Grad Loznica:
Banja Koviljača, Baščeluci, Bradić, Brezjak, Brnjac, Veliko Selo, Voćnjak, Gornja Badanja, Gornja Borina, Gornja Koviljača (do 1979. deo Banje Koviljače), Gornja Sipulja, Gornje Nedeljice, Gornji Dobrić, Grnčara, Donja Badanja, Donja Sipulja, Donje Nedeljice, Donji Dobrić, Draginac, Zajača, Jadranska Lešnica (do 1947. godine Jadarska Lešnica), Jarebice, Jelav, Joševa, Jugovići, Kamenica, Klupci, Kozjak, Korenita, Krajišnici, Lešnica, Lipnica, Lipnički Šor, Loznica, Lozničko Polje, Milina, Novo Selo, Paskovac, Ploča, Pomijača, Ribarice (do 1991. godine Ribarica), Runjani, Simino Brdo, Slatina, Straža, Stupnica, Tekeriš, Trbosilje, Trbušnica, Tršić, Filipovići, Cikote, Čokešina i Šurice.
13. jul 2014. u 18:48
Milodan
Poreklo stanovništva sela Straža, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj sela.
-Selo leži u ravnici, na severoistočnom kraju Lozničkog Polja. Preci Antonića, Filipovića i drugih stanovali su u Kućerinama do Drine odakle su pobegli ipred Turaka.
Tip sela, ma(ha)la i familije koje u njime žive.
-Golina Bara u kojoj su. Panići, Markovići, Savići, Spasojevići, Puškarevići, Banovići i Katići.
-Stara Straža: Trišići, Aleksići, Jankovići, Kuzmanovići, Perišići, Radići, Mijajlovići, Matići, Ćirakovići, Vasići, Panići, Milići, Petrovići, Banovići, Antonići, Milisavljevići, Vasići drugi, Filipovići, Opalići, Gajići, Stefanovići, Zebići, Nestorovići, Radovanovići, Markovići, Marjanovići, Simići i Petrovići drugi.
-Čolino Brdo: Jovetići, Miškovići, Kuzmanovići, Stanišići, Iskići, Savići i Begovići.
-Koceljeva: Antonići, Stevanovići, Petrovići, Slomići, Stanišići, Bogićevići, Zebići, Mijajlovići, Jovanovići, Vasići i Boškovići.
Čolino Brdo i Koceljeva su rastavljeni pašnjakom Barešom. U malama oko kuća su šljivaci.
Pri deobi, nekoliko seljaka su se nastanili u kolibama, koje su u polju, Ribarskom i u Ciganliji.
Privreda, zemlje i šuma.
-Nekoliko seljaka prevozilo je žito i šljive iz Loznica u Šabac.
Seoska ispaša je u Barešu. Do osam seljaka imaju u polju kolibe, u kojima im stanuju napoličari.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Trišići, slave Đurđevdan.
-Aleksići (staro prezime Isailovići), slave Aranđelovdan.
Doselili su se:
1) U drugoj polovini 18. veka:
-Antonići i Filipovići su iz Nikšića, slave Nikoljdan.
-Jankovići su iz Hercegovine, slave Aranđelovdan.
-Panići (staro prezime Selenići) su iz Banjana, slave Đurđevdan.
2) U početku 19. veka:
-Mijajlovići su iz Čengića, slave Đurđevdan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
-Markovići su iz Bosanske Krajine, slave Stevanjdan.
-Savići su iz Bosanskog Podrinja, slave Đurđevdan.
-Spasojevići (staro prezime Rosići) su iz Bosne, slave Jovanjdan.
-Puškarevići su iz Bosanske Krajine, slave Đurđevdan.
-Banovići su iz Hercegovine, slave Nikoljdan.
-Katići su iz Bosanskog Podrinja, slave Malu Gospojinu.
-Kuzmanovići su iz Bosanske Karjine, slave Jovanjdan.
-Stevanovići i Radovanovići su iz Bogutova Sela, slave Lazarevdan.
-Zebići su iz Bosanskog Podrinja, slave Jovanjdan.
