PAPIĆI (rodovi)
Prezime Papić nije rijetko kod Srba. Na prostoru bivše Jugoslavije pravoslavni Papići žive ili su živjeli u nekoliko desetina seoskih naselja, od Ljubomira kraj Trebinja do Aradca (Zrenjanin) i od Donjih Dubrava na Kordunu do Podvrške kod Kladova.
Prezime Papić nosi više srpskih rodova/bratstava. Prema predanjima, postojbina dvaju najbrojnijih rodova sa ovim prezimenom je stara Hercegovina. Papići koji slave Lučindan porijeklom su iz bliže okoline Nikšića[1], a njihovi prezimenjaci čija je krsna slava Jovanjdan iz sela Petrovića u Banjanima. U Petrovićima odavno nema Papića: poslednji su se odselili iz tog mjesta oko 1735. godine, nakon ubistva jednog Crnogorca koji im je, zajedno sa cuckim haramijama, oteo stoku.[2] Nešto ranije, sudeći po rodoslovu, doselio se od Nikšića u Koravlicu rodonačelnik tamošnjih Papića i njihovih rođaka u susjednom selu – Vlahinji.[3]
U nedatiranom Parohijskom letopisu Starog Aradca Papići se pominju kao „starosedeoci od preko sto godina“.[4] Aradčanin Vujadin Papić (1930) zna da njegov daleki predak, Hercegovac, nije došao „sa Čarnojevićem“ već pola vijeka kasnije. „U Aradcu je sada jedna porodica Papića, dve su otišle. Slavimo Svetoga Luku“, kaže starac. Rodonačelnik Papića iz Aradca doselio se, dakle, u to banatsko naselje oko 1740. godine. Pošto u Rodoslovu Papića iz Koravlice i Vlahinje nema pomena o njemu, može se sa sigurnošću reći da u Banat nije dospio iz bilećkog kraja no od Nikšića, i to preko Šumadije, gdje odavno (u Prijevoru kraj Čačka) ima „nikšićkih“ Papića.
Prvih decenija 19. vijeka dvojica Papića iz okoline Bileće (Koravlice i Vlahinje) napustila su zavičaj. Jedan se naselio kod Nevesinja, a drugi u Bosanskoj krajini.[5] Njihovo potomstvo nije brojno, kao ni Papići u bačkoj varošici Žablju. I žabaljski Papići (4 porodice) kažu da im je porijeklo hercegovačko, a krsna slava Sveti Luka. Predak im je protojerej Maksim Papić, koji se pominje u jednom zapisu iz burne 1848. godine.[6]
Pravoslavni Papići uvijek su dijelili sudbinu svoga naroda, a u prethodna dva vijeka ostavili vidan trag u srpskoj istoriji. Jedni su se, prema kazivanju Peka Papića iz Vlahinje, našli pod ustaničkim barjakom prilikom opsade Nikšića (1807), drugi u Vukalovića buni, 50 godina kasnije. U velikom Hercegovačkom ustanku (1875 – 1878), Rudinsko-bilećki bataljon od 900 boraca bio je pod komandom Šćepana Vukovog Papića.[7] Stotinaš u tom ustanku Petar Lalićev Šupić (1842 – 1918) pominje, u memoarskom spisu, pogibiju dva Miloša Papića iz Koravlice u istom danu (Bitka kod Moska 1875).[8] Brat jednog od njih (Miloša – Blagoja), Todor Bajov Papić, poginuo je kao bataljonski barjaktar u Prvom balkanskom ratu.[9] Iz bratstva Papića kod Bileće (Koravlica i Vlahinja) učestvovalo je u oslobodilačkim ratovima, 1912 – 1918. godine, nekoliko desetina ljudi, mahom dobrovoljaca – povratnika iz Amerike (preko 20), od kojih su sedmorica odlikovani Medaljom za hrabrost „Miloš Obilić“.[10] U Drugom svjetskom ratu poginulo je 26 Papića iz 15 domova u Koravlici i Vlahinji.[11] No, u tim mjestima nijesu se desili masovni zločini poput onog u Žablju. Među 666 stanovnika Žablja koje su, januara 1942. godine, ubili mađarski fašisti bilo je dvanaestoro Papića.[12]
POMENI PAPIĆA
