Порекло презимена Радовић

3. фебруар 2012.

коментара: 417

ТЕСТИРАНИ РАДОВИЋИ НА СРПСКОМ ДНК ПРОЈЕКТУ

Радовић
Хаплогрупа: I1
Порекло: Јечмишта, Челебићи, Фоча, Република Српска
Крсна слава: Ђурђевдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: E1b род Бјелопавлића
Порекло: Доње Вараге, Зубин Поток, Ибарски Колашин, Србија
Крсна слава: Петковдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: I1 P109 род Дробњака
Порекло: Доња Бијела, Шавник, Дробњак, Црна Гора
Крсна слава: Ђурђевдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: I1 P109 род Дробњака
Порекло: Јечмишта, Челебићи, Фоча (Србиње), Република Српска
Крсна слава: Ђурђевдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: I2a DS род Буњевачки
Порекло: Прекопуце, Прокупље, Србија
Крсна слава: Лучиндан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: I2a DS род И
Порекло: Крајчиновићи, Пљевља, Црна Гора
Крсна слава: Ђурђевдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: I2a DS род И
Порекло: Крагујевац, Србија
Крсна слава: Никољдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: J2b M241 род З
Порекло: Градац, Рашка, Србија
Крсна слава: Аранђеловдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: J2b M205 род Годијеља
Порекло: Уневина, Бијело Поље, Црна Гора
Крсна слава: Ђурђевдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: N1 род P189.2
Порекло: Стрмац, Прибој на Лиму, Србија
Крсна слава: Ђурђевдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: R1a M458 род А
Порекло: Бунчић, Фоча (Србиње), Република Српска
Крсна слава: Никољдан
_________________________

Радовић
Хаплогрупа: R1b род Морачана Богићеваца
Порекло: Баре, Доња Морача, Колашин, Црна Гора
Крсна слава: Аранђеловдан
_________________________

Презиме Радовић је широко раширено међу српским народом широм бивше Југославије. Вредан прилог о овом презимену написао је наш сарадник Александар Маринковић:

Постоје РАДОВИЋИ из села Расоваче код Прибоја на Лиму и славе Ђурђевдан. Пореклом су од Радовића из Крњаче код Пљеваља.

Населили су се у више места у Полимљу и Потарју: Мељак, Заостро, Џуровo, Врбужин, Расовача, Остојићево, Врба, Тупци, Жин, Острић а има их и у селу Крајчиновићи између Пљеваља и Прибоја, где такође славе Ђурђевдан. Наводно су сви тамо досељени из Завршја.

Према Ердељановићу:

– Радовића има доста у Катунској нахији као братство у Градцу и грана су братства Гвозденовића у Глухом Долу.

– РАДОВИЋИ и ПЕРОВИЋИ (5 к.) у Бајицама, засеок Дубовик. Зову их Озринићима јер су из Озринића. Некад су се звали Радуловићи и седели су у Царевскоме Долу у селу Мишкама (југоисточни крај поља Кчево) и у другој половини 18.века дошли у Бајице. Славе Јовањдан зимски и Малу Госпођу.

РАДОВИЋИ као део братства Никчевића у Горњим Пјешивцима, у Стубици.

– РАДОВИЋИ (3 к.) у селу Градац, у Љешанској нахији.

– РАДОВИЋИ (27 к.) у племену Косијери (Ријечка нахија)

– РАДОВИЋИ (”Кудини”) 9 к. – племе Сотонићи, у махали Николићи

– Помиње се и ишчезло братство Радовића у Доњем Крају у Лимљанима, у Црмници, који су били пореклом ”од Угњана”.

