Порекло презимена Драгић

4. фебруар 2012.

коментара: 17

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (17)

Одговорите

17 коментара

  1. Marina

    Postovani,otac mi je Vlaske nacionalnosti,tj Vlah.Govori tecnim Vlaskim dijalektom.Niko u porodici iz oceve familije nema veze sa Srbima,niti Srbskog porekla,rodjeni su svi i zive u Istocnoj Srbiji.
    Pravoslavne je vere,slave koje slavi Sv,Petka, Sv Alimpije,Sv Arhandjel.Otac je jedinac u porodici,zanima me poreklo prezimena s obzirom da svi Vlasi nose Srbska prezimena,jer se dolaskom Srba na Balkan u Vlaskim prezimenima ubacuje IC.
    Ne znam koliko ovo vazi za manjine u Srbiji,ali bih zelela da znam nesto vise o prezimenu DRAGIC
    Veliki pozdrav

    • Ненад

      Поштована Марина,

      Презиме Драгић је словенског порекла и, колико знам, простире се од Далмације до тимочке и неготинске крајине. То што Власи имају презиме Драгићи и Албанци Краснићи јасно указује на њихово порекло.
      Нису Срби дошли на Балкан и асимилирали Влахе. Оба народа су ту од вајкада. Новодошлице у наше суседство су Мађари и Албанци. Власи су старословенски народ пороманизовани утицајем римског царства. Православци су и писали ћирилицом до 1860. године мада се у народу још мало задржао. Обичаји су нам скоро индентични који се знатно разликују од романских. Широм Румуније постоје градови словенског порекла (нпр. Трговиште у сред Румуније). Срби су настањивали цео Банат па чак и источније Трансилванију и чували своју културу и обичаје што показују историјске чињенице. Почетком првог светског рата Срби су почели да се асимилирају ради безведности због злочина који су 1914-1918 Аустроугари и “Румуни” чинили над њима, можда најпознатији у тврђави у Араду. Гроф Трансилваније у 17. веку је био Ђорђе Бранковић а његов брат митрополит трансилванијски Сава II Бранковић. Гроф Владимир или Владислав (Змајевић) познатији као Гроф Дракула Влад Цепеш је био кнез из реда Змајева (Змај=Драк) који је основао деспот Стефан Лазаревић.

  2. davorin

    Pozdrav moje prezime je Dragic djed mi je zivio u Kosjerovu kod Laktasa moja slava je Jovanjdan. na internetu sam pronasao nesto o mom prezimenu.. Vjerujem da su moji bili starosjedioci u Zmijanju to je bilo mjesto gdju su stanovnici bili srbi gotovo stoprocentno i za vreme turske vladavine. *** Zapisi o prezimenu Dragic odlomak Dr.Milana Vasica etnicka kretanja u bosni u VI veku . Citanjem dela

    akademika Milana Vasica, Skarica, Šabanovica, Djordja Mikica i dr., može se mnogo saznati o davno prošlim vremenima i ljudima iz tog vremena. Naš grad se pominje pod nazivom Gornja Kloga, a pocetkom turske vladavine pod nazivom Jenidže (Novo Jajce) kao nahisko sedište. Jednom prilikom se veli da je

    palanka, a drugi put da je šarampov-grad okružen jarcima. Prvo se nalazio u nahiji Zmijanja, a izdvajanjem u novoformiranoj nahiji Trijebovo. Vecina upisanih domacinstava, vlasnika ili korisnika baština nahije, u navedenim defterima, zove se po imenu oca, bez obzira na etnicku ili versku

    pripadnost. Npr. Radojica sin Djuradjina, Vukman sin Branka, Nesuha sin Abdulahom itd. U nahiji Trijebovo bilo je 10 naselja sa ukupno 102 domacinstva, od cega 22 muslimanska. U defterima se srecu i formirana prezimena: Dragic i Vukic u selu Dabrac, Djuric u selu Gornje Trijebovo, Radojko Vukac u

