Poreklo prezimena Kovačević

19. februar 2012.

komentara: 216

[toggle title=”TESTIRANI KOVAČEVIĆI NA SRPSKOM DNK PROJEKTU”]

Kovačević

Haplogrupa: I2a

Poreklo: Donji Bogičevci, Hrvatska

Krsna slava:

Kontakt:
_________________________

Kovačević

Haplogrupa: I2a

Poreklo: Bjelopavlići, Danilovgrad, Crna Gora

Krsna slava: Jovanjdan

Kontakt:
_________________________

Kovačević

Haplogrupa: I2a

Poreklo: Vilusi, Crna Gora

Krsna slava: Đurđevdan

Kontakt:
_________________________

Kovačević

Haplogrupa: R1a Z280 L1280

Poreklo: Koceljeva, Srbija

Krsna slava: Avramijevdan

Kontakt:
______________________

Kovačević

Haplogrupa: E1b rod N

Poreklo: Gazije, Orahovica, Zapadna Slavonija

Krsna slava: Nikoljdan

Kontakt:

_____________________________

KOMPLETNE REZULTATE POGLEDAJTE OVDE[/toggle]

Prezime Kovačević je kod nas i u svetu jedno od najraširenijih prezimena nastalo po zanimanju rodonačelnika ili porodice, u ovom slučaju kovačkom zanatu (ruski – Kuznjecov, francuski – Lefevr, jermenski – Nalbantijan, portugalski – Pereira, engleski – Smit, španski – Herera, nemački – Šmit, italijanski – Fabri).

Kako piše Miroslav Niškanović u knjizi “Srpska prezimena”, svi Kovačevići nisu istog porekla i nisu u srodstvu, a on se posebno bavio poreklom Kovačevića iz Drobnjaka koji slave Đurđevdan.

O njihovoj starini zabeležena je tradicija da su u sleu Buču u Hercegovini živelia dva brata Kovača. Pređu u Banjane i Velimlje i tu načine kovačnicu. Kasnije je jedan prešao na Viluse u Grahovu, a drugog odvedu ozrinićke kriidžije i nasele u Ozrinićima. Pretpostavljamo da se napred rečeno moglo desiti u prvoj polovini 17. veka.

Od brata koji je ostao u Vilusima današnji su Kovačevići na Grahovu, kojih je u prvoj polovini 20. veka bilo na Grahovu i po Hercegovini preko 300 kuća.

Brat koji je odselio u Ozriniće imao je jednog sina i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. Nikad ih nije bilo mnogo, svega nekoliko kuća. Bavili su se kovačkim zanatom do 1812. godine.

Oko 1848. godine Tuko iz Ozrinića je prešao kod Jakića u Dobra Sela, oženio se od njih i tu naselio. Imao je sinove Marka i Miloša. U isto vreme njegovi rođaci: Petar, Mina, Radovan, Milovan i Velisav preselili su se iz Ozrinića u Jezero i naselili u jednu dolinu kod Žabljaka. Ta dolina je prozvana po njima Kovač-Dolina. Odatle je Mina otišao na Glasinac.

Istog porekla bi trebali biti Dakovići i Kovačevići na Grahovu (Crna Gora).

U Cerovo (Rađevina) Kovačevići su doselili u 17. veku iz Pive. Slave kao i drobnjački Kovačevići Đurđevdan. U Paskovu (Jadar), Kovačevići takođe slave Đurđevdan, poreklom su i oni iz Pive, odakle su doselili u 18. veku.

U Risnu je jedna kuća Kovačevića, doselili su iz Grahova 1750. godine. Takođe slave Đurđevdan.

Više u knjizi “Srpska prezimena” Miroslava Niškanovića.