– РАДОВИЋИ су и у Његушима као грана братства Радоњића. Заједно са Жутковићима и Станшићима, знају да воде порекло од претка попа Вучете и броје 8 пасова. Поп Вучета је био потомок Радоње Рајичева. Слава ових Радовића је Ђурђевдан. Надаље, РАДОВИЋИ (Башовићи) су и у братству Пенде (који потичу од трећег Рајичевог сина, Вучете) и живе у селу Копита. Зна се да их има одсељених и у Влашку. За Рајићевиће и Хераковиће од којих и ови Радовићи вуку порекло, се зна да су се иселили у Босну (Травник или Зеница) заједно са неким Дробњацима. Вратили су се у Његуше после пада Босне 1483.године. Према непотврђеним легендама живели су и под планином Његош у Херцеговини те су се зато и ти Хераковићи прозвали Његушима.

– Ердељановић се позива на Накићеновића који налази Радовиће (Радоњића) и у бокешком селу Кавчу.

– Има РАДОВИЋА и у Никшићу. То су досељеници од братства Вучедољана тј. породице Пророчић.

– РАДОВИЋИ у Дробњацима припадају братству Милошевића које се у Дробњанке доселило из Бањана. Припадају племену Новљана и потичу од Рада Милошевића који је по предању, живео много пре Косовске битке. Прича се и да су једну кулу подигли Радовићи пре Косовске битке и покрили је јапијом са Бојника. Записано је и да је Јово Радовић 1685.г. продао своју њиву игуману манастира Малинска за 1000 аспри. Средином 18.в. нестали су готово сви Радовићи, а остала је само једна кућа, Трифкова, од чијих синова Рада, Лака, Јанка и Веска су сви данашњи Радовићи.

– У селу Крушевици у Подибру има Радовића (Големовића), славе Аранђеловдан. Имају сроднике у Врби где славе Св. Луку, а преслављају Марковдан. Има их од ове гране одсељених и у Кованлук и Заклопачу.

– РАДОВИЋИ у Херцеговини (По Ј.Дедијеру: Радовићи у Жељуши су од братства Аврамовића из Бјелица, славе Петковицу; у селу Засада у Дабарском пољу, Радовићи су део већег братства Вујовића који су по причању потомци војводе Вуја из Тодорића код Ситнице који је био у војсци Вука Бранковића; Радовићи из села Братач на ивици Невесињског поља потичу од Рада који је старином из Куча. Славе Никољдан, а очигледно су презиме формирали у Херцеговини.)

_________________________

Стојан Караџић, Вук Шибалић: „Дробњак и породице у ДРОБЊАКУ и њихово поријекло“, II допунско издање, Београд, 1997, ИШ ‘Стручна књига’

РАДОВИЋИ

(живе у Пољу Радовића)

Воде поријекло од Рада Милошевића, па се по Раду његови потомци прозову Радовићи. Из једног документа се види да је Јован Радовић продао своју њиву у селу Малинску игуману манастира Малинско за хиљаду аспри (Љ. Стојановић: Стари српски залиси и натписи).

Радовићи су некада били бројна и богата породица, али је средином 18. вијека остала само кућа Тривка Радовића. Тривка су убили никшићки Турци због тога пгго није хтио да им постане чивчија. Од Тривка су остали синови Раде, Јанко, Васко и Лако. Након Тривкове смрти, Раде са браћом пређе на десну обалу ријеке Бијеле и населе се у Пољу да би били што даље од никшићких Турака. Радовићи су имали пространо земљипгге на планини Јаворју, од кога Бљуштурни и Чемерни то продају морачком игуману Димитрију, а један дио им притисну Морачани.

Из овог братсва су у Нору-у активно учествовали Блажо, који је погинуо на Сутјесци 1943. године, и Миле Илијин, један од најхрабријих бораца у Четвртој црногорској бригади у чијим је редовима био од њеног оснивања, а крајем рата је био на дужности команданта Четрнаесте српске бригаде. Носилац је Партизанске споменице 1941.

