Poreklo prezimena Bogunović

5. mart 2012.

komentara: 28

PIŠE: Saradnik portala Poreklo Ilija Šikman

Poreklo: Porodica Bogunović potiče iz nekadašnje srednjovekovne Raške države iz perioda kada je ova obuhvatala Hercegovinu i polovinu sadašnje Crne Gore. Bogunovići su jedina poznata porodica, koja „po muškoj liniji“ vodi direktno poreklo od Nemanjića. Mada se nesporno radi o bratstvu poniklom iz vodeće srpske plemićke porodice, neki autori nazivaju isto “plemenom” i zbog brojnosti ga razvrstavaju u tri grupe rodova.

Prvu grupu sačinjava 183 kuće. Bogunovići su sa 21 kućom u 10 naselja, Kovačevići sa 97 kuća u 21 naselju, Pašići sa 31 kućom u 6 naselja, Pjanići 3 kuće, Anušići 10 kuća u 4 naselja, Mazalice 12 kuća u 6 naselja, Bundale 4 kuće u 2 naselja i Durašinovići sa 5 kuća.

U drugoj grupi je 107 kuća. U Dalmaciji, u razrođenoj grupi su najjači Adamovići sa 27 kuća u 8 naselja, Marčete sa 24 kuće u 5 naselja, Stojanovići sa 16 kuća u 8 naselja, Grmuše sa 25 kuća u 18 naselja i Tatići 15 kuće u 5 naselja. Svega 107 kuća. Oko 1722. godine kreću iz Dalmacije u Smoljanu iznad Bosanskog Petrovca. Tu pobiju Turke koji su na slavi hteli provesti silu, pa preko planine pobegnu u Pounje, a jedni u Prekosanje.

U Ličkoj, trećoj grupi, Miljuši, Obradovići i Krajinovići su najrasprostranjeniji. U Poulju ih ima: Miljuša 26 kuća u 13 naselja, Obradovića 18 kuća u 7 naselja, Cvjetičani 27 kuća u 11 naselja, Poznani 7 kuća u 4 naselja, Borića 6 kuća u 3 naselja, Krajinovića sa 10 kuća u 6 naselja, Škundrića sa 6 kuća u 4 naselja, Vranješa sa 5 kuća u 2 naselja i Rakića sa jednom kućom.

Krsna slava: Svega bratstvenika Bogunovića u ovoj oblasti 396 kuća sa 22 prezimena i svi slave svetog Jovana. U Lici je samih Bogunovića 79 kuća u 8 naselja. Jedan manji deo porodica je sa pravoslavlja još u Dubrovniku prešao na katoličku veru i to uglavnom činovnici u administraciji i deo vojnih lica, jer je to bilo poželjno zbog napredovanja u službi u 17. i 18. veku, a ima i onih koji su prihvatili islam. Imali su slavu svetog Jovana Krstitelja. S druge strane preko 95% plemena i dalje je pravoslavnog verskog opredeljenja. Prema šematizmu Dabrobosanske mitropolije, rod Bogunovića je registrovan sa tri slave: sveti Alimpije, sveti Georgije (Đurđevdan) i sveti Jovan Krstitelj. Po broju slava uvrštavaju se u treću grupu prezimena sa više krsnih slava čime pripadaju prezimenu sa više rodova (plemena). Nije poznat ni jedan slučaj da su se međusobno ženili.

Rodovi doseljeni sa juga i jugoistoka imaju zagasitiju kompleksiju od crnomanjaste do smeđe u nijansama i otvorenije plave u koju spadaju i grupe Bogunovića. Izgleda da ih je od svih tih rodova 66% zagasitije, a 33% otvorenije kompleksije.

Više su zagasitije kompleksije grupe rodova:Gakovići (najcrnje masti), Bogunovići, Popovići, Dmitrovići, Beronje, Radakovići, Uzelci, Dobrojevići, Kondići, Jeličići, Srdići, Rajilići, Stojakovići, Bogdanovići i Kačavende. Otvorenije su kompleksije najveća grupa rodova koji su poreklom s Juga: Rodići-Stojisavljevići i Lalić-Price. Pored njih su otvorenije kompleksije, ali i drugog karaktera: Majstorović, Ćulibrk, Banjac i Latinović.

