lučice, zemlja pored Morave, Ozorovac – njive pored Morave, staro ime, Livada kraj Morave oko mosta; dalje uz Moravu nema markovačkih njiva ali ih ima oko starog korita Lepenice; Pljošta -njive, tu nema ništa od starina; do njih, opet oko korita, Peskova – njive; Vrovina do njih i Rujišta. Sa leve strane rečice Rače je Jasenovo. Tu je bio “jasenar”, sada su tu njive. Do njih i do naselja je Ozorovačka Livada, nekada bile livade, sada njive.
    U Kapovcu je izmešano markovačko zemljište “sas Rakinčani” (iz Rakinca). Dalje do rečice Rače su Vućare – obuhvata i Parloge. U Širokom Potoku ima i markovačkog zemljišta. Na severu od njega je Dobroglava. Brdo Klenovac je u ataru lapovskom, mada markovčani imaju tamo mnogo zemlje i vinograde. I mesto Prevrće je lapovsko. Opštinska zemlja markovačka je kod Bošnjana, ostala iz ranijih vremena.

    Starine.

    -Na južnoj strani samog mesta, blizu crkve, nađeno je staro groblje u šljivarima, od sasvim nepravilnog, omanjeg kamenja.

    Podaci o naselju.

    -Staro groblje starog Markovca bilo je u Ozorovcu, pa ga je Morava raznela oko 1870. godine. Danas nema nikakvih tragova od tog groblja. Tada su markovčani izabrali novo mesto za groblje u brdu Panjevcu. Tu se najpre počeli sahranjivati novi doseljenici, pa onda i stari markovčani. Baba Milojka Vasićeva pamti, da je kod Švabića kuća, blizu sadašnjih kuća, bilo vrlo staro groblje, sa prostim i grubim kamenjem. Kasnije je to kamenje rastureno i od njega su podignute kuće. Prilikom iskopavanja ovog kamenja nalazili su ljudske kosti.
    Markovac je tako zbijeno naselje te iz tih razloga nema potrebe za podelom na mahale, pa ih i nema.

    Ime naselju..