ИЗВОР: Стојан Караџић, Вук Шибалић: Дробњак и породице у Дробњаку и њихово поријекло, 1997, приредио сарадник портала ПОРЕКЛО Војислав Ананић

__________________________

 

Занимљиву дискусију о овом презимену иницирао је Витомир Радовић и његову преписку са нашим сарадницима и читаоцима објављујемо у целини. Извињавамо се што је, за сада, овај вредан материјал писан у два писма и да је, при томе, у већем делу реч о “ошишаној”  латиници. Потрудићемо се да у наредном периоду цео текст средимо, а до тада, уживајте у овом што је поштовани Витомир Радовић иницирао, а наши родословци одговарали о Радовићима где год да их има.

Ево преписке: 

VITOMIR RADOVIC (27. мај 2012. at 16:24) MOLIM SVE ONE KOJI NESTO ZNAJU O POREKLU RADOVICA DJURDJEVSTAKA DA MI NAPISU TO STO ZNAJU. MOLIM SVE ONE KOJI NESTO ZNAJU O POREKLU SVIH R A D O V I C A, BEZ OBZIRA KOJU SLAVU SLAVE DA MI SE JAVE.

Nebojsa (27. мај 2012. at 17:04) Vitomire, Radovici su poznato bratstvo i u Pivi, tako da je moguce da su i oni naseljavali taj kraj, samo oni slave sv. Jovana. Takodje sam pogledao malo Valjevski kraj i okolinu Dragaceva. Tako npr. u Valjevskom okrugu jedni Radovici su poreklom iz Tusine (Drobnjak)od bratstva Cerovica,dosli su tu u XVII veku i slave sv. Stefana Decanskog,verovatno su menjali slavu. Drugi Radovici su dosli u Valjevo i okolinu iz Omarina u Visegradskom Starom Vlahu,oni slave Djurdjevdan. Treci su stigli iz Pive,krajem XVIII veka i srodni su sa Djuricicima,slave takodje Djurdjevdan. U Dragacevski okrug Radovici su stigli iz Grahova u Crnoj Gori,u 19. veku,slave Mitrovdan. I jos jedni Radovici su zabelezeni u tom kraju,ovi su srodni sa Radonjicima i poreklom su od Sjenice,slave Djurdjevdan. Eto nekih mogucih opcija.

VITOMIR RADOVIC (27. мај 2012. at 17:30) Nebojsa, da li znas gde sve ima RADOVICA koji slave Djurdjevdan, i da mi navedes autora i knjigu gde se to moze videti. Pisem knjigu o Radovicima Djurdjevstacima, te mi je svaki podatak dragocen, a narocito za Radovice i focanskog kraja, pribojskog, pljevaljskog i cajnickog. Molim te sve sto nadje posalji mi, a mozes i na mail [email protected]. Za sve ovo, VELIKO TI HVALA

Jelena Cvijetic (30. мај 2012. at 16:43) Postovani Radovicu, moja majka je poreklom Radovicka iz Cajnica (slave Djurdjevdan, njen djed Milan). Drago mi je da ste se prihvatili takvog posla i nadam se da cu moci da procitam vasu knjigu kada bude ugledala svetlost dana. Ppzdrav!

Nebojsa (27. мај 2012. at 18:43)  Vitomire, prvo cu ti napisati nazive mesta u Kolubari i Podgorini,kao i Dragacevu,za koje sam ti vec izneo podatke o Radovicima. Znaci, ovo su Radovici iz zapadne Srbije,u sledecim mestima :

Kolubara i Valjevo: Grac,Krasnic,Leskovice,Klicevac,Osecinica,Sandalj .

Gornje Dragacevo: Vica,Dupac,Kaone .

Mislim da ne treba poreklo usko da vezujes za slavu,slave su se ipak menjale,kao i prezimena.

U Bratacu u Hercegovini ima Radovica, poreklom su iz Kuca, ali slave sv. Nikolu.

