Knežević
Haplogrupa: I2a M223 rod E
Poreklo:
Krsna slava:
Kontakt:
_________________________
Haplogrupa: I2a DS rod Čerana Veličana
Poreklo: Velika, Plav, Crna Gora
Krsna slava: Nikoljdan
Kontakt:
_________________________
KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
KNEŽEVIĆI
(žive u Miloševićima)
Kneževići su ogranak Miloševića. Ovo bratstvo je najduže od svih ogranaka Miloševića zadržalo prezime Milošević. U svome bratstvu imali su dosta kneževa, po čemu se prozovu Kneževići.
Njihov najstariji predak je knez Milija Milošević, za koga se priča da je bio ugledna ličnost u plemenu. Pominje se kao učesnik na skupu srpskih glavara održanom u Kučima 1614. godine (J. Tomić: Sastanak i dogovor srpskih glavara u Kučima 1614. godine – Beograd 1901). Porodična tradicija zna za Miloša Kneževića, koji se pominje i kao knez i kao vojvoda. Opjevan je u narodnim pjesmama. O njemu postoji narodna pjesma Ženidba Knežević Miloša, u kojoj je Miloš opjevan kao pošten i human čovjek.
Predanje pominje i kneza Drakula Kneževića, koji je učestvovao u ubistvu turskih šehova 1718. godine, oni su došli da po Drobnjaku propovijedaju islam. Kad je Redžep-paša Nevesinjac 1702. godine došao u Drobnjak da ga pokori, knez Drakule ubije Ajduk-odžu u Mokrom, pa Turci razore Drobnjak, a kneza Drakula posijeku.
Knez Nikola Knežević bio je knez poslije Drakula. O njemu se pripovijeda da je bio vrlo bogat.
Porodična tradicija zna za Đura Kneževića kao kneza koji je išao u Travnik kod bosanskog vezira.
U drugoj polovini 18. vijeka pominje se knez Joksim, sin Zaviše Kneževića, koji je bio izuzetno bogat, pametan i uticajan čovjek.
Nuan Ljuca, poznati turski zabit iz Nikšića, poruči knezu Joksimu da ne smije prisluživati za krsnu slavu Usjekovanje svetog Jovana i zato što je Joksimov predak na taj dan učestvovao u ubistvu bosanskih šehova. Uprkos ovih prijetnji knez Joksim pozove veliki broj zvanica, među njima i igumana Arsenija, starješinu manastira Bijela. Nuan Ljuca, s nekoliko nikšićkih Turaka, stigne baš u toku slave Božije, prevrne trpezu i ugasi slavsku svijeću, na što Joksimov sin Stojan ubije Nuana Ljucu, tada su u boju izginuli i Turci i Drobnjaci.
Odmah poslije ovog događaja knez Joksim sa svojom porodicom pobježe na Glasinac, u Bosnu. Radi osvete poginulih Turaka i njihovog predvodnika Nuana Ljuce, nikšićki Turci udare na Miloševiće, opljačkaju ih, spale i ubiju sedamnaest Miloševića.
Joksim s porodicom nije dugo ostao na Glasincu, jer je i odatle morao bježati zbog ubistva nekog turskog nasilnika. Ponovo se nastani s porodicom u Miloševićima. Imao je sinove Stojana, Dreku i Draška.
Poslije Joksima, knez je bio njegov sin Dreka, a Dreku je naslijedio u kneštvu sin Milutin. Draškovi potomci se na uže prozovu Draškovići.
Milan Zavišin, učitelj, vrlo ugledna ličnost u Drobnjaku, radio na ujedinjenju Crne Gore i Srbije, i zbog toga pao u nemilost knjaza Nikole, pa je morao da bježi u Srbiju. Njegovi potomci žive u Beogradu, Novom Sadu, a ima ih i u Americi.
Stevanova porodica preselila se u Lebane oko 1908. godine. Sava Stevanov, sa svojim sinovima Radovanom, Blažom i Miladinom, učestvovao je u Prvom svjetskom ratu u srpskoj vojsci. Radovan i Blažo su poginuli na solunskom ratištu, a Miladin je za zasluge u ratu odlikovan Karađorđevom zvijezdom s mačevima.