    -Kada je predak Pavlovića došao u stari Markovac, tada su u njemu bile samo tri kuće: Konića, pretka Avrama Gavriće i nekog Krivokuće. Avramov otac Marko bio je iz Lapova i lovio je ribu na staroj Lepenici. Po njemu je Markovac dobio ime. I danas ima rod toga Marka u Lapovu. O Krivokući se zna samo to da ima u Novom Adžibegovcu rod Krivokuće.
    Iz starog Markovca doselili su se ovi rodovi:
    -Konići. Oni su prvi prešli na Viđaš, Mitrovdan.
    -Palovići, čukunded Milosav doselio se iz Kovanice u okolini Ćuprije, bežeći od Turaka. Imaju staro kumstvo u Kušiljevu. Đoka i Jefta Pavlović, trgovci u Beogradusu od ovog roda, Nikoljdan.
    -Pavlovići drugi su u izumiranju, ovamo su došli iz Lapova, Jovanjdan.
    -Obradovići su stari rod, imaju kumstvo u Brzanu kod Lapova, Nikoljdan.
    -Petrićevići, Milojevići i Miloševići su jedan i stariji rod, imaju kumstvo u Lapovu, Pantelijevdan
    Mlađi rodovi su:
    -Brkići su starinom iz Sedlara u Resavi; imaju staro kumstvo u Radošinu kod Svilajnca, Jovanjdan.
    -Damjanovići su iz Kotraže u Jasenici, pod Rudnikom, Nikoljdan.
    -Čerkenovići, zovu ih i “Arnautima”, doselili su se iz Sedlara pre dvesta godina i prvo se naselili na mesto Šljivare, Đurđic.
    -Stanimirovići, predak Stanimir se preselio iz starog Markovca, Nikoljdan.
    -Vasići se dobili prezime po pretku Vasi, jednom od šestorice braće, Stevanjdan.
    -Popovići ne znaju za svoju starinu, Nikoljdan.
    -Matići i Stojkovići, praded se doselio iz Dvorišta, u Resavi u stari Markovac, imaju staro kumstvo u Despotovcu, koje i danas drže, Nikoljdan.
    -Đurđevići ne znaju za svoju starinu, Đurđic.
    -Milutinovići ne znaju za svoju starinu, Jovanjdan.
    U Novom Markovcu su ovi rodovi:
    -Milijići i Prvulovići, “Banjčani” su od Banje, Nikoljdan.
    -Naunovići, otac se doselio iz Makedonije, Mali Božić (Nova Godina -Sv. Vasilije)
    -Lalići, majka ga dovela iz Svilajnca, Alimpijevdan.
    -Toskići su iz Svilajnca, Đurđic.
    -Trujići su Vlasi iz Viteževa u Resavi, ne slave.
    -Ćinovići su Vlasi iz Kušiljeva, ne slave.
    -Bećarovići, predak Nikola Bećar se doselio iz okoline Jagodine, Nikoljdan.
    -Brzočići su iz Brzohode u Resavi, Aranđelovdan.
    -Kumanovčani su iz Kumanova, Aranđelovdan.
    -Đorđevići i Petrovići su davno doseljeni ali ne znaju odakle, Sv. Petka.
    -Stanojići i Stevanovići su stari doseljenici, Sv. Vrači.
    -Čepurci i Jevtići su iz Čepure kod Paraćina, Sv. Vrači.
    -Gadžići, predak pobegao od Turaka iz Glogovca kod Jagodine, Nikoljdan.
    -Lazići su se doselili ili ne znaju odakle, Tomindan.
    -Prokići “Arnauti” su verovatno stari doseljenici, Srđevdan.
    -Arnautovići su iz Stare Srbije, Jovanjdan.
    -Čalići i Dimitrijevići su stari doseljenici, Sv. Vrači.
    -Jovanovići su doseljeni odnekud, ne znaju odakle, Nikoljdan.
    -Miljkovići su iz Starog Adžibegovca (Starog Sela), Nikoljdan.
    -Srejići su iz Dubnice u Resavi, Aranđelovdan
    -Babići su iz starog Markovca, Aranđelovdan.
    -Stevanovići i Đorđevići su iz starog Markovca, Aranđelovdan.
    -Bojići su iz starog* Markovca, Nikoljdan.
    -Spasići su po svoj prilici “Banjčani”, Nikoljdan.
    -Kostići su iz starog Markovca, Jovanjdan.
    -Aleksići su “Torlaci”, Aranđelovdan.
    -Pešići i Lepenčići su “Torlaci”, Jovanjdan.
    -Nešići su “Torlaci” iz Krivog Vira u timočkoj Crnoje Reci, Nikoljdan.
    -Anđelkovići, ded prešao iz starog Markovca, Aranđelovdan.
    -Jovičići su od “Timoka”, prvo se naselili u staro selo pa otud ovamo, Sv. Petka.
    -Erkiši su iz Starog Adžibegovca (Starog Sela), Pantelijevdan.
    -Miletići, “Torlaci” su od Timoka, Nikoljdan.
    -Petković je došao ženi u kuću iz Lapova, Nikoljdan.
    -Markićevi su došli oko 1850. godine iz Starog Adžibegovca (Starog Sela), Nikoljdan.
    -Miškovići, Karađorđeva sestra im je bila baba, Đurđevdan.
    Posle se naselilo još nekoliko rodova od Banje aleksinačke, “Banjalije”, kako su iz zvali. Banjalije su:
    -Nešići**,
    -Popovići,
    -Lazići,
    -Anđelkovići , Aranđelovdan i
    -Kostići.
    *Piše “stari Markovac” sa malo “s”, jer to nije bio zvaničam naziv mesta.
    **Za ostale novonaseljene familije ne piše koju slavu slave, izuzev Anđelkovića.