    Ponor Gornji, drugim imenom Ponikva, Pajic, Radonic, Radukic, Maric, Loncarevic, Vukic u varoši Bocac, Dragojlo Sancic i Radivoj Vukcic u naselju Gornja Kloka ( na mestu današnjeg M.Grada), Niko Milic u selu Donje Trijebovo, Brajic i Vukic u Starom Selu, Panic, Radukic, Vukic Maric u selu Srednje.Te u oblasti starog Zmijanja Dragic u selima Gomjenica Vucaj. DRAGICI: Gostovicani na Plandištu.
    *** Zapis o Dragicima iz Kaknja Raif Cehajic Nasi korjeni od rodonacelnika do savremenika***
    Mico Dragic, roden 1882. godine u Dragicima, 1920. godine poklonio je zemljište u Kaknju za izgradnju pravoslavne crkve i bio je crkveni otac, glavni organizator za njenu izgradnju. Godine 1928. kralj ga je odlikovao ordenom zasluga za narod. Osim toga, na rijeci Zgošci, na mjestu gdje se danas nalazi soliter broj 1, sagradio je mlin, koji je radio sve do 1948. godine, kada je u kuci Imamovica, u glavnoj ulici, proradio elektricni mlin. Njegov sin Mladen je tridesetih godina proteklog stoljeca ucestvovao u organizaciji gradnje Sokolskog doma u Kaknju; sve do 2008. godine ta je zgrada bila poznata pod nazivom „Partizan“, na mjestu današnjeg „Siti centra“.

    Dok govori ove važne cinjenice iz života kakanjskih Dragica, Slobodan, roden 1941. godine, sada penzioner, napominje da su mu roditelji dali to ime kako bi sloboda što prije došla na ove prostore. Kaže da je ova porodica proteklog stoljeca imala svoje velike posjede na Plandištu, gdje se i danas nalazi njihova kuca, zatim uz rijeku Zgošcu i na Vrhevlju, na Ponijerima. Do Drugoga savjetskog rata Dragici su imalu oko 300 dunuma zemlje, što najbolje ilustrira njihovo veliko bogatstvo. Potom Slobodan istice njihovo porijeklo, kazavši da su se na pocetku 19. stoljeca (oko 1810. godine) iz Gostovica kod Zavidovica na Plandište doselila tri brata, pa je Jovo s dva sina ostao na tome mjestu, drugi Dragic je odselio u Šimice, a treci u Osredak.

    Jovo je imao sina Ristu i dvije kcerke. Ristina djeca su bila Mico i Vlado te tri kceri. Mico je imao kcerku Ilinku, rodenu 1910., koja se kasnije udala za Miloševica u Ulog kod Kalinovika, i sina Mladena, rodenog 1912. godine. Mladenova djeca su: Mladen (roden 1936. godine), Milenko (1937), Ranka (1938) i Slobodan (1941).

    Vecina Dragica se bavila zemljoradnjom i stocarstvom; najstariji Mico radio je na željeznici, a kasnije generacije su bile zanatlije.
    Porodica Mice Dragica, sina Riste sa suprugom i djecom Mladenom i Ilinkom, snimljeni 1915.

    Ono po cemu starije generacije Kakanjaca posebno pamte ovu porodicu je njihovo ucešce u narodnooslobodilackoj borbi, jer su Vlado i Miladin bili prvoborci i njihova imena su sve do 1991. godine nosile dvije kakanjske ulice, a u Dragicima im je bio podignut i spomenik sa cesmom. Ne samo da su nestali nazivi Dragica u ovim dvjema ulicama vec je prije tri godine srušen i njihov spomenik.

    Još po jednom podatku u Kaknju je poznata ova porodica; dala je dvije babice – Radojku i Vidu, Vladine kcerke, koje su u drugoj polovini 20. stoljeca porodile na hiljade Kakanjki. Uz kuriozitet da je Nedo Dragic jedan od rijetkih rudara koji je 1965. godine preživio rudarsku katastrofu, u sjecanju ce ostati i Drago Dragic, Miladinov sin, koji je od 1976. do 1979. bio generalni direktor Rudnika Kakanj, kao i Jovo, jedan od rukovodilaca ovog preduzeca.

    Dragici su poznati i kao politicari, poduzetnici i lovci. Evo nekoliko primjera za to. Mladen, sin Micin, pedesetih je godina proteklog stoljeca bio odbornik na Plandištu u dva mandata, a u njegovoj kuci u Dragicima održani su prvi poslijeratni izbori. Vlado i Miladin, zajedno s Dervišem Imamovicem, 1936. godine su kao clanovi sokolskog društva išli na slet u Prag, u Cešku. Drugi Mico (1936–2004) bio je prvi autoprijevoznik u Kaknju. Sa svojim kamionom godinu dana je radio na izgradnji Skoplja nakon potresa u tome gradu 1963. godine. Dugogodišnju tradiciju u lovstvu održavali su i održavaju Mladen, te njegovi sinovi Mico i Slobodan.