Od 1912. do 1918. godine u ratovima je učestvovao i Petko Jovanov. Za ratne zasluge dobio je imanje u Vitomirici u Metohiji, gdje i danas žive njegovi potomci. Petkov sin Jovan je učesnik Prvog svjetskog rata 1914-1918. godine.
Milosav Đorđijev je učestvovao u Prvom balkanskom ratu i u ratovima 1914-1918. godine, a Đuro Novičin je poginuo na Skadru 1912. godine u Prvom balkanskom ratu. Đurovi sinovi: Rade, kapetan bivše Jugoslovenske vojske i u NOR-u od prvih ustaničkih dana, nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine i general JNA. Njegov brat Novak, student prava, takođe je bio učesnik rata od 1941. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine.
Isailo Dragov bio je u NOP-u od 1941. godine, a od formiranja Četvrte crnogorske proleterske brigade borac u njenom Petom bataljonu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine. I Milan Novičin je pripadnik NOP-a od 1941. godine, a od formiranja Četvrte crnogorske proleterske brigade bio je u njenom sastavu. Poginuo je na Zelengori 1943. godine. Njegov brat Veselin je takođe pripadnik NOP-a od 1941. i u sastavu Četvrte crnogorske proleterske. Jedno vrijeme radio je na terenu u narodnoj vlasti. Poslije rata nalazio se na političkim funkcijama u opštini Šavnik.
Kneževića ima u mnogim mjestima naše zemlje, a najviše ih je u Nikšiću i u Dragovoljićima.
Slave Đurđevdan, a prislužuju Usjekovanje sv. Jovana.
_____________
KNEŽEVIĆI
(na Boanu)
Milan Knežević se iz Kalušića kod Pljevalja oko 1868. godine doselio na Boan, gdje se oženio kod Šećkovića. Imao je dva sina Gavra i Živana; Živan se nije ženio, a Gavro ima Božidara, Momčila i Tomislava-Toka.
Slave Lazarevu subotu.
_____________
KNEŽEVIĆI
(u Rudancima, Studencima, Čolanovom dolu i Zatarju)
Kneževići potiču od kneza Mira, unuka Mijaila Šaranca. Miro je naslijedio kneštvo od kolašinskog kneza Gruje, čiju je kćer jedinicu uzeo za ženu. S njom je imao tri sina koji se, zbog sve češćih upada Turaka i poturčenjaka u kolašinski kraj, odsele u Srem kod svojih bratstvenika, koji su se tamo preselili iz stare postojbine, hercegovačke Plane, kada su ih Turci razurili u drugoj polovini 15. vijeka. O kretanju Šaranaca od hercegovačke Plane do naseljenja današnjeg mjesta Šaranaca govoreno je u uvodnom dijelu o Šarancima.
Pošto se sinovi kneza Mira odsele iz kolašinske Plane, njegovi rođaci nagovore starog kneza Mira da se ponovo oženi, što on i učini. Uze mladu udovicu od porodice Mandić s kojom je imao tri sina: Vukića, Savića i Ostoju. Oni su živjeli u Plani kolašinskoj, odakle se njihovi sinovi, u drugoj polovini 18. vijeka, s ostalim šaranskim bratstvima presele na drobnjačko zemljište, na lijevoj obali rijeke Tare, pa se ovo zemljište po njima nazva Šaranci. U početku su naselili Jelinu Goru, kasnije pređu u Poda, gdje ostadoše do 1853. godine, kada počnu irelaziti u Rudanca, Studenca i na svoje katune u Čolanovom dolu na Sinjajevini.
Bratstvo Kneževića davalo je kroz vjekove ugledne i pametne bratstvenike i čuvene plemenike koji su upravljali plemenom i uvijek se isticali junaštvom i mudrim rukovođenjem.