Violetnost Krajišnika ustanovio je Cvijić upoređujući ih sa Crmnicima u Crnoj Gori. Ona je najizrazitija kod rodova koji su poreklom s Juga i JI i zagasitije kompleksije. Kod njih ima najviše smelosti, borbenosti, ekspazivnosti i epskog zanosa. Na njima se dadu pratiti nastupi plahovitosti i ubojitosti. Dali su najveći broj hajduka i vojvoda u ustancima.

U današnjoj Hrvatskoj, Bogunovići su pretežno Hrvati, većim delom iz Ploča, ali su često i Srbi iz Benkovca. Srazmerno najviše Bogunovića u proteklih stotinu godina rođeno je u Baćini kod Ploča gde se svaki sedmi stanovnik prezivao Bogunović. U Hrvatskoj danas živi oko pet stotina Bogunovića u dve stotine pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog veka bilo ih je približno osam storina, pa se njihov broj do danas smanjio čak za jednu trećinu. Ova trećina su Srbi proterani u “Oluji” 1995. godine, koji su se uglavnom nastanili u Srbiji, pretežno u Vojvodini.

Poreklo prezimena: Novembra meseca 1350. godine car Dušanposećuje Dubrovnik. U pratnji mu je bio njegov rođak Lavrentije Nemanjić, sin Boguna Nemanjića rodonačelnika porodice Bogunović, koji je živeo u oblasti Levar Tare i Đurđević Tare (današnja opština Pljevlja), gde su se u ono vreme nalazili brojni letnjikovci srpske vladarske porodice Nemanjića. Bogunovići su po pravnim tradicijama donešenim iz Raške bili su pre Popovići i Kovačevići. Lavrentije ostaje da živi u Dubrovniku i u znak poštovanja na svog uglednog oca uzeo je prezime Bogunović. Prezime Bogunović je patronimičnog porekla i potiče od imena Bogun, koje takođe postalo gradnjom dodavajući nastavak -ović na ime pretka. Đorđe Janjatović u “Prezimena Srba u Bosni” potvrđuje da je u nekim slučajevima vidljiv i sam nastanak prezimena jer se navodi i njegov prvobitni oblik kao što je slučaj sa prezimenom Bogun-Bogunović.

Migracija: Bogunovići su od Stare Srbije. Više od 232 godine Bogunovići žive u Dubrovniku, odnosno do 1582. godine. U Dubrovniku su se Lavrentije Nemanjić–Bogunović i njegovi potomci bavili trgovinom, te širili svoju trgovačku mrežu po celom srpstvu: od Prištine, Prizrena, Novog Brda, Mitrovice, Pazara, Pljevalja i drugih krajeva u kojima se (u ono vreme) odvijala živa trgovina. Potom se otiskuju prema južnoj, srednjoj i severnoj Dalmaciji. Ovo se dešava u vreme Kandijskog rata (šesti tursko-mletački rat 1645-1669. godine). Većina bratstvenika se 1689. godine naseljava u Vrelo na sami izvor Zrmanje (Lika), a nešto kasnije u Bosansku Krajinu. U Dubrovniku manji broj porodica prihvata katoličku veru većinom zbog napredovanja u vojnoj službi, a tek par porodica u Bosni prihvata islam kao svoju religiju. Iz Dubrovnika, Bogunovići se sele u Hercegovinu, a odatle na područje Šibenika gdje su u Šibenskoj parohiji popisani 1652. godine. Prvi Bogunović, koji je iz Dubrovnika prešao u Hercegovinu bio je Žuro Bogunović, po kome će se prozvati jedna nova porodica-Žurovići, tj. Zurovići, a onda kasnije i Zurovci. Od njihove grane porodice kasnije će nastati i dve islamske porodice.

U Crnoj Gori, lokacije na kojima je registrovano prezime Bogunovića se spominje u periodu od 1435-1940. godine, u Kotoru i Sudum Crnom Platu.

