Poreklo prezimena Trifunović

17. mart 2012.

komentara: 10

Prezime Trifunović široko je zastupljeno među Srbima. U ovom prilogu, preuzetom sa sajta www.srdjevdan.org, obrađeni su TRIFUNOVIĆI iz Lunjevice, Gornji Milanovac, sa slavom Srđevdan

Prema predanju, preci današnjih Trifunovića doselili su iz Konavala, preko Crne Gore, Sjenice do sela Lunjevica kod Gornjeg Milanovca. Kod Trifunovića je veoma izraženo predanje da potiču od Lutovaca, što bi značilo da su od Bratonožića, iako među njima nema bratstava koja slave Srđevdan. Postoji i priča da je mesto življenja u Crnoj Gori jedno vreme bilo pod planinom Čakorom, što već pripada Vasojevićima.

I kod Trifunovića se javlja predanje o tri brata koji su se doselili u Šumadiju, Trifun (od koga su Trifunovići u Lunjevici), Marko (Markovići, današnji Miškovići u Borču, Gruža) i Joksim (današnji Joksimovići u Gornjoj Trepči kraj Čačka). Skoro je pouzdano da su oni jedan rod, iako svaka familija drugačije objašnjava način kako su došli na današnji prostor i u koje vreme. Trifunovići veruju da su pre Crne Gore živeli u Konavlima (između Dubrovnika i Trebinja), odakle su se iselili pod pritiskom unijaćenja u Crnu Goru. U porodičnom predanju opstalo je ime sela Dubnica (pričali su da su starinom od sela Dubnica), kao jedna od faza seljenja. Selo Dubnica postoji nedaleko od Sjenice i leži na starom putu koji je iz Primorja i Crne Gore vodio u današnju Šumadiju.

Takođe se u predanju pominje i selo Gorobilje kod Požege. Gorobilje se nalazi tačno na mestu gde put koji vodio preko Sjenice izbija na Zapadnu Moravu i njenu dolinu. Za Gorobilje svoje poreklo vezuje i porodica Bradonjić iz Brđana kod Čačka, a Trifunovići i Bradonjići pamte da su oni jedan rod, čime predanje o seljenju preko Gorobilja postaje izvesno. Nakon što su u Gorobilju boravili oko 20 godina (u 18. veku), preci Trifunovića su krenuli na zapad, do planine Bukovik i sela Vujetinaca koje leži na padinama Bukovika. Tu su stigla već pominjana tri brata, Trifun, Marko i Joksim i podelila veliku porodicu, koja je imala više desetina članova. Trifun je u Lunjevicu stigao u drugoj polovini 18. veka.

Prema sačuvanim podacima i predanju ovo bi mogao biti mogući put i faze seljenja Trifunovića:

– Konavli

– Crna Gora (severoistočni deo, Lutovci u Bratonožićima)

– Dubnica kod Sjenice

– Gorobilje kod Požege

– Lunjevica kod G. Milanovca (druga polovina 18. veka)

Dubnicu pominju kao svoje mesto “od starine” i Miškovići iz Borča u Gruži. Užički kraj, Sjenicu, Dragačevo i Stari Vlah još je Cvijić označio kao prolazne etape u seljenju na sever. Ako se prati put Trifunovića od Crne Gore do Lunjevice vidi se da je on isao dolinama Lima, Moravice i Zapadne Morave, a tuda je prolazio još u srednjem veku put.

U aračkim tevterima (popisima poreskih obveznika) iz perioda 1822.-1825. upisano je više Trifunovića (glava porodica), i na nekoliko mesta njihove godine starosti. Kao najstariji javlja se Luka Trivunović (sa ”v”), koji je rođen 1764., umro pre 1832., a 1825. godine bio je kmet sela. S obzirom da Luka nosi patronimik kao prezime, može se pretpostaviti da je on sin Trifuna, rodonačelnika porodice ili eventualno unuk (pošto su stari Trifunovići iz 19. veka tačno pamtili koje su koleno posle Trifuna, pre Luke su možda još Trifun i njegov nepoznati sin). Lukine godine odgovaraju predanju o vremenu doseljavanja. Njegovi sinovi su se potpisivali kao Lukići, ali su kasnije i oni uzeli prezime ostatka familije.