Pored već pomenutih, valja istaći kneza Marka Jovanova, Savića, Mića, vojvodu Joksima, koji je prvo bio plemenski kapetan još za vrijeme knjaza Danila, a kasnije vojvoda, koji se isticao junaštvom u svim bojevima vođenim protiv Turaka u njegovo doba; zatim Rada Radulova, koji je s ostalim šaranskim i jezerskim prvacima komandovao jednim dijelom vojske u čuvenoj Šaranskoj bici 1862. godine. Mitar Joksimov bio je šaranski kapetan i uticajna ličnost u plemenu; on je, zajedno s jezerskim kapetanom Živkom Šibalijom pomagao hercegovačkim ustanicima oružjem i municijom, pa ih je optužila Austrougarska. Valja istaći još i Dimitrija, koji se istakao u zauzimanju manastira Dovolje, kad je bio zaposjednut od Turaka. Vule Knežević, šaranski kapetan, bio je komandir Jezersko-šaranskog bataljona i komandant Durmitorske brigade. Napisao je djelo Pleme Šaranci, koje sam koristio u pisanju poglavlja o Šarancima. Tu su, zatim, Novica Vulov, istaknuti borac balkanskih i Prvog svjetskog rata; u Drugom svjetskom ratu bio je jedan od organizatora ustanka u svom kraju i general JNA. Nikičin brat Petar Vulov je bio pravnik i predsjednik opštine Pavino Polje u predratnom periodu.
U drugoj polovini 19. vijeka Šaranci kupiše zemlju u selu Vaškovu od Kaljića iz Lijeske Kaljića, na koju se naseliše braća Tripko i Šubara Ristovi, Đorđije, Radule- Baćo i Kosta Ivanovi, te Gledo, Nikola, Sava i Neđeljko. Svi su oni aktivno učestvovali u Hercegovačkom ustanku u kome su se istakli svojim junaštvom.
U balkanskim i Prvom svjetskom ratu istakli su se Milisav, Đorđije i Jovan koji su poginuli, a ranjeni su Kosta i Dile. Oficir Mašan je bio komandir, Lazar Pujov barjaktar, a ratnici su bili Staniša, Baćo i Milosav; Vasilije je poginuo na Glasincu 1915. godine.
U, zarobljeništvu 1916-1918. godine u logorima Austrougarske nalazili su se: Novica, Mile, Radoje, Milosav, Jakov, Gruban, Leka i Baćo.
Poslije Prvog svjetskog rata jedan dio Kneževića se iselio iz Šaranaca i Vaškova u okolinu Pljevalja i Bjelopoljski kraj. U Pavino Polje su odselili brigadir – major Vule Matijev sa pet sinova, zatim Milutin Ilijin, Filip Neđeljkov, Jagoš Mirkov, Tomo Radov i Tomo Stevanov, a u okolinu Bijelog Polja: Milovan Vasilijev i Radosav Milosavljev.
U Pljevlja i njegovu bližu okolinu odselili su se sljedeći kneževići iz Vaškova i Šaranaca: Mihailo Mitrov, major, i Milika Lazarev, upravnik pošte. Mihailo je bio istaknuti oficir u balkanskim i Prvom svjetskom i Aprilskom ratu. Od 1916-1918. godine nalazio se u logoru Nađmeđer; stri- jeljan je od strane Italijana 1942. godine kao istaknuti i istinski rodoljub. Sin Milike Lazarova Velimir, revolucionar, bio je jedan od organizatora ustanka u pljevaljskom kraju, proslavljeni ratni komandant u više jedinica, general JNA i nosilac Spomenice 1941.
Tripkovi sinovi Mašan, Andrija-Dile i Milija su odselili u Mijakoviće, a u Luku kod Pljevalja sinovi Živka Lazarova Vladimir – Volođa i Danilo sa majkom Sarom, zatim Spasoje Lazarov i Nikola Milisavljev; Miloš Ilijin u Potpeće, a u Zekavice: sinovi Stevana Mitrova – Milosav i Radosav-Zećo. U maočki kraj u Kordovinu odselio se Todor Mitrov Amerikanac, čiji je sin Boško detaljno i veoma savjesno uradio porodičnu monografiju s najbitnijim podacima o istaknutim bratstvenicima, kojom sam se koristio pišući o ovom uglednom bratstvu.
Vladimir – Volođa Živkov, organizator ustanka u plje- valjskom kraju i prvi komandant Glavnog štaba za Sandžak, hero- jski je poginuo 1942. godine. On je narodni heroj Jugoslavije. Njegov brat Danilo, zajedno sa svojim bratom Volođom, bio je organizator ustanka u pljevaljskom kraju, ratni komesar divizije, pukovnik JNA, nosilac Spomenice 1941. i istaknuti novinar u poratnom periodu.
U Aprilskom ratu 1941. godine poginuo je Stevan Baćov, a kao veliki rodoljubi ubijeni su od strane neprijatelja Dile Tripkov, Milika Lazarov i Božidar Mihailov.