Oko 1625. godine, Bogunovići se nasele na Zmijanje pod Bjelaj iz Raške. Kada su žene nabijale konoplje, izgori im kuća i u njoj tapije. Tada im Turci otmu zemlju i oni se sklone u Dalmaciju, upravo kada je Mletačka istisla Turke iz Dalmacije. Kada je Stojan Janković isterao Turke iz Like, preseli se jedan ogranak Bogunovića na Zrmanju (Lika). Tu ih se brzo narodi toliko da su se morali raseljavati. Sedmoro braće Bogunovića se ponovo iseli u Vranovinu u Bjelajskom polju oko 1772. godine. Ni tu se ne zadržavaju dugo, pa se presele u Doljane. Jedan brat bio je kovač. Kovao je zvona za ovce i uzimao je po jednu ovcu za svako zvono. Tako zametnuo ovce koje mu se brzo množile. Potomci od Kovačevića i sad imaju ovce od tih ovaca koje su uzimali za zvona. Dešavalo se da stado prelazi hiljadu, pa su preko toga odbijali u planinu i da postanu onoga ko ih prvi nađe. Tada je u kući bilo preko 70 čeljadi (članova). Iz Doljana jedni se preko planine presele u Veliki Radić. Iz ta dva naselja kao matice, Bogunovići se rasele po Krajini. Po porodičnoj tradiciji, Bogunovići u Potkozarje u Bosanskoj Krajini dolaze preko Dalmacije i Like. U 19. veku, Bogunovići naseljavaju Pounje i nastanjuju se u Pištaline i Vrelo (Cazin). Iz ovih mesta kao matice se raseljavaju po Krajini u drugoj polovini 19 veka. Svi oni slave Jovanjdan. Reč je zaista o velikoj i posebnim porodicama, brojnoj familiji, ali ipak ne i “plemenu”, kako u tim krajevima govore. U nauci se pod plemenom smatra društveni oblik koji stvarno ne mora biti i najčešće nije zasnovan na jedinstevenom poreklu i srodstvu, iako se u plemenskom “folkloru” u pravilu insistira na davnašnjem zajedničkom pretku, nego se zapravo radi o “splemenjivanju” raznorodnih manjih, takođe ne obavezno isključivo srodničkih grupa-brastava.

Glavni migracioni pravci Bogunovića u prošlom veku u Hrvatskoj zabeleženi su iz Benkovca u Rijeku, iz Gračaca u Zagreb, te iz Benkovca u Šibenik.

Rasprostranjenost: Milan Karanović u svom delu “Pounje u Bosanskoj Krajini” Bogunoviće evidentira u mestima:

Varoška rijeka (Krupa)-Anušići 2 kuće, slava Jovanjdan. Zvali se Bogunovići, došli iz Vrela pre okupacije 1878. godine.

Malićbegov Bukovik (Krupa)-Bogunovići 3 kuće, slava Jovanjdan. Došli iz Zrmanje (Lika) posle Okupacije.

Mali Radić (Krupa)-Mazalice 1 kuća, slava Jovanjdan. Došli iz Zalina. Starinom su iz Dalmacije gde su se zvali Bogunovići, pre Omer-paše 1851. godine.

Stabandža (Krupa)-Bogunovići 1 kuća, slava Jovanjdan. Došli iz Vrela pre Omer-paše.

Hašani (Krupa)-Bogunovići 1 kuća, slava Jovanjdan. Došli iz Trmanje (Lika) posle Okupacije.

Doljani (Bihać) Kneževići 13 kuća, slava Nikoljdan. Došli 1725. godine. Zvali se Bogunovići. Starinom su sa Juga. Došli na Zmijanje pod Bjelaj. Izgore im kuće sa tapijama, Turci ih proteraju i oni odu u Dalmaciju pod vlast Mletačke Republike. Odatle se jedan broj iseli u Zrmanju (Lika) kada je Stojan Janković isterao Turke iz Like. Iz Zrmanje oko 1725. godine krene više braće i nasele se u selo Vranovinu u Bjelajskom Polju. Potom se presele u Doljane. Tada ih je u kući bilo 70 članova.