Prvi pisani pomen Papića nije iz 1596. godine, kako tvrdi Ante Ivanković[13], već iz vremena pravoslavnog manastira Prevlake (srušen 1452). Savo Nakićenović u knjizi Boka navodi, između ostalog: „U susjednom Tivtu, omiljenom boravištu Agronove udovice Teute, u doba (…) pre- vlačkog manastira, i iza toga, imaju svoje ljetnikovce dvanaest vlasteoskih porodica kotorskih. Ondje su još spahiluci s dvorovima i s tamnicama kneževa (Conti) Perinovića, Marićevića, Lukovića, Tripkovića, Papića, Beskuća, Verona, od kojih neki, već izmakom 14. vijeka, pomogoše krnjiti vlast Miholjskog zbora“.[14] Da li su kotorski Papići bili katolici ili pravoslavci – ne može se tačno reći. Ne zna se ni gdje su se odselili. Prema nekim izvorima, Papići katolici u gradiću Supetru na ostrvu Braču starinom su iz Boke kotorske.
Krajem 17. stoljeća Papići doseljeni sa Kosova osnovali su selo Beloševac kod Kragujevca i istoimeno naselje nedaleko od Valjeva. U kragujevačkom Beloševcu Papići su davno izumrli, a njihovi bratstvenici u valjevskom Beloševcu uzeli su prezime Pejićanin.[15] Od Pejićana vode porijeklo beloševački Pejići, Babići, Jeremići, Maksimovići, Vidići, Nikolići, Lazići, Ilići i Joldžići. Svi slave Aranđelovdan.[16]
U jednom zapisu u Opštem listu manastira Ostroga iz 18. vijeka, pominje se izvjesni Stanoje Papić iz Petrića (zaselak Šobajića) kao čovjek od koga je ostroški iguman Stefan kupio vinograd, oko 1754. godine.[17] Iz istog je vremena lista (datirana 1754.) na kojoj je navedeno ime neplaćenog kaplara (desetara) iz sela Papića na Baniji: „Unbesoldeter Gefreite Maxim Annanic aus Papici“.[18] Davne 1768. godine u ovom naselju je bilo samo 15 kuća.[19]
POZNATI PAPIĆI
Šćepan Vukov Papić, zvani Serdar (Koravlica, 1832), znameniti hercegovački junak. U vrijeme Hercegovačkog ustanka (1875 – 1878) istakao se u borbama oko Trebinja i na zboru hercegovačkih glavara, na Cetinju, izabran za komandira Rudinsko-bilećkog bataljona, u čijem sastavu je bilo 9 četa. Pri opsadi Nikšića 1877. godine, predvodio je takozvane „dinamitaše“. Pošlo mu je za rukom da zauzme Mušovića šanac, poslije čega je došlo do pada grada. Njegovom je zaslugom Koravlica, 1878, pripala Crnoj Gori. Umro je u zbjegu pod planinom Sominom, 1915. godine, u vrlo teškim materijalnim okolnostima.[20]
Todor Bajov Papić (Koravlica, 1847), junak Hercegovačkog ustanka (1875 – 1878). Vojvoda Mašo Vrbica, prvi ministar unutrašnjih djela Knjaževine Crne Gore, smatrao ga je pouzdanim čovje- kom i slao ga u povjerljive misije hercegovačkim ustanicima 1882. godine. Učestvovao je u Prvom balkanskom ratu i poginuo, kao barjaktar Oputnorudinskog bataljona, u jurišu na Bardanjolt kod Skadra, 1913, u 66. godini života.[21]
Dušan – Duka Papić (Koravlica, 1873 – 1945), barjaktar Trećeg bataljona „Nikšićke“ brigade u Drugom balkanskom ratu, dobitnik više visokih odlikovanja. Obojica njegovih sinova (Radovan i Božidar) i četiri sinovca poginuli su za vrijeme Drugog svjetskog rata. Jedna ulica u Nikšiću nosi ime bratanca mu Milana G. Papića.[22]
Višnja Papić, rođena Bjelica (1857–1937), hrabra majka, udova iz Koravlice koja je, 1916. godine, pošla u komite sa četvoricom svojih sinova (Božom, Jeftom, Pavlom i Savom), da se bori protiv okupatora. (Vidjeti: Živko G. Vujović, nav. djelo, 46 – 50.)