Pored već nabrojanih svoje živote iz ovog bratstva u toku NOR-a su još dali: Milovan Vasilijev 1942, Vasilije Milovanov 1945, Radoman Tomov – borac od prvih ustaničkih dana 1943, njegov brat Vukoman 1944. i stari ratnik Milutin Ilijin 1944. godine, te Spasoje Lazarev 1943, Milija Tripkov, Božidar Andrijin-Dilov, Nikola Milisavljev i Kosman Jankov, svi na Sutjesci 1943; Mlađen Tripkov i Todor Tripkov- Amerikanac 1943. kod Pljevalja; Aleksandar-Aco Milikin 1943. kod Priboja, Lenka Mihailova, Dušan Mašanov 1944. u Beogradu i Spasoje Knežević, kao komandant mjesta Vaškova 1943. godine. Raško Gledov i Lenka Gojkova su bili borci NOR-a od 1941. godine. Nosioci su Spomenice 1941.
Vuk Radovanov iz Šaranaca, istaknuti revolucionar iz predratnih dana i stari komunista, bio je organizator ustanka u Durmitorskom kraju, zamjenik političkog komesara Jezero- šaranskog bataljona, na čijem čelu herojski gine u čuvenoj Pljevaljskoj bici 1. decembra 1941. godine. Narodni je heroj Jugoslavije. Vukova supruga Irina bila je istaknuti ljekar u jedinicama NOV-a; nosilac je Spomenice 1941. godine. Velimir (Stevanov) Knežević bio je prvi komesar Durmitorskog odreda NOP-a i jedan od istaknutijih rukovodilada NOP-a Crne Gore; zarobljen je u ratu od strane neprijatelja, a zatim oslobođen zamjenom za italijanske zarobljenike; poginuo je na zagonetan način u Petoj neprijateljskoj ofanzivi. Posebno treba istaći primjer Živana Jovanova, koji je kao teški invalid bez jedne noge proveo cijeli rat od prvih ustaničkih dana u kome je obavljao odgovorne funkcije u jedinicama NOV-a; general je JNA. I Živanov brat Veljko je bio istaknuti revolucionar i borac od prvih ustaničkih dana; uhvaćen je od strane neprijatelja i strijeljan na Žabljaku 1942. godine. Dok je sprovođen na strelište, hrabro se držao kličući slobodi i psujući neprijatelje i izrode svog naroda. Zajedno sa Veljkom tada je strijeljan i Vasilije Krstov, koji se takođe hrabro držao na strelištu kličući slobodi.
Braća Toma, čuveni komita i stari ratnik, i Mlađen- profesor, Milovanovi sinovi, bili su istaknuti i hrabri borci NOR-a; uhvaćeni su od strane neprijatelja i sprovedeni u kolašinski zatvor, odakle je Toma u okovima pokušao pobjeći, ali je ubijen. Mlađen je po povratku iz zatvora podlegao zbog posljedica zatvorskog mučenja i bolesti. Stanko, njihov stariji brat, poginuo je kao komita kod Pirliktora.
Mijat Milosavljev i Božo Jovanov su poginuli u čuvenoj Pljevaljskoj bici kao borci Jezero-šaranskog bataljona.
Batrić Sekulov je pripadnik NOP-a od 1941. godine; poginuo je na Sutjesci 1943. godine. Njegov brat Dimitirje gine na Sremskom frontu 1944. godine, a Bojica Jovanov na Meštrevcu 1944. godine.
Jovo Šćepanov i Luka Jovanov su bili borci NOR-a u sastavu omladinske brigade, u kojoj su se istakli kao hrabri omladinci.
Ovo bratstvo je dalo veliki broj vrsnih intelektualaca raznih zanimanja, kao što su Ljubo Petrov, poznati prosvjetar, i njegovi rođaci Blažo i Ljubisav, književni stvaraoci i prosvjetari.
Kneževića ima kolonizovanih u Vojvodini, gdje su odselili 1945. godine, u razna mjesta naše zemlje su odlazili najčešće radi zapošljenja i školovanja.
Od ovog bratstva su se veoma davno odvojili Radoševići.
