Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
13. јануар 2015. у 05:32
Mike Cosin
Skakavac – jedna kuća. Slave Đurđevdan. Privedeni dosta davno valjda iz Vođenice.
Suvaja -dve kuće pod Rašinovcem, tri kuće u Grabovcu ì šest kuća u Marjanovića Dolu. Slave Đurđevdan. Oni pod Rašinovcem privedeni su pre 50 g. iz Vranovine u kuću Pećančevu. Onima iz Marjanovića Dola priveden još šukunded iz Bjelaja u kuću Marjanovića. Od ovih su se izdvojili pre 50-60 g. oni što su sišli u Grabovac. Još je iz Marjanovića Dola odselio jedan ogranak u Sanicu (srez ključki), gde ih sada ima pet kuća.
Srpski Rašinovac – dve kuće. Slave Nikoljdan. Oni su zapravo starinom Repije. Ded im je bio priveden među Kerkeze pa primio njihovo prezime, a zadržao svoju slavu.
Dve kuće. Slave Đurđevdan. Naselili pre 100 godina iz Bjelaja.
Cimeše – jedna kuća. Slave Đurđevdan. Doselili ovamo ispod Busija 1878. godine.
Busije – osam kuća. Slave Đurđevdan. Najstarija porodica u Busijama. Starinom su iz Suvaje u Lici. Otuda doselili pre 200 godina na Očijevo. Tu budu malo vremena, pa se njih četvorica braće rasele na četiri strane. Jedan u Busije, drugi u Prkose, treći u Vranovinu, a četvrti u Vođenicu.
Smoljana – dve kuće u Srednjoj Smoljani. Slave Đurđevdan. Privela ih mati sa Skakavca pre 40 godina.
Vranovina – Kerkezi ne znaju o svojoj starevini. Oni su odavna na Vranovini. Ima ih dvanaest kuća. Slave Đurđevdan.
Srpska Sanica – Kerkezi – 4 kuće, Đurđevdan. Starina im je sa Tromeđe, iz Cvijetnića, pre 100 g. pobegli im stari od begovskog zuluma. Ima ih dosta kuća u Bjelajskom Polju
Banjani (Bosanska Krupa) – Kerkezi, pet kuća, (Đurđevdan) iz Polja. Oni su starinci.
Donje Vrtoče (Drvar) – Kerkez 1 k. slavi Đurđevdan. Priveden sa Cvjetnića u kuću Opačićevu.
Kada su Austrijanci zavladali uskim pojasom zemljišta uz rijeku Unu na samoj granici sa Bosnom 1791. ovi rodovi (Jovanići, Ivanići ì Rabate) se pomjeraju dalje ì naseljavaju srpsko-lapačko područje. Na tom području od pomenutih rodova nastaju nova prezimena Kerkezi, Ercezi ì Zecovi.
Kerkez je svakako jedna od varijanti nadimka Čerkez (kavkaski narod kojeg su Turci naseljavali ì po našim krajevima). Slično ovome je katoličko prezime iz Širokog Brijega – Čerkez. Kako su Kerkezi dobili ovaj naziv ostaje nerazjašnjeno.
Najstariji pomen prezimena Kerkez nalazimo u mjestu Orlova Greda u Suvaji u Lici, pa je tu vjerovatno ì nastalo. Odatle su se prvo naselili u Očijevo u Uncu, a iz Očijeva su prešli u Busije u Bjelajskom Polju odakle su se raseljavali po svoj Krajini.
Od Kerkeza su, po predanju, nastali Zecovi koji slave Đurđevdan ì to tako šfo je jedan Kerkez imao jako isturene prednje zube, pa su ga prozvali Zec.
Iz Srba u Lici su, kao Kerkezi, í njima srodni Jovanići, pa je starije prezime Kerkeza po svoj prilici Jovanići.
17. фебруар 2015. у 14:42
Милорад Богдановић
Овим путем желим да се захвалим Мирославу Грбићу (Мике Ћосин) што се огласио и на страницама нашег Пор(ј)екла.