Žarko J. Papić (Vlahinja, 1920 – Baljci, 1944), narodni heroj Jugoslavije.[23]
Mitar Papić (Vlahinja, 1908 – Sarajevo, 1988), istoričar školstva. Važnija djela: Stazama prosvjete i kulture (1966), Pelagić i o Pelagiću (1969), Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske okupacije (1972), Tragom kulturnog nasljeđa (1976), Istorija srpskih škola u Bosni i Hercegovini (1978).[24]
Limun – Mone Papić (Banja Luka, 1933 – 2003), novinar i publicista, unuk barjaktara Todora Papića iz Koravlice. Autor je tri i koautor dvije knjige. Nakon njegove smrti ustanovljena je nagrada „Zlatno pero – Limun Papić“, koja se svake godine dodjeljuje najuspješnijem sportskom novinaru Republike Srpske.[25]
Krsto Papić (Vučji Do, 1933 – Zagreb, 2013), filmski reditelj i scenarist, dobitnik nagrade za autorski opus i doprinos filmskoj umjetnosti (Grand Prix American) Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu (2004)[26] te Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo (2006).[27] Poznatiji filmovi: Lisice (1969), Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj (1973), Tajna Nikole Tesle (1980), Život sa stricem (1988), Priča iz Hrvatske (1991), Cvjetni trg (2012).[28]
Savo Papić (Vučji Do, 1939), doktor stomatoloških nauka, profesor Univerziteta u Novom Sadu, brat reditelja Krsta Papića. Jedan je od koautora knjige Stomatologija za studente medicine (1983) i autor većeg broja značajnih naučnih radova, objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima.[29]
Žarko R. Papić (Sarajevo, 1947), naučnik, bivši profesor Američkog univerziteta u Parizu, sinovac narodnog heroja Žarka Papića. Objavio deset knjiga iz oblasti ekonomije i poli- tikologije. Početkom osamdesetih bio je ministar nauke i tehnologije u Vladi Srbije, a od 1986. do 1989. godine ministar za planiranje u Saveznom izvršnom vijeću.[30]
Žarana Papić (Sarajevo, 1949 – Beograd, 2002), sociološkinja, profesorica Univerziteta u Beogradu, sestra dr Žarka Papića. Objavljene knjige: Sociologija i feminizam (1989), Polnost i kultura (1997).[31]
Ljubiša Papić (Prijevor, 1952), redovni profesor Univerziteta u Kragujevcu i Politehničkog univerziteta u Valensiji (Španija), dopisni član Akademije inženjerskih nauka Srbije. Autor je tri i koautor šest knjiga.[32]
Radivoje Papić (Užice, 1952), istoričar, muzejski savjetnik u Narodnom muzeju Užice. Važnija djela: Svetlost nad Užicem (2010), Drinska divizija, Četvrti puk i Užičani u balkanskim ratovima 1912 – 1913. godine (2012), Užička vojska i Četvrti puk 1914. (Užice, 2014). [Vidjeti: www.nmuzice.org.rs]
Nada Tomović, rođena Papić (Dubrovnik, 1963), istoričarka, profesorica Univerziteta Crne Gore. Autor je knjige Rusija i srpsko pitanje u aneksionoj krizi u Bosni 1908 – 1909. godine (2008) i koautor udžbenika Kultura modernog doba (2011).[33]
Srđan Papić (Zrenjanin, 1977), pisac, dobitnik Šestoaprilske nagrade Beograda. Prvu zbirku priča, Nepremostive razlike, objavio 2001. godine. Proza mu je prevođena na sedam jezika: engleski, francuski, španski, mađarski, slovenački, makedonski i grčki.[34]
SELA I KRSNE SLAVE
U tabeli koja slijedi navedena su imena sela u kojima su Papići živjeli ili još uvijek žive i krsne slave nosilaca tog prezimena. Uz većinu toponima upisano je (u srednjoj rubrici) ime kraja ili naselja iz kojeg su se Papići doselili.