Slave Đurđevdan.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
27. decembar 2020. u 21:06
Gordana Jovic
Moj pradeda se zvao Dragomir i zena mu Milica. Ziveli su u selu mehovine opstina Vladimirci kod Sapca. Imali su sinove Janko nosilaja sam praunukac zlatyne karadjordjeve zvezde i jos dosta odlikovanja,Zivko , Negovan i Cerke Andjeliju i jos 3. ja sam praunuka Gordana Jovic i zivim U Sapcu
27. decembar 2020. u 21:37
Gordana Jovic
moj pradeda se zvao Dragomir i zena mu Milica, slavio je krsnu slavu DJurdjic, Ziveli su u selu Mehovine opstina Vladimirci kod Sapca Imao je sinove Janka Zivka Negovana i jos jednog nije se vratio sa Solunskog Fronta Imao je cerke Andjelija i jos tri. Janko je ucesnik solunskog fronta vratio se sa Karadjordjevom zlatnom zvezdom i jos dosta odlikovanja. Ja sam Dragomiru praunuka zivim u Sapcu
28. decembar 2020. u 13:23
Gordana Jovic
Moj pradeda Dragomir Knežević iz Mehovina opština Vladimirci kod Šapca. Slavio je Đurđic
10. mart 2021. u 18:16
Gordana Jovic
moj pradeda Dragomir je poginuo na Solunskom frontu. NJegov sin Janko je bio nosilac Zlatne Karadjordjeve Zvezde i jos nekih odlikovanja sin Stojadin poginuo na Solunskom frontu kao i pradeda nezna se gde i kada. Ostala dva sina su ziveli u Mehovinama kod Sapca . Cerke su se udale u okolna sela. I sada zive njegovi praunuci u Mehovinama i bave se poljoprivredom kao i preci. Slava je DJurdjic 16 novembar kao i sada. Ja sam praunuka zivim u Sapcu svoje penzionerske dane sa porodicom.
19. jun 2021. u 08:39
Knez3
Zna mozda netko nesto o porijeklu prezima Knezevic iz Miske Glave (kod Prijedora)?
Slava Djurdjevdan, najstariji poznati predak: Jefto Knezevic (rodjen oko 1850)
Hvala za odgovor
8. januar 2022. u 00:12
Knez3 i ja
Moj otac je Milan Knezevic iz istog sela. Njegovi roditelji Simo i Djuja rodj. Corokalo. Pradjed Lako. Toliko znam. Slava Djurdjevdan. Pozdrav rodjace( brate od strica)
14. jul 2023. u 09:59
Aleksandar Knežević
Ja sam od Kneževića iz Miske Glave.Moj otac je Miroslav,deda Miloš,pradeda Đurađ,čukundeda Nikola.Slava nam je sv.Jovan.Možda smo i neki rođaci.
1. decembar 2023. u 20:23
Knez3 i ja
Meni je otac pricao da je tu bilo 5 familija Knezevic koji nisu bili u srodstvu. Familija smo ako slaviš Djurdjevdan!
18. novembar 2023. u 17:42
Ivana
Pozdrav moj otac Ranko Knezevic je takodje iz okoline Prijedora iz sela Donja Ljubija, a u Miskoj Glavi je isao u skolu. Krsna slava je Đurđevdan, Rankov otac je bio Gojko, a njegov Miloš rodjen oko 1900.
17. februar 2024. u 10:12
Knez3
Ćao, imamo istog predaka (Miloša Kneževića).
Miloš Knežević je bio sin od: Jefto Knežević & Mika Bilbija.
Jefto je bio sin od: Stevan Knežević & Joka.
Više:
Kneževići (koji slave Đurđevdan) iz Miske Glave imaju isto porijeklo kao Stojanovići (obitelj Mladena Stojanovića, slave takodjer Djurdjevdan).
Tradicija prema Sretena Stojanovića:
“Konkretno, preci Stojanovića krenuli su s Nevesinjskog polja pod vođstvom kneza Vukovoja Jakšića i otuda se naselili u Misku Glavu i Potkozarje (oko 1700 godine).
Po sinu Vukovoja Jakšića, Knezu Petru, prozovu se oni u Miskoj Glavi “Kneževići” a drugi po sinu Stojanu Jakšiću “Stojanovići”.”