Надам се да ће и овдје подједнако бити активан као и некада на Срђевдан.орг.
И још да напоменем да ми је Мирослав Грбић подарио Шематизам митрополије дабробосанске за 1882 годину а ја нашој Дигиталној библиотеци https://docs.google.com/file/d/0B3ma9plMXxAEbHQxWUNSdHJTaXc/edit , што од велике користи за оне који претражују коријене своје.
8. септембар 2015. у 13:05
Goran Kerkez
1. POREKLO PORODICE KERKEZ
Porodica KERKEZ potiče iz Bjelajskog (Petrovačkog) Polja koje se nalazi na teritoriji opštine Bosanski Petrovac u Bosanskoj Krajini, Republika Bosna i Hercegovina.
Istraživanjima koja su sprovedena početkom 20. veka pod rukovodstvom Jovana Cvijića utvrđeno je da su Kerkezi u tu oblast (Bjelajsko polje) naselili verovatno iz stare Hercegovine ili Crne Gore preko Dalmacije i Like negde posle 1700. godine i predstavljaju jednu od najstarijih porodica koja je naselila tu oblast (starosedeoci).
Bjelajsko polje je u to vreme bilo skoro potpuno pusto zbog stalnih ratova između Turske i Austrougarske. U to vreme postojalo je samo naselje Bjelaj (srednjevekovni grad). Potpisivanjem Karlovačkog mira (1699.) između Turske i Austrougarske granica između ove dve zemlje postaje reka Una i tada počinje naseljavanje Bjelajskog polja i ostalih delova Bosanske Krajine stanovništvom iz istične Bosne, Hercegovine, Dalmacije i Like. Najpre je izgađen i naseljen grad Petrovac (muslimanskim stanovništvom povratnicima iz Hrvatske) a zatim i ostala nasela u Bjelajskom polu.
Prilikom naseljavanja Kerkezi su se neko vreme zadržavali u okolini Knina, Srba (Suvaja i Cvjetnić) i Očijeva. Da su kraće vreme boravili u okolini Očijeva govori podatak da i danas postoji izvor pod nazivom Kerkezovac. Tu su boravili do prelaska u Bjelajsko polje. U to vreme porodica je imala 4 brata koji su se nakon prelaska u Bjelajsko polje podelili i raselili. Jedan je otišao u današnje naselje Busije (Bjelaj), jedan u Prkose, jedan na Vranovinu i jedan u Vođenicu, slika 1. Od te 4 porodice nastalo je današnje pleme KERKEZ.
Rastom ovih porodica počelo je raseljavanje Kerkeza u ostala naselja, najpre preudajom žena umrlih i poginulih (privođenjem sinova u novu porodicu koji su zadržali prezime Kerkez) a zatim i preseljavanjem delova porodice. Tako su se Kerkezi naselili i u druga naselja Bjelajskog polja i šire.
Privedeni su Kerkezi u ova sela: iz Vođenice u Skakavac pre Doljanske bune (1851.), iz Vranovine u Suvaju u kuću Pećanaca oko 1870. godine, iz Busija u Marjanovića Do u kuću Marjanovića oko 1800. godine, iz Skakavca u Smoljanu oko 1880. godine i iz Cvjetnića u Donje Vrtoče (Drvar) u kuću Opačića pre dolaska u Bjelajsko polje.
Delovi porodice Kerkez preselili su: iz Busija u Rašinovac oko 1820. godine, iz Prkosa u Lipu pre Doljanske bune (1851.) i iz Marjanovića Dola u Gornju Sanicu oko 1820. godine. Pre okupacije Bosne od strane Austrougarske (1878.) deo porodice Kerkez iz Bjelajskog Polja odselio je u Cazinsku Krajinu i naselio sela oko Cazina: Banjane, Dobro selo, Menić i Mahmić selo.