naselje | stari zavičaj | krsna slava |
Koravlica (Nikšić) | okolina Nikšića | Lučindan |
Vučji Do (Nikšić) | Koravlica, preselili 1930. | Lučindan |
Velimlje (Nikšić) | Banjani, pa Ljubomir[35] | Jovanjdan |
Crljenice (Pljevlja) | Banjani, Drobnjak | Jovanjdan |
Zbljevo (Pljevlja) | bivši Stanimirovići | Lazareva subota |
Vlahinja (Bileća) | okolina Nikšića | Lučindan |
Domaševo, Ljubomir (Trebinje) | Petrovići (Banjani), do 1735.[36] | Jovanjdan |
Šumići, Odžak (Nevesinje) | Banjani | Jovanjdan |
Bablja Glava, Odžak (Nevesinje) | Banjani | Jovanjdan |
Seljani (Nevesinje) | Koravlica | Lučindan |
Malo Polje (Mostar) | Banjani, srodnici Papića iz Šumića | Jovanjdan |
Romani (Kalinovik) | Banjani | Jovanjdan |
Šenkovići (Sokolac) | Vlahinja, odselio jedan u 19. v. | Lučindan |
Ravna Romanija (Sokolac) | Banjani | Jovanjdan |
Marevići (Čajniče) | Banjani | Jovanjdan |
Žune, Batkovići (Čajniče) | Banjani | Jovanjdan |
Trševine (Župa, Višegrad) | Banjani | Jovanjdan |
Ukrinica (Teslić) | nepoznat, sada desetak kuća | Nikoljdan |
Stratinska (Banja Luka) | nepoznat, sada desetak domova | Tomindan |
Dubrave (Glamoč) | nepoznat, 7 kuća do 1995. | Miholjdan |
Hasići (Glamoč) | nepoznat, 2. kuće do 1995. | Miholjdan |
Vitasovci (Novi Grad) | Hercegovina | Lučindan |
Trgovište (Novi Grad) | Hercegovina | Lučindan |
Demirovac (Kozarska Dubica) | nepoznat, jedna porodica | Đurđevdan |
Bijakovac (Kozarska Dubica) | ||
Papići (Sunja, Banija) | Banjani | Jovanjdan |
Donje Dubrave (Ogulin) | nepoznat, sada 5 domova | Nikoljdan |
Bučje (Priboj) | Banjani | Jovanjdan |
Kladnica (Sjenica) | Bučje, do početka 19. v. | muslimani od 1806.[37] |
Pranjani (Gornji Milanovac) | Bučje, do 1806.[38] | Jovanjdan |
Buar (Užice) | Bučje, do 1806.[39] | Jovanjdan |
Visibaba (Požega) | ogranak Papića iz Buara, 2. kuće | Jovanjdan |
Prijevor (Čačak) | okolina Nikšića | Lučindan |
Beloševac (Kragujevac) | Kosovo, izumrli[40] | Aranđelovdan[41] |
Noćaj (Sremska Mitrovica) | Hercegovina, bivši Drljevići[42] | Aranđelovdan |
Žabalj kod Novog Sada | Hercegovina | Lučindan |
Aradac (Zrenjanin) | okolina Nikšića, pa Šumadija | Lučindan |
Podvrška (Kladovo) | nepoznat, dvadesetak domova | Petkovica (Sv. Petka) |
Napomene:
- Ovdje nijesu pomenuta naselja u koja su Papići kolonizovani između dva svjetska rata i kasnije.