  6. Poreklo stanovništva sela Miloševac, opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

    Položaj sela.

    -Selo leži u prostranoj dolini Morave, od koje je udaljeno 3-4 kilometra. Kroz sredinu sela protiče Jezava, čije je korito gotovo uvek suvo. Morava, kada se izlije, plavi samo polja a vrlo retko krajnje seoske kuće.

    Vode.

    -Izvora nema, dok đermova-bunara ima gotovo svaka kuća. Na vodu nailaze posle 3-4 metra kopanja. Đermovi su plitki i naročite vrste; nisu kao u zapadnijim selima.

    Zemlje i šume.

    -Ziratne zemlje i livade su oko sela i vrlo plodne. Seje se kukuruz, zatim pšenica; manje ječam, ovas, konoplja, repica, detelina itd. Ima malo privatnih zabrana.

    Tip sela.

    -Miloševac je drumsko, ušoreno naselje zbijenog tipa. Podeljeno je na tri kraja: Tabačinu, Miloševićsku i Bogdansku („Bugarsku“) Malu. Kuće su grupisane duž glavnog i sporednih seoskih puteva. U sredini je „pijaca“ gde su Narodni Dom,, crkva, škola, mehane i dućani. Najnaseljenija je Tabačina. U novije vreme pojedine porodice sele se iz sela i odlaze na svoja imanja.

    Starine u selu.