Bukovica (Cazin)-Bogunović 1 kuća, slava Jovanjdan. Došli iz Vrela pre Okupacije. U selu ih je pred Drugi svetski rat bilo 3 porodice sa 19 članova. U ratu gine 14 članova (73,68%). Posle rata preživeli su kolonizovani ili raseljeni uglavnom u Vojvodinu. U selu ostaje Mara, supruga od Nedeljka Bogunovića gde umire 1988. godine, a 1995. godine, njeni potomci pred hrvatskom “Olujom” preseljavaju u Bešku (Vojvodina).

Vrelo (Cazin)-Bogunovići 6 kuća, slava Jovanjdan. Došli iz Pištalina, a u Pištaline doseli iz Zrmanje (Lika), oko 1832. godine. Za Laudonovog rata 1788-91. godine Vrelo postane pusto. Stanovništvo se iseli na Kordun i Baniju. Ponovno naseljavanje Vrela počne oko 1822. godine.

U Dalmaciji Bogunovići su nastanjeni: Biljani Donji, Benkovac, Zapušane, Raštević, Radašinovci, Medviđa, Jagodnja Donja, Kakma, Bulić sa slavama sveti Georgije (Đurđevdan), Sveti Stefan i Sveti Jovan.

Radoslav Grujić u “Plemenskom rječniku ličko-krbavska županije” 1915. godine evidentira 79 kuća Bogunovića u: Dnopolje 7 kuća, Donji Lapac 2 kuće, Kvarte (Perušić) 1 kuća, Nebljusi 6 kuća, Prljevo (Zrmanja) 24 kuće, Rešetar 2 kuće, Suvaja 7 kuća i Vrelo (Zrmanja) 30 kuća.

Bogunovići su prisutni gotovo u svim županijama Hrvatske, u ukupno 69 opština i 97 naselja, znatno više u urbanim sredinama (69%). Danas ih je najviše živi u Zagrebu (90), Pločama (45), Rijeci (45), Slavonskom Brodu (25) i u Negoslavcima (Vukovar) (20). Na prostoru Bosne i Hercegovine Bogunovići su danas registrovani u 9 nasela sa 23 domaćinstava. U Federaciji BiH svega je registrovano 4 porodice u dva naselja (Sarajevo 3 i Zenica 1), dok su u Republici Srpskoj Bogunovići nastanjeni u 9 naselja sa 23 domaćinsta. Najviše ih živi u Prijedoru 8 i Rasavcima 6 porodica.

Na prostorima današnje Srbije, Bogunovića je evidentirano preko četiri stotine domaćinstava u 62 naseljena mesta. Najviše ih živi u Beogradu, preko 200 porodica, zatim u Bačkoj Palanci (12), Inđiji (9), Nišu (15), Novom Sadu (35) i Zrenjaninu (18).

Poznati: Iz brastva Bogunovića istaknuti su.

– Pop Mile Bogunović (18..-1915), srpski vođa u “Bosansko-hercegovačkom ustanku” (1875-1878), koji je umro 1915. godine, interniran u Arad.

Miloš S. Bogunović (1850-1937), učitelj, srpski nacionalni radnik i četnik;

Dušan M. Bogunović (1888-1940), učitelj, narodni poslanik i pedagoški pisac;

Miloš Bogunović(16..-1689), srpski graničarski „kapetan“ (oblasni komandant);

Nikanor (Nikolaj) Bogunović – Skočić (1735-1792), generalni vikar (lat. vicarious – umesto) Dalmacije (1783-1792), i arhimandrita manastira Krka. Od 1781. godine, duhovnu jurisdikciju, nad srpskim pravoslavnim sveštenstvom i narodom u Dalmaciji, Istri i Boki Kotorskoj, imao je episkop sa sedištem u Veneciji;

Akademik prof. dr Vladimir Bogunović(1912-1986), redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), Odeljenje tehničkih nauka;

Uglješa Bogunović (1922-1994), čuveni beogradski arhitekta, projektant tornja na Avali;

Četnički vojvoda Branko-Brane I. Bogunović(1911-1945), pomoćnik komandanta Dinarske četničke divizije (DČD);