- Prije pola vijeka u većini sela, čija su imena navedena u gornjoj tabeli, Papići su bili malobrojni (1 – 5 kuća), a u Velimlju, Vučjem Dolu, Romanima i glamočkim selima danas ih nema. Iz glamočkih Dubrava i Hasića protjerani su 1995. godine.
- Svi dijelovi ovoga teksta su nezavršeni.
Podatke dali: Tomo Papić (Nikšić), Aleksandar i Bojan Papić (Beograd), Milosav i Vojislav Papić (Koravlica), Dragan Papić (Pljevlja), Božo i Dušan Papić (Luka – Nevesinje), Branko Papić (Malo Polje), Dragan Papić (Kalinovik), Jelena Papić (Sokolac), Radiša Papić (Marevići), Vlado Papić (Ukrinica), Mile Papić (Dragočaj), Miroslava i Branko Papić (Kozarska Dubica), Milica Papić (Demirovac), Željko Papić (Vitasovci), Velibor Papić (Prijedor), Nevenka Papić (Ogulin), Mihailo Papić (Pranjani), Miodrag Papić (Visibaba), Simeun Papić (Prijevor), Lazar Papić (Komanice), Dragoslav Papić (Mladenovac), Petar Papić (Noćaj), Miloš Papić (Žabalj), Vojislav Ananić (Senta), Aleksa Papić (Novi Bečej), Vujadin Papić (Aradac), Mihajlo Papić (Banatski Despotovac), Ranko Papić (Kladovo), Milivoje Papić (Podvrška).
Autor teksta Tomo Papić, profesor i bibliograf.
E-mail: [email protected]
Petrovići, selo nadomak današnje granice Crne Gore i Hercegovine[43]
Petrovići: manastir Kosijerevo, duhovno središte naroda Banjana i vučedolskog kraja[44]
Milosav Papić, jedan od najstarijih čuvara guslarske tradicije u Crnoj Gori[45]
Koravlica[46]
Selo Papići na Baniji[47]
Bučje, iza klisure Sućeska[48]
[1] Jevto Dedijer, Hercegovina (antropogeografske studije), SEZ, knj. XII, Beograd, 1909, 124 i 126.
[2] Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, Beograd, 1930, 245. Vuk Šibalić, Stojan Karadžić, Drobnjak (porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo), Beograd, 1995, 323 – 324.
[3] Aleksandar V. Papić, Rodoslov Papića iz Koravlice i Vlahinje (neobjavljeni tekst).
[4] Jovan Erdeljanović, Srbi u Banatu (naselja i stanovništvo), Matica srpska, Novi Sad, 1992.
[5] Aleksandar V. Papić, nav. tekst.
[6]Građa za istoriju srpskog pokreta u Vojvodini (1848 – 1849), knj. 1, Naučna knjiga, Beograd, 1952, 83.
[7] Čedomir Baćović, Pomenik crnogorskih i hercegovačkih ratnika i prvaka, Nikšić, 1999, 152.
[8]Spomenica Hercegovačkom ustanku 1875. godine, Beograd, 1928, 114.
[9] Čedomir Baćović, nav. djelo, 151 – 152.
[10] Živko G. Vujović, Škole u donjim Oputnim rudinama 1904 – 2004, Nikšić, 2004, 41. i 53.
[11] Tomo Papić, Slovo o Papićima, Staze, br. 1, januar 2013, 11.
[12] Zvonimir Golubović, Racija u južnoj Bačkoj 1942. godine, Novi Sad, 1991.
[13] Ante Ivanković, Duvanjska prezimena, Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2001.
[14] S. Nakićenović, nav. djelo, CID, Podgorica, 1999, 71 – 72.
[15] Miodrag – Mile Nedeljković, Ko su Šumadinci?, Glas javnosti, 5. mart 2001.
[16] Ljubomir Pavlović, Kolubara i Podgorina, Valjevo, 1991. Vidjeti i prvo izdanje knjige (Beograd, 1907).
[17] Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, CID, Podgorica, 1996, 65 – 66.
[18] Slavko Gavrilović, Građa za istoriju Vojne granice u XVIII veku, knj. II (Banska krajina XVII – XVIII vek), SANU, Beograd, 1997, 394.