KRSNA SLAVA: Đurđevdan (drobnjački Kovačevići)

POZNATI:

_________________

Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’

KOVAČEVIĆI

(u Kovačkoj Dolini i Dobrim Selima)

Starinom su iz Hercegovine, gdje su živjela dva brata koja su se bavila kovačkim zanatom. Iz Hercegovine pređu u Banjane kod Velimlja, gdje su jedno vrijeme živjeli. Jedan od braće pređe na Viluse kod Grahova, a drugi ode u Ozriniće kod Nikšića. Od ovog brata što je prešao na Viluse svi su Kovačevići u Grahovu i po Hercegovini, a od onog što je prešao u Ozriniće bio je samo jedan sin i od njega su Kovačevići u Ozrinićima. U Ozrinićima su se bavili kovačkim zanatom. Sredinom 19. vijeka Tuko Kovačević iz Ozrinića pređe na Dobra Sela kod Šavnika, gdje se oženi od Jakića i tu se stalno naseli. Imao je sinove Miloša i Mirka.

Otprilike u isto vrijeme Tukovi rođaci Petar, Mina, Milovan i Velisav presele se na Jezera kod Žabljaka u jednu dolinu, koja se po njima nazove Kovačka Dolina. Nakon kraćeg vremena, Mina se odseli na Glasinac.

Luka Kovačević iz Kovačke Doline je kao komitski četovođa sa sinovima Jakovom i Filipom učestvovao u Komitskom pokretu 1916-1918. godine, a njegov sin Perko kao desetogodišnjak nalazio se u logoru u Tuzima, gdje je sa svojom majkom proveo oko dvije godine. Perko je učesnik Pljevaljske bitke 1. decembra 1941. godine, u kojoj je i ranjen.

Joko Kovačević poginuo je kao komita 1918. godine na Pirliktoru, a njihov bratstvenik Miloš gine kao zelenaš 1920. godine.

U NOR-u 1941-1945. godine ovo bratstvo je aktivno učestvovalo od prvih ratnih dana i dalo veliki doprinos pobjedi nad neprijateljem. Svetozar-Zelen Dragojev, istaknuti komunista i aktivista u predratnom periodu, bio je u NOP-u od prvih ustaničkih dana 1941. godine; ilegalac na terenu, uhvaćen je i strijeljan u Kolašinu 1943. godine. I njegov brat Dušan je bio u NOP-u od prvih ratnih dana, a poginuo je na Pljevljima 1. decembra 1941. godine. Na Pljevljima je poginuo i Jagoš Mirkov iz Dobrih Sela, koji je ubijen kao ranjenik na zvjerski način. Na Pljevljima su još poginuli Milosav i Đurko iz Dobrih Sela 1941. godine. Miljan iz Kovačke Doline poginuo je na Žabljaku 1941. godine.

U proleterskim brigadama iz ovog bratstva učestvovali su: Stojan Spasojev u NOP-u je od 1941. godine, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja, gdje je u Petom bataljonu bio desetar i ekonom čete; poginuo je u junu 1943. godine na Sutjesci. I njegova braća Radoman i Drago bili su učesnici NOR-a. Jovo Krstov je u NOR-u od prvih ustaničkih dana, a u stroju Četvrte crnogorske brigade je od njenog osnivanja gdje je bio intendant u Petom bataljonu. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. I njegov sinovac Vojo Milovanov je borac Četvrte crnogorske brigade u čijim redovima gine 1943. godine na Sutjesci. Radomir-Mušo Neđeljkov je borac NOR-a od prvih ratnih dana u Četvrtoj crnogorskoj brigadi od njenog osnivanja, a u Durmitorskom odredu zamjenik intendanta Odreda i zamjenik komandanta za pozadinu Komande područja u Šavniku. On je ratni vojni invalid i nosilac Partizanske spomenice 1941. Minjo Velisavljev je bio u stroju Četvrte crnogorske brigade, u koju je stupio iz Durmitorskog odreda. Mladi i još nedorastao Milorad Mikailov je bio borac 9. crnogorske brigade u čijim redovima gine kod Andrijevice 1944. godine. Vojin Ilijin i Mato Milovanov su pripadnici NOP-a u čijim su jedinicama aktivno učestvovali od prvih ratnih dana na raznim dužnostima.