Uroš I. Bogunović – Roca(1914-2006), general-major JNA i narodni heroj Jugoslavije;

Nikanor (Veljko) Bogunović, Episkop banatski, tj. vladika Srpske pravoslavne crkve (SPC);

Đorđe Bogunović, potpredsednik Skupštine Republike Srpske Krajine;

Borislav Bogunović, ministar policije Srpske autonomne oblasti (SAO): “Slavonija, Baranja i Zapadni Srem”, i potpredsednik Skupštine Republike Srpske Krajine;

Prof. dr Nikola Bogunović, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Odeljenje za informacione sisteme Univerzitet u Zagrebu;

Prof. dr Aleksandar Bogunović, Ekonomski fakultet, Univerzitet u Zagrebu

Prof. dr Matko Bogunović, Agronomski fakultet, Univerzitet u Zagrebu

Slobodan-Giša Bogunović, član Akademije arhitekture Srbije, istoričar arhitekture i pisac

IZVORI:

– Milan Karanović “Pounje u Bosanskoj Krajini” Naselja i poreklo stanovništva, izdanje Srpska Kraljevska akademija, 1925. godine.

– Đorđe Janjatović “Prezimena Srba u Bosni”, izdavač “prosveta-trgovina”d.d. Sombor, 1993. godine

– Telefonski imenici država bivše Jugoslavije

– Radosla Grujić “Plemenski rječnik ličko-krbavske županije” 195. godine

– Vikipedije, slobodne enciklopedije

– Sindik, Ilija: „Dubrovnik i okolina“ (Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 23, Srpski etnografski zbornik, knjiga 38, u izdanju Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1926)

– Ćuk, Ruža: „Glasnik zavičajnog muzeja“, knjiga 2 (tema broja: Društvo i kulturni identitet pljevaljskog kraja, Zavičajni muzej, Pljevlja, 2001)

– Kljajević, Božidar: „Potomci Nemanjića po muškoj liniji: Dubrovačko bratstvo Bogunovići sa ograncima Zurovci i Zurovići u Hercegovini; Bogunovići u Šibenskom zaleđu (Cvjetičani, Miljuši, Škundrići, Kovačevići i Grmuše)“, (Luma Print, Beograd, 2012)

– Kašić, Dušan LJ.: „Svetli grobovi pravoslavnih Šibenčana“ (Šibenik, 1975)

– Fabris, Antun: „Dubrovnik kalendar“, Godina II (strana 67., izdanje za 1898. godinu, u izdanju Srpske dubrovačke štamparije A. Pesarića, Dubrovnik, 1897)

– Fabris, Antun: „Dubrovnik kalendar za godinu 1902“, (strana 71., izdanje Srpske dubrovačke štamparije A. Pesarića , Dubrovnik, 1901)

– Teinović, Bratislav: „Pop Vasilije–Vajan Kovačević (1844-1896) i njegovo svjedočanstvo iz Srpskog ustanka u Bosni (1875-1878)“ (Glasnik udruženja arhivskih radnika Republike Srpske, god. I, br. 1, Banja Luka, 2009)

– Miljanić, Akim i Miljanić, Vukota: „Prezimena u Crnoj Gori“ (str. 53, Beogradska knjiga, Beograd, 2007)

– Skarić, Vladislav: „Porijeklo pravoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni“ (str. 29, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1918)

– Cvijić, Jovan : „Naselja i poreklo stanovništva“ (knjiga 20, str. 348, Srpski etnografski zbornik u izdanju Srpske kraljevske akademije, Beograd, 1925)

– Bokan, Branko J.: „Opština Sanski Most“ (knjiga/deo I, do jula 1941, Borba, Beograd, 1974)

– Divjak – Lički, Milan: “Lički kalendar za svaku godinu“ (Novi Sad, 1997)

– Petrović, Aleksandar M.: „Kratka arheografija Srba“, Novi Sad, 1994.