[19] Isto, 699 – 700.
[20]Hamdija Kapidžić, Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine u XIX vijeku, Naučno društvo BiH, Sarajevo, 1956, 71.
[21]Isto, 131. Uporediti: Živko G. Vujović: nav. djelo, 40.
[22] Živko G. Vujović, nav. djelo, 37, 60 – 62. Slobodan Tomić, Spomenica odlikovanih lica iz Zetske banovine /Crne Gore, Stručna knjiga, Beograd, 1996.
[23]Narodni heroji Jugoslavije, knj. II, Beograd, 1975, 50.
[24]Pedagoška enciklopedija, knj. 2, Beograd, 1989, 169 – 170.
[25] Tomo Papić, nav. tekst. Nagrada „Zlatno pero – Limun Papić“ Draganu Novakoviću, Glas Srpske, 20. 12. 2007.
[26]Krsto Papić dobio Grand Prix American filmskog festivala u Montrealu, www.index.hr.
[27]Nagrada Vladimir Nazor, hr.wikipedia.org.
[28]Umro Krsto Papić, jedan od vodećih autora hrvatskog filma, Večernji list, 07. 02. 2013.
[29] Tomo Papić, nav. tekst.
[30]Biografije članova uredničkog vijeća Međunarodnog foruma Bosna, www.ifbosna.org.ba. Bosni prijeti ekonomski kolaps, Dani, broj 107, 18. jun 1999.
[31] Tomo Papić, nav. tekst.
[32]Ljubiša Papić, www.ains.rs.
[33] Tomo Papić, nav. tekst.
[34]Srđan Papić, www.booksa.hr.
[43] Foto: Miloica Ulić (Nikšić). Izvor: www.vijesti.me.
[44] Autor fotografije Goran Udovičić. Izvor: www.panoramio.com.
[45] Fotografija iz porodičnog albuma Milosava Papića (Koravlica).
[46] Foto: Aleksandar Papić (Beograd). Izvor: koravlica.com.
[47] Fotografija iz porodičnog albuma Vojislava Ananića (Senta).
[48] Autor fotografije Veroljub Kovačević (Beograd). Izvor: www.pdpobeda.rs.
OSTALI KORIŠĆENI IZVORI:
Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj: prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja 1997.
Šematizam pravoslavne Mitropolije i arhidijeceze dabrobosanske za godinu 1882, Sarajevo, 1882, str. 87 i 88.
Dušan Nikić, Glamoč: naselja i stanovništvo, Geografsko društvo BiH, Sarajevo, 1989.
6. mart 2019. u 23:00
E. Pelidija
Popis sela i zemljišnih posjeda sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke republike 1701. godine*
Selo Lastva (Nahija Korjenić)
Džamija, crkva, više dućana i pet kula u ruševnom su stanju. Od dva mlina (vitla) ostao je jedan. Naselje ima ukupno pet kuća (domaćinstava), čije su glave:
1. Abram, sin Jovana,
2. Vuk, sin Petra,
3. Bajo, ?
4. Pavle Papić,
5. Milutin Papić**
*Original ovoga dokumenta nalazi se u Osmanskom arhivu Vlade Republike Turske, pod brojem TT. d. No. 861. (Objavljen u djelu : Fazileta Hafizović, Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke republike 1701. godine, Zagreb-Sarajevo, 2016, 378 – 468.) U zborniku Turski (osmanski) izvori za istoriju Crne Gore (1700. – 1913), knjiga 1, tom III, CANU, Podgorica, 2018, publikovan je dio istog dokumenta, tj. popis hercegovačkih nahija: Zupci, Dolnja, Gornja Dračevica, Korenić(i), Dvrsna, Grahovo, Riđan(i), Nikšić, Drobnjak, Banjan(i), Rudine, Piva i Gacko. (Vidi str. 1200 – 1283 navedenog zbornika.)