    -Istočno od sela, ana obali Bistričine je Selište. Ti je bilo, ne zna se kada, staro naselje. Po pričanju nailazili su na ljudske kosti, ugljevlje, delove posuđa, olučene cigle, novac i dr. Istočnije od Selišta, bliže Moravi, u „Ćelijama“ iskopana je časna trpeza, kameni svećnjak i srebrna zvezdica.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Priča se da se selo ranije zvalo Medoševac, i u blizini, na Moravi, bila je skela. Razna su predanja o postanku današnjeg imena. Promenu imena dovode u vezu sa knezom Lazarom i sa Turcima. Turci su odavde odselili neke porodice u okolinu Niša i oni novo mesto, gde su se naselili, nazovu Medoševac u srezu niškom, okrugu topličkom.
    U selu su ove porodice:
    -Ćirići, slave Sv. Joakim i Ana. Najstarija porodica nepoznatog porekla.
    -Vitomirci, slave Lučindan. Njihovi preci doselili su se sa Kosova. Zatekli su veliku šumu u lugove te su morali krčiti.
    -Stajkulci (Pavlićevići i Rankovići), slave Petrovdan. Poreklom su sa Kosova.
    -Radanovići (Radovanovići), slave Sv. Vrače. Starinom su sa Kosova. Čukundeda Radovan ratovao uz Karađorđa a 1813. godine su bežali „preko“ zbog čega ih zovu „Šokcima“.
    -Jelići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Krnjeva u Radovanovića familiju. Primili njihovu slavu a ranije su slavili Alimpijevdan. Rod su Jelićima u Krnjevu.
    -Pašići, slave Đurđevan. Praded Đorđe došao iz okoline Zaječara.
    -Miloševići (Lukići, Markovići, Simići, Jovanovići i Živanovići), slave Đurđic. Iz okoline Debra su se doselili njihovi preci – braća Miloš, Milovan i Momir. Bili su majstori, gradili su crkvu u Rainovcu kosmajskom. Dopalo im se u Srbiji i odlučili da ostanu. Miloš dođe u Miloševac, Milovan i Krnjevo i od njega su tamo Živanovići a Momir pređe „preko“. Računaju da su šesto koleno od Miloša.
    Pomenuli smo najstarije prodice. Docnije su se doseljavali:
    -Novakovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Krajine. Stari su im govorili vlaški.
    -Bogdanovići, slave Nikoljdan. Čukundeda Bogdan se doselio iz Nozrina kod Aleksinca gde imaju rođake – Božaniće. Bogdan se najpre nastani u Glibovcu, ali kako su tu „brda“ a on navikao da je pored Morave, pređe u Miloševac.
    -Prugovci (Petrovići i Radovanovići), slave Đurđic. Doselili se iz Lučice kod Požarevca. Kuće su im na kraju sela.
    -Resavci, slave Simeundan. Preci su se doselili iz Resave.
    -Radulovići (Tomići), slave Aranđelovdan. „Vlaška familija“. Pobegli od Turaka iz Krajine. Govorili vlaški; njihove žene do pe 35-40 godina noslie istu nošnju kakva se nosi u vlaškim krajevima.
    -Ćulići, slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla. Znaju da je od njihove porodice ostalo oko Ćuprije i Kamenice, niški-topčlički okrug.
    -Rajkovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“. Stariji ljudi iz ove porodice do skoro su govorili vlaški.
    -Momirovići (Žikići), slave Nikoljdan. Praded došao iz Sikole, krajinski okrug.
    -Miloradovići, slave Nikoljdan. „Vlasi“.
    -Mihajlovići (Ćosići i Đurđevići), slave Nikoljdan. Doselili se iz Parunovca, rasinski okrug. Imaju rođake u Velikoj Plani, Miloševiće.
    -Karabaši (Stankovići i Nikolići), slave Nikoljdan. „Vlasi“. Deda svirao karabe i zbog toga ih zovu „Karabašima“.
    -Jovanučevići (Jovanovići i Stanojevići), slave Nikoljdan. „Vlasi“, doselili se iz Krajine.
    -Marinkovići, slave Alimpijevdan. Njihov praded, raskaluđer Melentije došao sa porodicom iz Sikole, krajinski okrug – za vreme vlade kneza Miloša.
    -Stanojevići (Bužge) su rod sa Krajincima. Slave, kao i oni, Alimpijevdan.
    -Raškovići, slave Aranđelovdan. „Vlasi“.
    -Barani (Jovići i Milovanovići), slave Jovanjdan. Kada je knez Miloš grupisavao sela, rasterao ih iz Bara, danas kraj u Krnjevu, i naselio ovde. I danas imaju tamo groblje gde se neki sahranjuju.
    -Grujići (Paunovići), slave Miholjdan. „Vlasi“. Govorili do skora vlaški.
    -Lazarevići, slave Jovanjdan. „Vlasi“; do skoro im deca govorila vlaški, sada govore samo stariji.
    -Vlačetovići (Kuzmanovići, Filipovići i Aćimovići), slave Stevanjdan. „Vlasi“.
    -Đorići, slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.
    -Dimitrijevići, slave Đurđic. Doselili se iz Velikog Orašja.
    -Ilići, slave Đurđic. Doselili se iz Lozovika.
    -Cigani-Romi (Simći, Gajići i Arapovići), svirači, džambasi, kovači. Govore srpski i siganski. Slave Nikoljdan i Sv. Petku. Oseća se njihov uticaj u ovom selu, dosta meštana govori ciganski.
    -Ilići su iz Čumića.
    -Milosavljevići su iz Trnovče***.
    -Trifunovići su iz Lozovika***.
    -Teodosijevići su iz Vršca***.

    ***Ne kaže se koju slavu slave.

  7. Poreklo stanovništva naselja Veliko Orašje, opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjizi „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

    Položaj sela.

    -Veliko Orašje leži u aluvijalnoj ravni Velike Morave i Jasenice, na mestu gde se Jasenica uliva u Veliku Moravu. Kuće su grupisane između Velike Morave, Jasenice i železničke pruge Velika Plana – Smederevo. Morava ovde stalno roni svoju levu obalu, na tu stranu pomera korito i tako preti ovome naselju.

    Vode.

    -Izvora nema, upotrebljava se voda sa bunara-đermova.

    Zemlje i šume.

    -Imanja su izvan naselja: livade poglavito u Lugu i Ritu, njive su u Polju, Gaju i Ključu (koga plavi Morava). Ima privatnih zabrana. Vinogradi su izvan sela.