    *** Novine Srpska dijaspora*** Geneoloska istrazivanja prezimena Dragic ***

    Dosadašnja genealoška istraživanja potvrduju da Dragici poticu iz Slavonije, u Hrvatskoj, iz sela Svetoblažja kod Đakova. Na to ukazuju i podaci iz šematizama Srpske pravoslavne crkve za Slavoniju i sjevernu Hrvatsku – prvo srpsko stanovništvo doselilo se u Svetoblažje, koje je ime dobilo po katolickoj crkvi Sv. Blaža, najranije u vrijeme raspada turske uprave krajem 17. stoljeca. U susjedno selo Hrkanovci Srbi iz Bosne naselili su se 1696. godine, mada su prvi austrijski popisi radeni tek iz 1702. godine. Prema tome popisu, ovdje je bilo 18 srpskih kuca, a jedna od njih je kuca porodice Zaviše Dragica. Koja im je bila krsna slava, istoricari ne navode. Neki povjesnicari smatraju da su se Dragici u Svetoblažje doselili kasnije.

    Jedna od zanimljivosti u vezi sa ovom porodicom je i ta da Dragica sa slavom Ilindan nema u “Karlovackom vladicanstvu”, ali ima ih sa druge dvije – Đurdevdanom i Jovandanom. Nešto slicno je i s prezimenom Dragic u Bosni, iz koje su se Dragici, kako se tvrdi u izvorima za Slavoniju, doselili u Svetoblažje. U šematizmima Mitropolije dabrobosanske Srpske pravoslavne crkve Dragici su u Bosni evidentirani u mnogim mjestima i s mnogim slavama, osim Ilindana.

    • Милорад Богдановић

      Значи, нико од Драгића није био у ВРС, само у партизанима?

      ———————————————————————————————————
      Ћирилицом читај како је написано, а ЛАТИНИцом мош како ош.

    • Jelica Dragic

      Polovinom 19stog veka moj deda Vujo I brat njegov stariji Peter i njihova sestra Kosa su ziveli u okolini Krupe i u Krnjeushi, selo Lastve I Vodjenice. Prvom polovinom 20tog veka su rodjena deca. Peter je imao 3 sina Petar, Mile, Slavko I kcerka Mara. Vujo je imao 2 sina. Prva mu je zena umrla na porodjaju. Rodila je blizance od kojih je same jean preziveo, Nikola, Moj otac. Drugi sin Drago, Vujo je imao sa drugom zenom. Sestra I’m Kosa se nije nikad udavala. Ova familija je zivela u tim krajevima od davnih vremena za vremena Turaka. Familija je Bila veoma bogata. Imali su veliki zemljoradnicki posed. Takodje su se bavili stocarstvom. Iznad sela Lastve postoje jos 2 ili 3 familije u brdima “Dragici”, koji nisu rodbina mojoj familiji. ” Dragica” u brdima. Moja familija i “Dragici” iz brda, ja mislim da su deo Plemena “Dragic”. Svi se bavili stocarstvom I zemljoradnjom. Odakle je “Pleme Dragic” ja neznam jer su tu od davnina. Ja mislim da su poreklom iz Kninske Kraine. Svi Dragici su bili bogati imanjem I posedovanjem velikog broja stoke, krave, ovce, koze I konje. To Imanje su Dragici imali u posedu pre in posle povlacenja Turaka sa Balkana. Kosa je imala u njenom posedu veliku kucu sa “gostionom”, sve do njene smrti posle 1975 godine. “Gostionu” je Kosa nasledila od roditelja, a Vujo I Peter Imanje u “Dragicima”. Vujo moj deda je bio sreljan 1941 u prvom napadu fashista na Krnjeushu, kad je Krnjeusha Bila spaljena. Mojo tata je ostao u familiji strica Petra. Peter je poginuo 1945 u partizanima. Svi su Dragici otisli u partizane sklanjajuci se od fashista. Posle rata moja familija se naselila u Vojvodinu 1952 do 1969, osim strica koji se naselio u okolini Bosanskog Petrovca. Pleme “Dragica” je zabelezeno jos za vremena Rimskog carstva u okolnim krajevima.

      • Peter

        Dobar dan Jelice,

        da li vi nesto znate o parodici Dragic Tomo i majka? Dukovac Marija iz sela Vodenica kod Bosanskg Petrovca. Neko od Dukovaca iz sela je trazio tu Mariju Dukovac. Neznamo ko. Znam samo da je porodica moje babe Marije Dukovac zivela u selo Vodenica od 1879 to pocetak drugog svetskog rata.
        Dali nam mozete pomoci da saznam nesto o parodici Urosa Radanovica iz sela Vrtoce i o porodici Nikole Maricica I njegove zene Marija Maricic (Dukovac) iz sela Vodenica kod Petrovca.
        Mnogo pozdrava iz Austrije od Petra i Danice

  3. Војислав Ананић

    ДРАГИЋ, деминутив – драг, драги, драганче. У народним пјесмама честа стајаћа ријеч. Драгић је мушко име у српском језику од XIV вијека, а од XVIII вијека долази и као презиме, доселили су се из Црне Горе (25, II, 746). Живе само у Г. Градини и славе Светог Вартоломеја (12, 187).