– Petković, Živko D.: „Prve pojave srpskog imena“ (Beograd, 1996)

– Šebek, Lazar: „Stari Srbi“, Serbi sveske 2 (Krim, Beograd)

– Kostić, Lazo M.: „O srpskom imenu“ (Srbinje – Novi Sad, 2000)

– Vujić, Sava S. i Basarić, Bogdan M.: „Severni Srbi (ne )zaboravljeni narod“ (Beograd, 1998)

 

Naredni članak:

Komentari (28)

Odgovorite

28 komentara

  1. Boris

    Dobar dan i pozdrav svim dalekim rođacima.
    Meni se baka prezivala Bogunović. Od Bogunovića iz Doljana.
    Marčeta, da ne živite slučajno u Banja Luci?

  2. DUŠANKA BOGUNOVIĆ

    drago mi je da se istražuje poreklo prezimena BOGUNOVIĆ i želim da potsetim na mog pokojnog oca MIHAJLO MILE DŽO BOGUNOVIĆ rođen u selu VRELO ZRMANJA 1914 a preminuo u BEOGRADU 1995 kao izbeglo lice iz SARAJEVA GDE JE ŽIVEO I RADIO I NA RADIJU I TELEVIZIJI SARAJEVO BIO JE PRVI PENZIONER TV SA na radiju je pevao dalmatinske pesme i starogradske popularan je postao po parodiji HEJ DŽO po kojoj je dobio nadimak DŽO
    U Sarajevskom zemaljskom muzeju dobio je kratku informaciju da nam je poreklo iz RAŠKE I U 14 veku migracijom su BOGUNOVIĆI stigli do izvora ZRMANJE
    Na samom izvoru prve kuće i njive su vlasništvo našeg dede Nikole bakeMande Mandić i našeg izuzetnog oca Mihajla Mileta Bogunovića
    Srećna sam da podelim ponos na poreklo Bogunovića i njihovih bratstvenika koji slave sv Jovana Krstitelja i divno saznanje odakle potičemo Dušanka Branka i Branko BOGUNOVIĆ sa svojim porodicama

    • Milorad (Tomo)Bogunović

      Dobro veče,ja sam unuk Marka Bogunovića iz Vrela Zrmanje inače po priči mog oca Mile je bio u kumovskoj vezi sa našom kućom.
      Iako smo istog prezimena to je bilo neko dalje rodbinski koleno kada su bili u kumstvu.
      Svako dobro.
      2017 god pravili smo skup Bogunovića ,bio je prisutan i časni Vladika Nikanor koji je skup blagosilja.
      Moj telefonije 063/654321

  3. Jovan

    Ovo je samo isprazne priče dok bar netko od Bogunovića ne izvrši DNK. Na ovaj način svatko može biti potomak careva i plemstva. Po nekim saznanjima Zurovci su Hg E1b, a Marko Bogunović J2a. To znači da nisu srodnici po muškoj liniji.

    • Jovane,
      da li imate više saznanja o poreklu tog M.Bogunovića? Iz kojeg je kraja, koja je slava u pitanju? Ako mislimo na istog, on se testirao preko 23aM.

    • Milan Milković

      Poštovani gospodine Jovane,
      Vaš podatak o DNK Zurovaca i Bogunovića potvrda je moje tvrdnje da pripadnici “pemena” Bogunovići nemaju zajedničko poreklo sa Žurovićima, Zurovićima i Zurovcima iz Hercegovine, iako su i oni (Žurovići, Zurovići i Zurovci) imali za pretkaa jednog Boguna.
      Mislim da je nauci poznata DNK odrednica Nemanjića i da bi određivanjem DNK više pripadnika prezimena koja pripadaju Bogunovićima ovo pitanje bilo razjašnjeno.
      Milan Milković.

    • Srđan

      Objavljen je rezultat Bogunovića porijeklom iz Zrmanje, u tabeli Srpskog DNK projekta. Ima haplogrupu J2a M92, pripada cucko-pješivačkom rodu.

  4. Tatic

    Poštovani,
    poreklom sam iz Kanjana iz Severne Dalmacije, slavim Sv. Nikolu.
    Interesuje me veza sa Nemanjićima?