    Tip sela.

    -Veliko Orašje je drumsko naselje, zbijenog tipa sa kućama ušorenim, „grupisanim u kamaru“, duž carigradskog Druma, puteva za Palanku i Skelu i sporednih seoskih puteva.

    Starine u selu.

    -Današnja crkva podignuta je na temeljima stare crkve. Meštani su ovde kopali, računajući da će naići na novac. Mesto je smatrano kao svetinja i seljaci su hteli tu da podignu kapelu. Kada su počeli sa otkopavanjem temelja, naišli su na zidine, koji su bili „molovani“ i na desnoj strani stajao je natpis; Ljeta od Hrista 1175 sozda hram sei..“ na vratima je bio natpis: „osvjati i pomazi Hram sv. Ar. M. Episkom Sava“. Detaljnije videti u knjizi M. Đ. Milićević; Beleške.

    Postanak sela i poreklo stanovništva.

    -Ovo naselje je bilo prvobitno u Selištu. Tu su bile kuće najstarijih stanovnika, odakle su se naselili na današnja mesta.
    U varošici su ove porodice:
    -Starca Nikolići (Kostadinovići i Zdravkovići), slave Nikoljdan. Stara porodica nepoznatog porekla.
    -Stojadinovići, slave Nikoljdan. Preci su im se doselili sa Kosova.
    -Gajići, slave Nikoljdan. Stara porodica; misle da su poreklom sa Kosova.
    -Jovanovići (Nikolići), slave Pantelijevdan. Njihovi preci su se doselili sa Kosova.
    -Bivoljari (Maljkovići i Milenkovići), starinom su sa Kosova. Ne kaže se koju slavu slave.
    -Zdravkovići, slave Đurđic. Njihov praded Stevan došao je iz Vražogrnaca (zaječarski okrug). Docnije pozove i neke svoje seljake i od pozvanih dođu Leka i Bojko i od njih su:
    -Lekići i Bojkovići, slave Nikoljdan.
    -Krajinci (Radosavljevići i Milovanovići), slave Simeundan. Dedovi su im iz Krajine.
    -Milosavljevići. Zovi ih „Krajincima“. I njihovi stari su iz Krajine. Ne kaže se koju slavu slave.
    -Laolci (Desimirci), slave Đurđic. Doselili su se iz Desimirovaca, Kragujevac.
    -Boškovići, slave Nikoljdan. Otac došao pre 60 gdoina iz Oraha, Kumanovo.
    -Stamenkovići, slave Aranđelovdan. Pre 40 godina doselili se iz okoline Vranja.
    -Kašajići (Nedeljkovići i Miladinovići), slave Časne Verige. Nepoznato poreklo.
    -Stojanovići, slave Nikoljdan. Pre 40 godina se doselili iz Giljana. Može biti iz Gilja ili Gnjilana, op. Milodan. A moguće je da postoje i Giljani.

  8. Poreklo stanovništva sela Trnovče (po knjizi Trnovča), opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica).

    Položaj sela.

    -Selo leži u dolini Morave, od koje je udaljeno 1500 metara. Između Morave i sela je Blato – Mrtvaja, kojom je Morava nekada tekla. Blato je puno vode kada Morava nadođe. Kroz sredinu sela protiče Jezava; korito joj je gotovo zatrpano tako da se na pojedinim mestima jedva poznaje da je to rečno korito. Od Moravinih poplava selo je obezbeđeno nasipima i jazovima.

    Vode.

    -Izvora nema, meštani piju bunarsku vodu.

    Zemlje i šume.

    -Šume nema, ima nekoliko branika. Pored Morave ima vrbaka i sadi se bagrem. Ranije je bilo dosta šume ali je ona iskrčena. Ziratno zemljište je izvan sela.

    Tip sela.