-Nestorovići su iz Batra, slave Ilindan.
-Simići (staro prezime Auševići) su iz Ugljevika, ne kaže se koju slavu slave.
-Miškovići su iz Bosanske Krajine, slave Nikoljdan.
-Stanišići su iz Kačevca, slave Nikoljdan.
-Perišići (staro prezime Lukići) su iz Čengića, slave Jovanjdan.
-Radići su iz Tješnja, slave Stevanjdan.
-Matići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan.
-Ćirakovići su izHercegovine, slave Sv. Joakim i Ana.
-Vasići su iz Buzekare u Bosni, slave Krstovdan.
-Milići su iz Stava, slave Stevanjdan.
-Petrovići su iz Ugljevika, slave Jovanjdan.
-Milisavljevići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
-Vasići su iz Bosne, slave Đurđevdan.
-Opalići su iz Bosanske Krajine, slave Sv. Apostol Marko.
-Iskići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Majuru.
-Savići su iz Bosne, slave Avramijevdan.
-Begovići su iz Bosanske Krajine, slave Jovanjdan.
-Stevanovići (staro prezime Doknići) su iz Čengića. Njihov ded se nastanio kao zidar, slave Jovanjdan.
-Petrovići (staro prezime Mijajlović) su iz Dragaljevca, slave Jovanjdan.
-Bogićevići su iz Ruhotine, slave Đurđevdan.
-Jovanovići (staro prezime Tomići) su iz Trnove, slave Đurđevdan.
-Boškovići su iz Čengića, slave Jovanjdan.
4) U drugoj polovini 19. veka:
-Petrovići su iz Magnojevića, slave Nikoljdan.
-Slomići su iz Majura, slave Aranđelovdan.
-Markovići su iz Čengića, slave Lazarevdan.
-Marjanovići su iz Suhopolja, slave Stevanjdan.
-Gajići su iz Deronja u Bačkoj, slave Nikoljdan.
-Jovetići su iz Gornjg Dobrića, slave Jovanjdan.
14. jul 2014. u 20:42
Milodan
Poreklo stanovništva sele Donji Dobrić, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Slatina i;
-Srednja Mala su na kosama pinosavske površi i na prisojnoj strani doline Slatine.
-Donja Mala je takođe na jednoj kosi pinosavske površi i u ravni Lješnice.
U Donjoj Mali najviše ima kopanih bunara.
Krajem 18. veka preci Blagojevića, Trifunovića i Perunovića stanovali su u ravni, u Lozničkom Polju da bi kasnije ispred Turaka izbegli bliže planini.
Tip zaseoka-mahala i familije koje žive u njima.
Male su:
-Slatina u kojoj su. Kovačevići, Martići, Jovanovići, Mićanovići, Mitrovići, Pavlovići, Marjanovići, Baščovanovići, Alimpići, Tanasići, Kostadinovići, Mirkovići, Pajići, Milovanovići, Spasojevići, Terzići, i Terzići drugi.
-Srednja Mala: Aleksići, Alimpići, Nikolići, Jankovići, Petrovići, Miletići, Zarići, Pajičići i Lučići.
-Donja Mala: Trifunovići, Dišići, Andrići, Veselići, Ćosići, Ilići, Niketići, Lukići, Nedići, Perunovići, Mijajlovići, Pavlovići, Savići, Miloševići, Purići, Bučići, Blagojevići, Jankovići i Ilići.
Slatina i Donja Mala rastavljene su Parlogom, seoskom ispašom. U Slatini kuće Mitrovića i Pavlovića su u šljivacima.
U zadruzi Aleksima ima 25 ukućana.
Sedmorica seljaka nastanili su se u kolibama koje se nalaze u Lozničkom Polju.
Privreda, zemlje i šume.
-Do stotinu seljaka prevozili su volovskim kolima žito, šljive i sl. iz Loznice u Šabac. Bošnjaci iz okoline Srebrenice prelaze početkom marta, zidaju kuće i druge zgrade i vraćaju se krajem oktobra.