Veće raseljavanje Kerkeza iz Bjelajskog Polja bilo je u 20. veku. Do I Svetskog rata bilo je pojedinačnih odlazaka u zemlje Evrope i Amerike. Između dva svetska rata bilo je manjih raseljavanja po teritoriji Bosne i Vojvodine. U Vojvodinu su uglavnom selili oni koji su dobili zemlju kao solunski dobrovoljci. Nakon završetka II SR veća raseljavanja bila su usled kolonizacije u Vojvodinu i ostale krajeve SFRJ. Zbog ekonomskih razloga raseljavanja je bilo 60-tih godina unutar teritorije SFRJ (najviše Vojvodina) i 70-tih godina na privremeni rad van SFRJ. Nakon raspada SFRJ, zbog građanskog rata, masovna iseljavanja bila su u Republiku Srpsku i Srbiju a delimično u zemlje Evrope i Amerike.
Svi Kerkezi poreklom sa ovih prostora su Srbi, pravoslavne vere i slave slavu Đurđevdan, osim jedne porodice iz Rašinovca koji slave Nikoljdan (priveden iz porodice Repija, preuzeo prezime Kerkez a zadržao svoju slavu).
Deo porodice Kerkez promenio je prezime u ZEC po jednom pretku koga tako prozvaše zbog izgleda njegovih prednjih zuba. Porodica Zec se naselila u Vrtoče iz Dalmacije otprilike u isto vreme kada i Kerkezi. Slave slavu Đurđevdan, isto kao i Kerkezi. Pre Doljanske bune (1851.) deo porodice Zec se preselio u Hrgar (Bihać) i sela oko Cazina u: Donju Gatu, Mutnik, Vrelo i Krndiju.
Rađenovići iz Velikog i Malog Očijeva sa zapravo Kerkezi. Nakon smrti oca od kuge (1815.) mati se sa sinovima vratila svojima a sinovi se po materi počnu zvati Rađenovići.
Poreklo prezimena KERKEZ do sada nije poznato.
2. KERKEZI SA VRANOVINE
2.1. Selo Vranovina
Selo Vranovina nalazi se na teritoriji opštine Bosanski Petrovac u Bosanskoj Krajini, Republika Bosna i Hercegovina.
Selo Vranovina leži na južnim obroncima planine Grmeč ispod grebena Željeznik (vrh Carigrad 1279 metara) a svojim najnižim delom zalazi u severozapadni deo Bjelajskog Polja. Prostire se između sela: Vođenice, Brestovca, Lastvi i Krnjeuše. Istočnu granicu prema selu G.Vođenica čini brdo Vranovski vršeljak (931), južnu prema selu Brestovac čini šibljem obrastao kamenjar Glavica (788), zapadnu prema selu Lastve čini brdo Brda a severnu greben Željeznik. Deo sela koji zalazi u Bjelajsko Polje nema izrazitu granicu prema selima: Brestovac, Krnjeuša i Lastve, slika 2.
Selo Vranovina sastoji se iz više delova (zaselaka): Rakovica, Jevića (Cvikića) Glavica, Vranješki Do, Kapetanov Do i Gornja Vranovina. Zaselak Rakovica je najniži deo sela, na nadmorskoj visini oko 600 metara, koji zalazi u Bjlajsko polje i nalazi se uz put Petrovac-Krupa. Gornja Vranovina se prostire na uzdignutoj talasastoj visoravni ispod grebena Željeznik, na nadmorskoj visini 750-900 metara. Ostali zaseoci nalaze se u istoimenim dolinama između G.Vranovine i Rakovice, na nadmorskoj visini 650-750 metara.
Selo Vranovina je razbijenog tipa (neušorano), tako da su pojedini zaseoci i grupe kuća u zaseocima, posebno u G.Vranovini, dosta udaljeni jedni od drugih. Grupe kuća uglavnom čine po jednu porodicu.
Selo je verovatno dobilo ime po potoku Vranovina koji izvire ispod Željeznika, protiče kroz selo i ponire u Glavici iznad sela Brestovac.
Naseljavanje sela Vranovine započelo je istovremeno kada i ostalih sela u Bjelajskom Polju, tj. posle Karlovačkog mira (1699.). Vreme naseljavanja može se podeliti u tri perioda i to: period do Karlovačkog mira, period od Karlovačkog mira do okupacije Bosne od strane Austrougarske (1878.) i period posle okupacije.