  5. Petar Bogunović

    Zamoliću ovde prisutne da u svojim komentarima povedu računa o elementarnom znanju, jer nemaju ljudi (muški potomci) jednu haplogrupu već mnoge (njihov miks određuje naše poreklo).
    Isto tako ne znači da su svi Bogunovići potomci po muškoj liniji zajedničkog pretka, jer je pod turskom okupacijom važilo pravo prve bračne noći (Karađorđe je svog oca ubio zbog toga), a i silovanja su bila ne tako retka.
    Takođe i nekada je kao danas bilo prevara, pa možete naći da neko nije potomak svog zvaničnog oca, čak i kod plemstva, a kada je ono nestalo toga je bilo čak i više.
    Zbog toga ne treba generalizovati ništa već uraditi ozbiljne DNK testove Y hromozoma sa 111 markera da bi dobili pravu porodičn sliku.
    U Srbiji se sada rade DNK testovi sa 17 markera u Rusiji do 26, a u nekim zapadnim zemljama do 111 markera.

    S poštovanjem,
    Petar Bogunović
    Novi Sad

    • Neko,tamo daleko

      Mislim da nema toliko veze sa prvom bracnom nocu vec jednostavno ste raznorodni.Svi oni koji su se bavili rodoslovima su gledali da spoje nespojivo pa su u isti kos trpali “sve i svasta” . Ne mislim nista u negativnoj konotaciji vec jednostavno su istim rodom smatrani mnogi samo zbog istog prezimena,slave,mesta porijekla itd.Greske su nastajale i zbog taktickog pribracivanja u slucaju kada bi vece bratstvo kao svoj rod naznacilo neko manje a koje je imalo neku istorijsku licnost u svom rodoslovu.Time bi obje strane bile zadovoljne.Veci jer bi dobili na “pedigreu” i manji jer bi dobili zastitu veceg bratstva.
      Nije na odmet napomenuti da su neka bratstva “krala” porodicnu tradiciju svojih prezimenjaka.To se desava kada istorijski izvori beljeze odredjene porodice od istorijskog znacaja i bratstva drugih prezimena koji su im srodni.Pa ako se poklopi da na nekom drugom lokalitetu postoje porodice sa takvim prezimenima i slavom oni se po automatizmu pribracuju,prilagodjavaju (izmisljaju) rodoslove kako bi se uklopili u pricu svojih slavnijih prezimenjaka i prozovu se njihovim naslednicima.Ljudu su po prirodi narcisoidni i samoljubivi.Zasto imati obicno porijeklo od nekog seljaka ili zanatlije kada za tili cas mozes da nastelujes plemicko porijeklo.
      Naravno postoje i drugi,realniji,razlozi neslaganja DNK rezultata onih koji tvrde da su isti rod.Tu mislim na pribracivanja,zene koje bi u novi brak dovele djecu iz prethodnog,usvajanja sirocadi,prevare i na kraju spomenuto pravo prve bracne noci kojima su age i begovi retko pribegavali plaseci se
      osvete.Tako da svakako stoji da sto je vise testiranih to je lakse donositi zakljucke.
      Sto se tice porijekla od Nemanjica to slobodno zaboravite.Klasicna mitomanija.Prije svega zbog njihove slave.Istorijski spisi beljeze ih kao slavljenike Stevanjdana.Tek ponegdje stidljivo ima naznaka da su slavili i Arandjelovdan.Osim toga oni licno su isticali da su imali rod u poljskom plemstvu i redovno su im slali darove.Ta J2a Bogunovica sa SDNK projekta se nikako ne uklapa u tu pricu.A sve i da bude nekih Bogunovica sa rezultatima koji se uklapaju vasa slava Jovanjdan ce uvijek biti kamen spoticanja i razlog zasto vase predanje nema pokrica.
      Ne zna se DNK Nemajica.Iako mi imamo teorije zavjera cinjenica je da Crkva ima svoje zakone i verovanja koja su u suprotnosti sa modernom naukom.To je za njih skrnavljenje groba svec(ev)a i smatra se velikim grijehom.A posto Nemanjici nemaju svoje legitimne naslednike ne postoji ni pravni osnov koji bi omogucio da se uzme dnk uzorak.