Seoska šuma je u Vidojevici; nju je skoro oduzela država. Seoska ispaša je u Parlogu, jednom rtu ripanjske površi.
Nekolicina seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u seoskom ataru čiji su vlasnici imućniji seljaci. Do dvadeset seljaka imaju kolibe na imanjima u Polju. Leti u njima noćivaju radnici za vreme poljskih radova a zimi u njima boravi po jedan ukućanin i ishranjuje stoku.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Alimpići, slave Alimpijevdan.
-Pajići, slave Nikoljdan.
-Lučići (staro prezime Danojlići), slave Nikoljdan.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su.
-Martići, Jovanovići i Mirkovići. Njihovi preci su pobegli od Turaka, slave Đurđevdan.
-Petrovići (staro prezime Topdžići), slave Đurđevdan.
-Pajičići, slave Ilindan.
-Andrići, slave Aranđelovdan.
-Niketići, slave Alimpijevdan.
Doselili su se.
1) „Posle Kosova“:
–Kovačevići, Miletići i Purići su od Prizrena. Preci Miletića su bežali u Zminjak, slave Sv. Prorok Jeremija.
2) U drugoj polovini 18. veka:
–Mićanovići, Pavlovići i Kostadinovići su iz Hercegovine, slave Savindan.
-Mitrovići su iz Mitrovice u Sremu, slave Đurđevdan.
-Nikolići i Jankovići (staro prezime Radojevići) su iz Hercegovine, slave Jovanjdan.
-Trifunovići i Perunovići su iz Vilina Sela u Bosni, slave Lučindan.
-Mijajlovići su iz Hercegovine. Njihov čukunded se doselio iz razloga što je čuo „da će ovde biti mir“, slave Srđevdan. Od njih ima odseljenih u Šimanovcima u Sremu.
-Aleksići su iz Hercegovine, slave Nikoljdan.
-Blagojevići su iz Hercegovine, slave Đurđevdan.
-Baščovanovići su iz Baščeluka. Njihovi preci su pobegli od Turaka, slave Miholjdan.
3) U početku 19. veka:
-Spasojevići su iz Pilice u Bosni, slave Nikoljdan.
-Lukići i Nedići su iz Posavine, slave Đurđevdan.
-Bučići su iz Ravnja, slave Pavlovdan.
4) U prvoj polovini 19. veka:
-Miloševići su iz Brezjaka, slave Alimpijevdan.
5) U drugoj polovini 19. veka:
-Terzići su iz Prnjavora (korenitskog), Slave Sv. Prorok Jeremija.
-Pavlovići su iz Dragaljevca, slave Časne Verige.
-Terzići su iz Bastava, slave Sv. Veliki Vasilije.
-Zarići su iz Bosne, slave Stevanjdan.
-Ilići su iz Osečine, slave Aranđelovdan.
-Tanasići su iz Radalja. Njihov otac je ovde kupio zemlju, slave Jovanjdan.
-Ilići su iz Kostajnika, slave Mratindan.
-Savići su iz Bosne, slave Tomindan.
-Jankovići su iz Dragaljevca, slave Đurđevdan.
-Milovanovići su iz Belotića (rađevskog), slave Aranđelovdan.
-Dišići su iz Vrbića, slave Đurđevdan.
-Veselići su iz Krasave, slave Stevanjdan.
6) Krajem 19. veka:
-Marjanovići su iz Jadranske Lešnice. Oni su ovde kupili zemlju, slave Đurđevdan.
-Ćosići su iz Banovog Polja, slave Avramijevdan.
15. jul 2014. u 21:33
Milodan
Poreklo stanovništva sela Jadranska Lešnica (po knjizi Lješnica), .Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Uvala je na prisojnoj strani doline Uvale.
-Vratačka Mala je na rtovima pinosavske površi između pomenute doline i Vratačkog Potoka.
-Srednja Mala je takođe na pinosavskoj povši između dolina Vratačkog i Lukića Potoka.
-Donja Mala je na kosama pinosavske površi između poslednje doline i Erića Potoka.