Najstarije porodice koje su naselile selo Vranovinu odmah posle Karlovačkog mira došle su iz Dalmacije i smatraju se starosedeocima a to su: Vranješi, Jevići, Kerkezi i Adamovići. U periodu do okupacije Bosne selo Vranovinu naselili su: Kovačevići, Jokići, Radišići, Dragići, Jeličići i Daljevići. Posle okupacije Vranovinu su naselili doseljenici iz Like: Brkići, Radakovići, Repci, Plećaši, Pjevači, Hercezi, Surle, Sovilji, Mandići, Manojlovići, Ostojići i Pavelići (katolici).
Navedene porodice Vranovinu su naselili prema sledećem. Gornju Vranovinu su naselili: Adamovići, Kerkezi, Jeličići, Radakovići, Pavelići i Brkići. Kapetanov Do su naselili: Daljevići, Jokići i Plećaši. Vranješki Do su naselili: Vranješi, Jevići i Radišići. Rakovicu su naselili: Kovačevići, Manojlovići, Sovilji, Surle i Hercezi.
Iseljavanje iz Vranovine započelo je pred I SR odlaskom ljudi na privremeni rad u Ameriku i druge zemlje Evrope. Između dva SR bilo je manjih iseljavanja u druge krajeve Bosne ili u Vojvodinu. Nakon II SR, najveće iseljavanje iz Vranovine bilo je za vreme kolonizacije u Vojvodinu (1945.-1946.) i ekonomsko iseljavanje u Vojvodinu (60-tih godina 20. veka). Zbog zapošljavanja i lakšeg školovanja dece neke porodice su se kasnije iselile u najbliže gradove (Petrovcac, Bihać i dr.). Tokom građanskog rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.) a posle ’’Oluje’’, Dejtonskog sporazima (1995.) i podele Bosne na Entitete sve porodice iz Vranovine su se iselile na teritoriju Republike Srpske ili u Srbiju. Kako je Vranovina pripala Federaciji BiH a tokom rata sve kuće u selu bile su spaljene, veoma mali broj porodica se vratio nazad u selo. Niko od Kerkeza se nije vratio na Vranovinu.
Postoje Kerkezi sa Gornje Vranovine i Kerkezi Daljevići. Mi smo dalji rođaci, 7 ili 8 koleno sada gledajući iz ovog vremena. Imam porodčno stablo 7 kolena unazad i mogu mnogo da pomognem oko toga.
8. септембар 2015. у 14:37
Goran Kerkez
slucajno sam ponovio dvaputa isto, izbrišite taj jedan post, da se ne duplira.
Hvala
27. септембар 2015. у 00:07
Mike Cosin
Podaci o Kerkezima koje sam gore naveo su preuzeti iz radova Petra Rađenovića “Bjelajsko Polje ì Bravsko” ì “Unac” iz 1920ih. Prema “Plemenskom riječniku Ličko-krbavske županije” iz 1915. godine postojala je samo 1 kuća Kerkeza u Suvaji (Lika) odakle su se prema podacima o Kerkezima iz Busije oni doselili “pre 200 godina” znači negde 1720ih. Pošto Kerkeza nema na popisu Like ì Krbave iz 1712. od Karla Kasera to je verovatno tačan podatak da su Kerkezi od Jovanića. Sa druge strane da su pre toga živeli u Bjelajskom polju verovatno bi neko od njih učestvovao u seobi iz 1692 kada je oko 5000 duša preselilo iz Bjelajskog polja u okolinu Knina.
4. октобар 2015. у 00:44
Mike Cosin
Prema Šematizmu iz 1882. god. Kerkezi sa slavom Đurđevdan su živeli u parohijama Agići, Bihać ì Hrgar, Dobroselo, Ivanjska, Kostajnica, Krnjeuša, Krupa, Palanka, Prkosi, Suvaja, Vlaškovci ì Vođenica, a Kerkezovići u Zenici. Kerkezi koji su slavili sv. Nikolu živeli su u parohiji Kolunić.