Izvor: Simo Stojanović zapisi protinom rukom
https://www.zapadnisrbi.com/images/PDF/simo-stojanovic-zapisi-protinom-rukom.pdf
27. decembar 2021. u 10:59
Nikola
Dobar dan svima , zanima me da li su Kneževići živeli i da li ih i danas ima u selu Dobroselica na Gledićkim planinama – opština Rekovac – da li slave svetog Nikolu,znaju ki poreklo – i da li neko zna jeli iz te familije bila porodica sa prezimenom Ječmenić – za bilo kakav podatak bio bih veoma zahvalan.Moj mejl [email protected]
4. jun 2022. u 15:37
Zeljko Knezevic
Postovanje i pozdrav svim Knezevicima.
Mene zanima bilo koja informacija o Knezevicima iz sela Mionica opstina Popadić blizu Valjeva. Deda mi se zvao Milivoj Knezevic 1928-2006 imao je starijeg brata Milorada koji je poginuo u drugom svetskom ratu na strani četnika, mladjeg brata Milutina i sestru Milicu. Njegova majka Darinka devojačko Mihailović a otac Stanimir Knezevic. Slava Djurdjevdan.
Pricao mi je o 4 brata koja su došla iz Crne Gore ali ne znam kada ni iz kog kraja. Verovatno njegov deda ili pradeda i njegova 3 brata.
28. jul 2022. u 01:25
Vanja Knežević
Dobro veče moji Kneževići gde god da ste po svetu!..Moj pok.otac Radoš Knežević je Pivljanin iz sela Kneževića kod Trse,iznad Plužina/Nikšić..Slavimo Djurdjevdan.Živimo u Beogradu..pozdrav .Vanja Knezević Svorcan
8. avgust 2022. u 00:16
Dragana
Pozdrav.
Neko od Knezevica sa podrucja dalmatinske Zagore,a krsna slava sv.Jovan?
Po prici,poticu iz Crne Gore. Jedan od brace je u povlacenju od Turaka presao u susedne Mletke na teritoriju danasnje Dalmacije.
Zvao se Vasilija Knezevic,a zena Stevanija Miodrag. I to su moji cukun preci.
Jedan od sinova je bio Simo Knezevic,ozenjen Janjom Komazec.
Nadam se da ima neko
15. maj 2023. u 13:20
Marijana Knezevic Savic
Kako da nadjem svoje porujeklo? Moj otac Milan Knezevic iz sela Miska glava kod Ljubije. Slavimo Djurdjevdan slavu 05.06. U selu je bilo još Knezevica koji nisu u krvnom srodstvu sa nama i imali su porodicne nadimke, moji su se zvali Stari. Moj djed se zvao Simo, našla sam ga u zrtvama Sajmišta u Zemunu, imao ke još cetei brata svi su pobjeni u drugom svjetskom ratu. Sve sam ih našla. Pradjed se zvao Lako.
Ima li neko da moze da mi pomogne?
7. februar 2024. u 23:03
Nikola
Moji su Knezevici i ja sam takodje, poticemo iz Ljubova tj Bunica iz Like, zivimo u Zemunu a u Backi Brestovac su dosli 1946- te god. Takodje slavimo Svetog Jovana kao krsnu slavu. Pozdrav!
29. novembar 2023. u 16:50
knezevic
ako je knezevic iz kuceva otadle je i skenderbeg i petrovic onda ja imam krv od skenderbega kao i miroljub petrovic i Mudja onda smo mi rodbina ali neko dalje koleno
Da li to tako ispada?
17. februar 2024. u 10:09
Knez3
Par godina sam tražio informacije:
Kneževići (koji slave Đurđevdan) iz Miske Glave imaju isto porijeklo kao Stojanovići (obitelj Mladena Stojanovića, slave takodjer Djurdjevdan).
Tradicija prema Sretena Stojanovića:
“Konkretno, preci Stojanovića krenuli su s Nevesinjskog polja pod vođstvom kneza Vukovoja Jakšića i otuda se naselili u Misku Glavu i Potkozarje (oko 1700 godine).
Po sinu Vukovoja Jakšića, Knezu Petru, prozovu se oni u Miskoj Glavi “Kneževići” a drugi po sinu Stojanu Jakšiću “Stojanovići”.”
Izvor: Simo Stojanović zapisi protinom rukom
https://www.zapadnisrbi.com/images/PDF/simo-stojanovic-zapisi-protinom-rukom.pdf