    -Selo je zbijenog tipa, sa kućama grupisanim pord puteva. Deli se na krajeve (male): Grčac, Košarsku, Čolačku, Jezavsku i Vlašku.

    Starine u selu.

    -U Ravorini, između sela i Morave, nalaze se ostaci od cigala, crepova i dr. Po predanju, u blizini starog seoskog groblja bila je nemačka crkva i „konak“ starešine ovoga kraja.

    Postanak sela, ime selu i poreklo stanovništva.

    -Trnovče je ranije bilo u Selištu zajedno sa Livadicom, Velikim Orašjem i Krnjevom. Kada su Turci zavladali, stanavnici današnjeg Trnovča se raseli sa Selišta i dođe u šumu oko današnjeg Savanovca. Pošto ovde nisu bili sigurni te nepuste i ovo mesto i „odu u trnje“ (po čemu je selo dobilo naziv) bliže Moravi i osnuju današnje Trnovče što je detaljnije opisano u tekstu sela Krnjeva.
    U selu su danas ove porodice:
    -Vlajkovic (Milovanovići, Marjanovići, Tanići, Stepići, Matići, Lukići, Stokići i Lazarevići), slave Đurđic. Vlajko, njihov čukundeda, doselio se sa Kosova, odakle je pobegao zbog Turaka.
    -Čolaci (Radovanovići, Stanojevići, Petrovići, Manojlovići, Veljkovići i Stanojevići), slave Đurđic. Familija su Vlajkovcima i ima ih u Krnjevu.
    -Prokići (Pavkovići i Kovačevići), slave Nikoljdan. Praded Veličko doselio se iz okoline Vranja, najpre je pobegao u Subotinac kod Aleksinca pa potom ovde. Kuće su im u Lukaru, prema Goloboku, gde su otišli na imanja.
    -Petrovići (Pešinčići), slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.
    -Radovanovići (Živanovići), slave Aranđelovdan. Braća Radovan i Živan doselili su se iz Kormana, moravski-kruševački okrug.
    -Milenkovići, slave Stevanjdan. Doselio se ded čoveku od 60 godina ali se ne zna kada i odakle.
    -Pajkići, slave Alimpijevdan. Doselili se iz Lozovika.
    -Prvulovići (Đorđevići), slave Alimpijevdan. Prvul „Vla“ se doselio iz Kraijne.
    -Purići, slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded se doselio sa Kosova u Medveđu pa ovde.
    -Marjanovići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Kruševa gde imaju familiju.
    -Prokići, slave Trifundan. Mati dovela pretka iz Rakinca, Požarevac.
    -Prvulovići (Stojanovići), slave Sv. Petku. „Vlasi“ doselili se iz Velikog Crnuća kod Požarevca, stanuju u Vlaškoj Mali.
    -Obradovići (Cigani-Romi), slave Sv. Petku. Ne zna se poreklo.
    -Nikolići (Pašići i Ristići), slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.
    -Bogdanovići (Jovanovići), slave Aranđelovdan. Mati ih dovela iz Neresnice, zviški-požarevački okrug. Starac Avram govori vlaški.
    -Vujičići (Ivanovići), slave Nikoljdan. Čukundeda se doselio iz Livadice kod Požarevca gde imaju rodbinu.
    -Dubići (Matejići, Pavlovići i Đorđevići), slave Nikoljdan. Rod su Vlajkovcima. Njihov predak otišao na imanje kod nekog Dude, uzeo njegovu slavu i po njemu se prezivaju.
    -Živkovići (Blažići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.
    -Radovanovići (Jevtići i Rajići), slave Sv. Vrače. Starinom su sa Kosova. Rod su Radovanovićima u Miloševcu.
    -Šulejići (Nkolići), slave Đurđic. Rod su sa Šulejićima i Krnjevu. Poreklom su iz „Karavlaške“.
    -Ilići, slave Nikoljdan. Pre 60 godina se doselili iz Kasidola, Požarevac.
    Selo ima jedno groblje.