**Turski (osmanski) izvori za istoriju Crne Gore (1700. – 1913), CANU, Podgorica, 2018, str. 1222 – 1223.
16. april 2019. u 22:30
E. Pelidija
Novinarka je upitala akademika Ljubomira Simovića zašto u svom „Pamtiveku” često pominje Papića gumno, a pesnik je rekao: „To je gumno Momčila Papića s Jelove gore, od koga sam kupio plac za vikendicu. S tog gumna se otvara ogroman vidik. Sam Momčilo je imao običaj da kaže da se s njegovih sena može videti Avala. Oduševljen tim vidikom, jedan od mojih prijatelja je rekao da se s njega vidi pola Srbije. A drugi je, kao u šali, dodao da će se, ako se nastavi ovako kako je počelo, s tog gumna jednog dana videti cela Srbija.” Na pitanje da li je to „malo gorka šala”, Simović je, po svom običaju – s razložnim upozorenjem, kazao: „S tim se nije šaliti. Pogotovu kad vidite da je proglašenje nezavisnosti Kosova neke osokolilo a neke ničemu nije naučilo.”
https://www.blic.rs/kultura/vesti/ljubomir-simovic-ovo-je-vreme-nepismenosti/36e7ny5
16. april 2019. u 22:50
E. Pelidija
“Ruža Papić, udata Jovanović, lična Dražina kurirka u ratnim godinama, živi u Bilefeldu, na krajnjem severozapadu Nemačke, kao izbeglica. Poslednji je živi član Vrhovnog štaba Jugoslovenske vojske u otadžbini, na čijem čelu je bio general Mihailović”. Predrag VASILJEVIĆ: “Osim Čiče ništa ne vidim”, ‘Novosti’, 05. mart 2012.
4. maj 2019. u 21:30
Bojan
Ima li neko informaciju,da li je neko od Papića radio DNK analizu? Mene lično najviše zanimaju ovi iz Bučja ali i info o ostalima bi mi dobro došle.
7. maj 2019. u 19:06
BRANKO PAPIC
Pozdrav svim rođacima Papicima.
Rodom sam iz Beograda gde i živim.Moj deda Boško Papic iz Šumica Nevesinje.Imao je devetoro dece 6 sinova i 3 cerke.Slavimo Jovandan.
20. april 2022. u 08:18
Voja
Tomo, molim te da mi dostaviš mejl adresu kako bih ti dostasvio knjigu o Papićima na Baniji.
Pozdrav,
Vojislav
1. novembar 2022. u 12:17
Voihna
Poštivani Tomo (ili uredništvu),
Veoma dobar prilog o Papićima, ali ovde je došlo do neke desinhronizacije kolona u tabeli, tako da su podci o starom zavičaju i krsnoj slavi pomereni/pomešani i teško da je šta jasno ako hoćete podatke za neke Papiće. Trebalo bi to što pre ispraviti da bude jednoznačno po horizontali, ako treba povući vidljive linije između redova.
Veliki pozdrav!
21. novembar 2023. u 04:43
Milorad Papic
Hvala Voja na informaciji. Jako sam zanteresovan da saznam sto vise o Papicima rasutim po svim meridijanima. Zivim u Americi a rodjen u selu Bucju. Ako imas knjigu u digitalnoj formi da li mi mozes poslati istu putem emaila? Sve troskove sam spreman platiti ako je knjiga na prodaju. Veliki pozdrav. Milorad Papic
31. jul 2023. u 16:44
Sensi
Odakle su poreklom Papići iz Zaostra, sela iz okoline Priboja?
21. novembar 2023. u 18:43
Milorad Papic
Ja mislim da su iz Bucja!
6. februar 2024. u 22:06
SRBISLAV PAPIC
PAPICI SE NASELILI U SAMOSU 1804-06 DOSLI IZ SECNJA BANAT. NAVODNO SA CARNOJEVICEM IZ HERCEGOVINE OKO DESETAK PORODICA I SVI SLAVE SV. ARHIDJAKONA STEFANA. VOLEOBIH DA SAZNAM VISE ODAKLE SU TACNO DOSLI U BANAT.