  6. Žarko Obradović

    Radim na utvrđivanju identiteta mojih predaka po očevoj i majčinoj strani. I jedni i drugi su Obradovići iz Like, od Bruvna. Majčini imaju špic name “Bajguti”. Ono što mene zanima iz naše korelacioje sa bratstvom Bogunovića jeste nedoumica koju mi izaziva “Popis stanovništva Like i Krbave iz 1712. godine”.U tom popisu, na Zrmanji je evidentirano svega 4 ili 5 kuća Bogunovića dok je u cijeloj Lici tada evidentirano 2 kuće Obradovića u Bruvnu (odatle su moji) i 4 ili 5 kuća u Divoselu. U svim drugim naseljima Like tada nije bilo evidentirano drugih porodica Bogunovića i Obradovića. Pitanje je gdje su druge porodice Bogunovića bile tada? Oni su ipak bili rasadnik nekoliko desetina novoformiranih prezimena odnosno porodica. Bitno pitanje jeste kada je došlo do toga da se iz Bogunovića formiraju porodice sa novim prezimenima? Pre ulaska u Liku ili nakon njega? Takođe me buni i navodni popis jednog hrvatskog sveštenika Brajkovića, po kome 1700. godine u Lici nema evidentiranih Obradovića ali i nekih drugih, kasnije brojnih srpskih prezimena.
    Bio bih zahvalan na Vašim saznanjima o Obradovićima u Lici, posebno u periodu od 1700. do 1900. godine. Hvala unapred.
    Žarko Obradović iz Sombora

  7. Milovan Tomasevic

    Deda sa Majcine strane je iz Donjeg Lapca. Mile Grmusa. Od dede Dmitra koji je umro oko 1937 i od babe Andje, umrla oko 1918. Dedin Otac se zvao Stevan. Ubijen 1941. Stevan je bio ozenjen Marom( devojacko Glusica) i imao je jednog brata Mileta i cetiri sestre. Milka, Deva, Staka i Ilinka. Stevan, moj pradeda i dedin otac, imao je, pored mog dede, jos, jednu cerku Milku (1920-2007?), Nikolu(1921-1941), Gojko 1926-1938), Branko(1928-2017), Mirko(1933-2012?). Pa eto, ovo je nesto ukratko, ako neko ima slicnoh informacija, moj mail je [email protected], ili putem poruke na +381643343878. Pozdrav

  8. Gojko Stojanovic

    Postovani, rodjen sam u Čačku, u Srbiji. Deda Gojko po kome sam i dobio ime se doselio iz sela Škare kod Otočca. Krsna slava nam je Jovandan. Na internetu nalazim da porodica Stojanović vodi poreklo od Bogunovića, pa me intresuje kada se to desilo i o kojim Bogunovićima je reć. Hvala unapred.
    Gojko Stojanović

  9. Beronja

    Pozdrav,
    Molim Vas, ako netko je upuceniji.
    Moje je prezime Beronja. Vidim da je navedeno u bratstvu i nekako sklapam price koje znam od prije. Ima jako puno poklapanja i slaze se.
    Htio bih mozda naci i cijelu lozu ali prvo, moje prezime.
    Srbin sam i zivim u Hrvatskoj.
    Nemam vise koga ni pitati.
    Umrli su moji.
    Pocetak je B. Krupa, tj Radic. Da li Mali ili Veliki nisam siguran.

    Moj dijed je Djuro, Djuran. ( Brat mu je mislim bio Petar ili Vid)

    Baba Draginja, Dragica, rodjena mislim Jelicic.

    Imaju tri kceri i sina.
    Nisu svi iz istog braka.

    Djed i baba su ostali udovci.

    Djuro donio u brak Perku.
    Draginja donijela u brak Milicu.
    Zajedno imaju i Bosiljku.
    Te mog oca Milana.

    On je bio vojno lice i umro mlad u Hrvatskoj. Prije rata.

    Moj otac je Milan.

    Ako netko moze me povezati s vremenom od prije.
    Zanima me kako je povezano ime Beronja, odnosno sto znaci u bratstvu.
    Hvala