POZNATI:

KRSNA SLAVA: Srđevdan

IZVOR: Tekst preuzet sa www.srdjevdan.org

Komentari (10)

Odgovorite

10 komentara

  1. DRAGAN PETROVIC

    GOSPODINE TRIFUNOVICU DA LI MOGU DA SAZNAM OD VAS NESTO VISE O DUBNICI KOD SJENICE

  2. Poreklo brojnijih familija-prezimena valjevske Tamnave, po knjizi „Antropogeografija valjevske Tamnave“ Ljubomire Ljube Pavlovića, izdanje 1912. godine.
    Mesto-kada su doseljeni-odakle su doseljeni-Krsna slava-napomena.
    TRIFUNOVIĆ

    -Goločelo, prva polovina 18. veka, Crna Gora, Sv. Vasilije, uz Grguroviće.
    -Banjani, druga polovina 18. veka, Cerova u Rađevini, Đurđevdan.
    -Vrhovine, druga polovina 18. veka, Ravnje u Kolubari, Sv, Stefan Dečanski.
    -Jabučje-1, druga polovina 18. veka, Ravnje u Kolubari, Sv. Stefan Dečanski.
    -Jabučje-2, druga polovina 18. veka, Likodra u Rađevini, Avramijevdan, poveća i ugledna zadruga.
    -Bajevac, posle 1827. godine, Jabučje u okolini, Sv. Petka, uljezi.
    -Vrelo, posle 1827. godine, Banjani u susedstvu, Đurđevdan, uljezi u Letariće.
    -Jabučje-3, posle 1827. godine Vrhovine u okolini, Jovanjdan, uljezi.
    -Čučuge, posle 1827. godine, Kotešica u Kolubari, Nikoljdan.

  3. Familije-prezimena Trifunović, po mestima življenja u Kolubari i Podgorini. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU.

    Ostale podatke porodica Trifunović, odakle su i kada doseljeni kao i Krsnu slavu možete saznati u tekstovima pomenutih mesta.

    -Babajić
    -Grabovica
    -Ključ
    -Mionica
    -Petnica
    -Tolić

  4. Familije-prezimena Trifunović, po mestima prebivališta. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića “Kosmaj”.

    -Babe
    -Guberevac
    -Ralja
    -Ropočevo

  5. Familije-prezimena Trifunović, po mestima prebivališta. Prema knjizi Todora Radivojevića „Lepenica“.

    -Badnjevac
    -Brzan
    -Beloševac
    -Novi Adžibegovac-Novo Selo (Cincari)

  6. Adam Trifunović

    Poštovani ,
    U kretanju Trifunovića ne pominje se selo Pranjani gde je porodica Trifunović veoma brojna .
    Da li imate podatke kada su se doselili u Pranjane i ko su bili rodonačelnici familije
    S poštovanjem

  7. Cvijetići-Miholjdan

    Srpski etnografski zbornik, Knjiga jedanaesta, Pop Stjepo i Vladimir Trifković: Sarajevska okolina 1895 g

    Starinom je iz Bobova kod Pljevalja, gdje se zovu Cvijetići. Došla su 4 brata pred pošljednju kugu(oko 1837.). Sad ih ima u Sokolovićima na Glasincu, gdje se zovu Cvijetići, zatim na Visojevici (kotar Sarajevo), gdje se zovu Trifunovići, na Ubarama (kotar Sarajevo), gdje se zovu Milovanovići, i u Toplici (Dolinama – kotar Sarajevo), gdje se zovu Palamari. Slava je Miholjdan

  8. Rade

    Poštovani,
    tražim potomke Trifuna Mitrovog(vjerovatno sad Mitrovića) Rubežanina-Rubežića rođ.1843.god.u Užice ili Uskoci’ Crna Gora.
    Moguće je da suTrifunovi potomci sad Trifunovići.
    Trifun je ostao siroče jer je Mitar umro 1850.god.u Užicu,usvojio ga je neki Drndsrević kasnije opština,našao sam jedan podatak da je možda naš Trifun živio u okolini Bajine Bašte u mjestu Rastište i kazivo se kao Trifun Jakić Mitrović a da je kasnije živio u Trešnjicu kod Ljubovije.Umro je u bolnici Kraljevo kao ranjenik 1912.god.
    Drugi podatak je da je živimo kao Jaković Trifun u mjestu istočno od Zlakuse Požega…
    Hvala unaprijed

    • Dugic-Trifunovic Nenad

      Dobar Dan. Kazete da je Trifun umro u bolnici u Kraljevu? Obratite mi se putem email adrese
      [email protected] ja jam jedan od potomaka Trifuna, prebivaliste Donje jarušice Šumadija.srdacan pozdrav

    • Stanko

      Postovani,
      Moj deda, Trifunovic Stanko, je bio iz Caparica, kod Ljubovije, 8km od Tresnijce… Nasa Slava je Trifun Dan (14og februar). Verovatno su vezani… Moj majl : [email protected]. Ako zelite, mogu da vam saljem nasa loza (na zalost kratka).
      Pozdrav !
      Stanko