  4. Војислав Ананић

    ДРАГИЋ (п.к). Драгићи (п), Жељуша (Мостар) и Бијела (Коњиц). У Жељушу су доселили око 1820. године “с Рашке Горе”, Славе Аранђеловдан. У Бијелој су поријеклом од Марковића из Дулића у Гацку, одакле су им дошли “прадједи”. Славе Томиндан (59:248.311), Драгићи (к), у Гмићима (Прозор). Старином су “из Шлимца и дошли су поодавно” (79:105).

    Извор: Ристо Милићевић – Херцеговачка презимена, Београд, 2005.

  5. Aleksandra Dragic

    Pradeda : Cedomir Dragic iz Omoljice cinimi se (Banat)
    A imali smo i neke dalje rodjake “Dragici” u okolini sadasnjeg Temisvara u Rumuniji
    Slava : Sveti jovan Krstitelj (20 Januara)

    • Milan Dragić

      Milan Dragić
      Pleme Dragići pominje se 486 god. u naseobini “Crna Voda” kod Prilepa u Makedoniji, što bi se moglo zaključiti da je to prostor kraj “Crne Reke”. Po zapisu iz Karlovačkog Vladičanstva iz 1917g. Pleme Dragić se pominje sa više porodica pravoslavne vere i krsnom slavom Jovandan, koje su se 1700 g. doselile iz Makedonije (Crna Reka), prvo u Hercegovinu u okolinu Petrovca, a potom u Velike Popine, odakle se sele 1880. nakon Ugarske okupacije. Neke porodice ostaju u Bosni a druge se sele na tromeđu između Like, Dalmacije i Zapadne Bosne, okolina Plavna.
      Naš predak Drago- Dragun, po kome dobivamo prezime i kao Dragići se doseljavamo 1886 (Dušan sa ženom Ilinkom i šestoro dece:Petar, Milica, Luka, Milan, Anica i Nikola ).
      Najstariji sin Petar, rođen 1861. sa ženom Stojom i petoro sinova: Mihsjlo, Filip, Milan, Trivun, Lazar, naseljavaju se u Cetinjsku Krajinu, selo Otišić kod Knina. Raseljavaju se 20-tih godina XX veka u Makedoniju (deo njih ostaje u Otišićima). Deo njih odlazi u Englesku, Kanadu tražeći posao a deo se doseljava u Vojvodinu (Sutjeska, Sečanj, gde ih i danas ima).

    • Miloš Dragić

      Dragići (moja familija) vode poreklo iz Like. Hrvatska. 100% pravoslavci. A sada živimo u Vojvodini. Pozdrav za sve DRAGIĆE

  6. Jovo Dragic

    Zrdravo, ima i jedan dio Dragića u Boljaniću blizu Doboja u Bih
    Slava nam je Mala Gospojina.

    Meni je pričano kao dete, da je moj pradeda i njegov brat kao siročad iz Crne Gore, usvojeni od jednog coveka iz tog sela, došli u to selo ali zadržali staro svoje prezime Dragić.

    Nažalost je moj pradeda ubije 1940tih godina i tako da do danas se nezna odakle tačno dolazimo ako neko zna nešto ili neki dio take price bilo bi mi veoma drago.

    Pozz. Jovo Dragic

  7. Branko Dragic

    Pozdrav od Dragica iz Republike Srpske,Bijeljina!

  8. Лука Драгић

    Поштовање. Приликом доласка Турака у Херцеговину, моја породица се иселила и настанила у Богутовом селу код Угљевика. Славимо свету Тројицу. На интернету нисам могао пронаћи никакве податке о Драгићима који славе Тројице, тако да уколико неко има било какве информације, молим вас подијелите.

    • Jovan Dragić

      Pozdrav Braćo i Sestre 🙂
      Moje ime je Jovan Dragić živim u Bačkoj Palanci.
      Deda je došao oko 1935g ovde iz Srijemskih Laza -Hrvatska, gde su živele bar 3 generacije Dragića po njegovim rečima. Slavimo Sv.Trifuna.
      Jednom prilikom jedan stari gospodin koga sam slučajno sreo, takođe Dragić , rekao mi je da Dragići vode poreklo iz Dalmacije blizu Splita- Otišić. Pročitao sam ovde više konkretnih objašnjenja vezane za migracije kroz istoriju,ali još uvek mi nije najjasnine gde je “početak” 🙂
      Veliki pozdrav svima!