-Livadice su na jednoj kosi pomenutih površi.
Tip zaseka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su.
-Uvale u kojoj su: Todorovići, Pajovići, Trifkovići, Markovići, Antići, Stevanovići, Obrenići, Lazići, Antonići, Maksimovići i Sedlarevići.
-Vratačka Mala: Savatijevići, Trifkovići, Nikolići, Maletići, Vitomirovići, Tešići, Vilotići, Uroševići, Dražići, Despotovići, Petrovići, Matići, Stankovići i Munjići.
-Srednja Mala: Todorovići, Rakići, Kovići, Panići, Živanovići, Markovići, Jakovljevići, Glišići, Grujići, Veselinovići, Lukići, Lazići, Lazići drugi, Stevanovići i Perići.
-Donja Mala: Jokičići, Avramovići, Markovići, Popovići, Senići, Arsenovići, Mandići, Markovići, Erići, Ninkovići, Matići, Bajići, Rajići, Ristanovići, Bajići drugi, Petkovići, Čotrići, Maletići, Pajići, Krunići i Karapandžići.
-Livadice: Starčevići, Novakovići, Marjanovići, Arnautovići, Čotrići, Kojići, Pajići, Vujići, Nedeljkovići i Skorići.
Srednja mala i Livadice su rastavljene Parlogom, seoskom ispašom. U Vratačkoj Mali, Nikolići i Savatijevići su rastavljeni dolinom, Vratačkim Potokom. U Srednjoj Mali Rakići i Markovići su rastavljeni njivama i šljivacima.
Privreda, zemlje i šume.
-Na severnoj strani Iverka otvoren je majdan Bela Zemlja. Granit se raspao u beličastu glinu do dubine od pet metara. Ona se izvozi preko šabačke Lešnice u Beograd za fabriku posuđa.
Seoska šuma je bila u Ceru i Iverku (u Visu, Džajcu itd). Sada su te šume državna svojina.
Seska ispaša je u Parlogu u jednom rtu ripanjske površi.
Dvadeset do trideset seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lešničkom i Lozničkom Polju. Početkom zime dogone Užičani ovce na ishranu.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Markovići, Antonići i Sedlarevići, slave Jovanjdan.
-Stevanovići i Obrenići, slave Jovanjdan.
-Nikolići, Uroševići i Petrovići, slave Lučindan.
-Lazići, slave Alimpijevdan.
-Tešići, slave Đurđevdan.
-Stankovići, slave Miholjdan.
-Todorovići, Panići i Markovići. Njihovi preci su najpre stanovali u Livadicama, pa su zbog turskog nasilja izbegli u Srednju Malu, bliže planini, slave Stevanjdan.
-Živanovići, slave Aranđelovdan.
-Jakovljevići, slave Đurđic.
-Glišići, slave Jovanjdan.
-Jokičići, Arsenovići, Matići i Krunići, slave Alimpijevdan.
-Ristanovići, slave Đurđevdan.
-Petkovići, slave Nikoljdan.
-Kojići, slave Nikoljdan.
-Karapandžići, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Novom Selu u Mačvi.
-Starčevići, slave Trifundan. Od njih ima odseljenih u Čokešini i u Glušcima (Tuvegdžići).
Stari doseljenici nepozantog porekla su:
-Bajići (staro prezime Brajići), slave Nikoljdan.
-Rajići, slave Jovanjdan.
Doseljeni su:
1) U drugoj polovini 18. veka:
-Avramovići (staro prezime Kušakovići) su iz Hercegovine, slave Lučindan. Od njih ima odseljenih u Vranji.
-Čotrići su iz Čota u Bosankoj Krajini. Oni su ovde promenili prezime i slavu, sada slave Nikoljdan.
-Novakovići i Marjanovići su od Valjeva, slave Đurđevdan.
-Vujići su iz Gornjeg Dobrića. Njihovi preci su pobegli iz polja zbog Turaka, slave Jovanjdan.
-Savatijevići su iz Jaklja, slave Aranđelovdan.