Za ovo se bratstvo može reći da su svi bili opredijeljeni za ciljeve NOB-a, oni koji nijesu bili u jedinicama, bili su organizovani u pozadini i na terenu. Treba istaći za primjer Stevana, poznatog patriotu i rodoljuba, koji je svojim ugledom i autoritetom dao veliki doprinos u organizovanju narodne vlasti.

Slave Đurđevdan.

IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

__________________

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (216)

Odgovorite

216 komentara

  1. Boris

    Dobar dan,
    Moji Kovačevići su živeli u Sremskoj Rači. Moj čukundeda se zvao Bogdan-Boža Kovačević rođen 1881. Godine a čukunbaba se zvala Kristina Kovačević (rođena Marković). Oboje su ubijeni u pokolju u Sremskoj Rači 10.3.1944. Godine. Imali su troje dece, Ljubicu Tenis, Vidu Ošaković i Lazara Kovačevića koji je moj pradeda. On je bio oficir i oženio je Jelenu-Jelicu Kovačević (rođena Spasovski) iz Kumanova. O lozi Kovačevića ne znam ništa jer niko nije preživeo pa vas molim da mi pomognete ako neko ima neku informaciju.

    Pozdrav

  2. Kovacevic

    Pozdrav, mozete li mi reci nesto vise o porijeklu Kovacevica iz Krajine, selo Zavolje, slava je Sv.Stefan Decanski-Mratindan

  3. Kovačević - Hercegovina - Jovanjdan

    Moji Kovačevići su iz Popova u Hercegovini (Trebinje) gdje su došli sa Bobana (takođe Trebinje), slavimo Jovanjdan, prezivali smo se Kovač do sredine 19.v. Prije 300+ godina doselili na Bobane, moguće iz Crmnice, ili blizine Skadarskog jezera. Jedan naš Kovač – Kovačević je otišao u BL sredinom 19.v, jedan za CG, o njihovim potomcima nemamo informacije.
    Ko ima povezane informacije, može se javiti mejlom na [email protected]

    • MILAN KOVAČEVIĆ

      Pozdrav,moji Kovačevići potiču iz Donje Doline opština Gradiška,Republika Srpska,graničimo sa slavonskom Dolinom HR.
      slava nam je ARANDJELOVDAN, a posluzica nam je Pokrov Presvetoj Bogorodici,najstariji predak je Tomo Kovačević oko 1830 g,i prije njega ne možemo ništa pronaći,sin mu je Pante Kovačević (moj čukundeda),vjerovatno da je morao da ima još braće i sestara a to ne možemo pronaći,ima nas
      u Gradišci,Srbcu,Banja Luci,Beču,Beogradu,jedni su živeli u Slavoniji Nova Gradiška/selo Gorice, u Beogradu je živeo Panta Kovačević rođ. 1926 g. Pukovnik Jug.narodne armije,on nema muskih naslednika,samo dve kcerke.
      Po nekim saznanjima jedan ogranak koji je u Srbcu je promenio slavu u Đurđice 16 novembar,a jedni su nastavili sa slavom Arandjelovdan,
      Veliki pozdrav za sve Kovačeviće

  4. MILAN KOVAČEVIĆ

    Pozdrav,moji Kovačevići potiču iz Donje Doline opština Gradiška,Republika Srpska,graničimo sa slavonskom Dolinom HR.
    slava nam je ARANDJELOVDAN, a posluzica nam je Pokrov Presvetoj Bogorodici,najstariji predak je Tomo Kovačević oko 1830 g,i prije njega ne možemo ništa pronaći,sin mu je Pante Kovačević (moj čukundeda),vjerovatno da je morao da ima još braće i sestara a to ne možemo pronaći,ima nas
    u Gradišci,Srbcu,Banja Luci,Beču,Beogradu,jedni su živeli u Slavoniji Nova Gradiška/selo Gorice, u Beogradu je živeo Panta Kovačević rođ. 1926 g. Pukovnik Jug.narodne armije,on nema muskih naslednika,samo dve kcerke.
    Po nekim saznanjima jedan ogranak koji je u Srbcu je promenio slavu u Đurđice 16 novembar,a jedni su nastavili sa slavom Arandjelovdan,
    Veliki pozdrav za sve Kovačeviće