-Arnautovići su iz „Arnautluka“. Njihovi preci su pobegli od Turaka i promenili slavu, ali se ne kaže koju.
2) U početku 19. veka:
-Todorovići su iz Vukošića. Njihov praded je ušao ženi u kuću, slave Stevanjdan.
-Nedeljkovići su iz Koviljače. Njihov ded je doveden kao dete uz majku, slave Mratindan.
3) U prvoj polovini 19. veka:
-Lazići su iz Srebrenice, slave Aranđelovdan.
-Maksimovići su iz Kormana, slave Lučindan.
-Mandići su iz Joševe, slave Aranđelovdan.
-Markovići su iz Miline – od Despotovića, slave Đurđevdan.
-Bajići su iz Zavlake. Njihov otac je doveden uz majku, slave Stevanjdan.
-Trifkovići su iz Cvetulje, slave Jovanjdan.
-Lukići su iz Tolisavca, slave Đurđic.
-Erići su iz Hercegovine, slave Časne Verige.
-Matići su iz Nedeljica, slave Đurđevdan.
-Skorići su iz Mojkovića, ne kaže se koju slavu slave.
4) U drugoj polovini 19. veka:
-Veselinovići su iz nepoznatog mesta, slave Nikoljdan.
-Despotovići su iz Miline, slave Đurđevdan.
-Markovići su iz Krivajice. Njihov otac se nstanio kao kovač, slave Nikoljdan.
-Perići su iz Klenja, slave Nikoljdan.
-Vilotići su iz Badanje, slave Nikoljdan.
-Rakići su iz Badovinaca. Njihov otac se doselio zbog šume i ovde kupi zemlju, slave Nikoljdan.
-Stevanovići su iz Borogova kod Papraće. Otac se naselio kao zidar, slave Đurđevdan.
-Ninkovići su iz Klenja, slave Nikoljdan.
-Antići su iz Rujevca. Oni su ovde kupili zemlju, slave Nikoljdan.
-Grujići su iz Crnče, slave Đurđevdan.
-Pajevići su iz Voljevče, slave Aranđelovdan.
-Maletići su iz Bogatića, slave Ignjatijevdan.
-Vitomorovići su iz Bogatića, slave Ignjatijevdan.
-Munjići su iz Bogatića, slave Jovanjdan.
-Kovići su iz Bogatića, slave Đurđic.
-Popovići su iz Tomnja, slave Jovanjdan.
-Senići su iz Bogatića, slave Petrovdan.
5) Krajem 19. veka:
-Trifkovići su iz Voljevaca. Ovde su kupili zemlju, slave Đurđevdan.
-Dražići su iz Gornjeg Dobrića. Otac je došao ženi ukuću, slave Nikoljdan.
6) U početku 20. veka:
-Pajići su iz Klenja, slave Nikoljdan.
16. jul 2014. u 17:23
Milodan
Poreklo stanovništva sela Kamenica, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj sela.
Seoske kuće su na obema stranama Kameničke Reke. Kuće Perića i Stankovića bile više, u Ceru. Ono su nedavno sišli na sadašnje mesto.
Tip sela i porodice koje žive u njemu.
Porodice su:
-Avramovići, Milosavljevići, Jovanovići, Jovanovići drugi, Daničići, Đurđevići, Živanovići, Ivanovići, Aleksići, Lazići, Markovići, Petrovići, Perići, Rankovići, Veselinovići, Stankovići, Milići i Simeunovići.
Privreda, zemlja i šume.
-Nekoliko seljaka prodaju drva iz svojih zabrana. Neki pale ugalj za prodaju.
Seoska šuma i ispaša – sa imanjima pojedinaca – bile u u Ceru i Iverku. Sada je državna svojina.
Poreklo stanovništva.
Starosedeoci su:
-Avramovići i Simeunovići, slave Nikoljdan.
-Daničići i Rankovići, slave Jovanjdan.
-Ivanovići, slave Đurđevdan.
-Aleksići, slave Nikoljdan.
-Markovići i Lazići, slave Nikoljdan.
-Perići, slave Nikoljdan.
-Stankovići, slave Stevanjdan.
Doseljeni su:
1) U drugoj polovini 18. veka:
–Živanovići su iz Likodre, slave Alimpijevdan.
-Joavanovići su iz Crne Gore, slave Đurđevdan.
2) U početku 19. veka.
-Jovanovići su iz Kozjaka, slave Aranđelovdan.
-Veselinovići su iz Stupnice, slave Alimpijevdan.
3) U drugoj polovini 19. veka:
-Đurđevići su iz Jarebica, slave Nikoljdan.
-Petrovići su iz Grušića, slave, Đurđevdan.
4) U početku 20. veka:
-Milići su iz Stupnice, slave Lazarevdan.
-Milosavljevići su iz Klenja, slave Nikoljdan.
16. jul 2014. u 17:54
Milodan
Poreklo stanovništva sela Milina, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“.
Položaj ma(ha)la u selu.
-Gornja Mala je na obema stranama Milinske Reke.
-Srednja Mala je na prisojnoj strani ove doline i to na podovima, koji bi odgovarali pinosavskoj površi.
-Donja Mala je na rtovima ripanjske površi.
Tip zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su:
-Gornja Mala u kojoj su: Dikosavići, Jankovići, Despotovići, Marići, Dikanovići, Panići, Ilići i Božići.
-Srednja Mala: Đukanovići, Jankovići, Mitrovići, Veselinovići, Mijajlovići, Nikolići i Erići.
-Donja Mala: Ninkovići, Stevanovići, Pavlovići i Filipovići.
U Gornjoj mali Dikosavići i Jankovići su rastavljeni koritom Milinske Reke.
U zadruzi Filipovića ima dvadeset ukućana; u njoj je domaćin se sinovima i sinovcima i njihovim porodicama.
Dolina Milinske Reke bila je pod šumom i male su podignute na krčevinama.
Kuće.
-U ovom selu se održao veliki broj kuća-daščara.
Privreda, zemlje i šume.
-Seljaci iz jugoistočne Srbije (iz Striževaca u Lužnici i dr) dolaze početkom maja, izrađuju crep i ciglu i odlaze krajem oktobra. Svaki zaradi do dve stotine dinara. Veliki broj seljaka imaju zabrane iz kojih prodaju drva a dosta njih privređuje sečom u vučom drva. Neki pale i ugalj, poglavito za prodaju. Seljaci iz jugoistočne Srbije (iz Gornjeg Dušnika u Zaplanju i dr) dolaze početkom maja, kupuju bukve od pojedinaca i prave vile, merice itd. Oni dolaze početkom septembra. Nekolicina znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana.
Seoska šuma i ispaša bile su u Ceru i Iverku; one su od skora u državnoj svojini.
Četiri do pet seljaka idu u Lešničko Polje i obrađuju zemlju „na pola“. Leti se obdanicom izgoni stoka u Cer, u državnu šumu. Zimi se iz nekoliko zadružnih kuća borave u kolibama, u ravni Lešnice, čobani i ishranjuju stoku. Mačvani iz Bogatića, Klenja, Glušaca itd, dogone početkom zime svinje i žire ih u državnoj šumi.
Poreklo stanovništva.
Starosedeocci su.
-Dikosavići, Jankovići, Despotovići, Marići, Dikanovići, Božići, Đukanovići, Veselinovići, Mijajlovići, Nikolići, Ninkovići, Stevanovići (staro prezime Stanići) i Pavlovići slave Đurđevdan.
-Panići, Mitrovići i Erići, slave Jovanjdan.
-Ilići i Filipovići slave Nikoljdan. Od Ilića ima odseljenih u Drenovcu (Gajići).
17. novembar 2017. u 11:38
nebojša
Niste pomenuli porodice Isaković iz Donjeg Dobrića
4. novembar 2021. u 16:24
Đorđe Radojičić
Pa šta je sa Koviljače brate, i donje i Gornje i Mitrovićima ?
1. jun 2022. u 18:09
neko
znali neko o poreklu Trifunovica iz Koviljace