Oni su najblizi Foci. E, sad,ne znam dal’ si video na internetu podatak etnologa Rakica?Bas na pitanje nekog tvog zemljaka,a verovatno i rodjaka Radovica iz okoline Priboja,sa slavom Djurdjevdan,nisu mu dali nijedan znacajan podatak. Cak sam ti vise ja napisao o mogucem poreklu.Oni su tu naveli samo opciju da ste iz Drobnjaka i ono sto sam ti i ja napisao,da ste mozda srodni sa Radonjicima,koji opet vode poreklo iz Njegusa. Sto znaci da taj kraj jednostavno nije dovoljno istrazen. Cak i sam Karanovic u delu „Iseljeni Drobnjaci“ kaze da nema podataka za taj kraj,tj da ga niko nije obradio.Zna se pouzdano(sto se Foce tice) da su iz Drobnjaka Adzivukovici(Djurdjevdan).A iz Cajnica,Drobnjaci su Komadanovici,koji slave sv. Trifuna,inace su svestenicka porodica. U toj studiji,nazalost stoji i podatak da Gorazde nije obradjeno,osim onog podatka da 66 posto stanovnistva vodi poreklo iz tih oblasti,ali nista konkretno nema. Drobnjaka inace ima puno u Zlatiborskom okrugu,ali se ne pominju nigde Radovici. Inace,ni u Visegradskom Starom Vlahu nema vise Radovica.Ali ja sam ti poslao podatak,gde je zabelezeno da su se iselili odatle (Visegradski Stari Vlah) u Zapadnu Srbiju.

Sto se tice podataka,najbolje je nabaviti i prouciti delo Jovana Cvijica, o poreklu stanovnistva. On je zapoceo taj rad pocetkom 20. Problem je sto nije bio u mogucnosti da obradi sva mesta. Mnogo autora je nastavilo njegov rad,pa samim tim i ta dela pretstavljaju dragocenu riznicu podataka o poreklu i migracijama stanovnistva. Po meni,u vasem slucaju se treba drzati teorije o Drobnjackom poreklu. Drobnjaci su po meni,jedno od najcasnijih i najjacih srpskih plemena,koje je dalo sjajne ljude. Primera radi..Jovan Cvijic,Vuk Karadzic,Radovan Karadzic,Zivojin Misic i dr.

VITOMIR RADOVIC (27. мај 2012. at 22:17) Nebojsa, Hvala ti na trudu i nesebicnosti. Sto se tice Prof. Rakica i njegove supruge iz Beograda, ja sam njima dao one podatke o Radovicima. Na projektu istrazivanja Radovica djurdjevstaka, radim oko 30 godina. Provodim dosta vremena u SANU-a u Beogradu, kada sam u Srbiji i njihovoj biblioteci, ali nisam nasao traga o Radovicima iz pomenutih mesta, mesta za koje sam te pitao. Jedino je Tanasije Pejatovic napiso da su RADOVICI u pribojsko pljevaljskom kraju koji slave Djurdjevdan, dosli iz Zavrsja. Iz kog Zavrsaja, nije kazao. Ja bih te zamolio, da mi napises nesto o Radovicima ,nije bitna slava, iz okoline KRAGUJEVCA,Kraljeva,Trstenika. Ako mozes da navedes i slave koje slave. Oprosti molim te, vidim da odlicno vladas materijom, pa eto sebi dajem slobodu da mi pomognes. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja

Nebojsa (27. мај 2012. at 23:01) Vitomire, verovatno se misli na Zavrsje u Raskoj, okolina Prijepolja i Sjenice i to su onda oni Radovici,srodni Radonjicima. Ja cu ovih dana pogledati po knjigama,mada po meni, oblasti iz kojih su vasi mogli doci tu,su Raska,Crna Gora,istocna Hercegovina,cisto sumnjam da su iz nekog drugog kraja.

VITOMIR RADOVIC (28. мај 2012. at 22:09) Nebojsa, molim te pogledaj u tvojim knjigama, pa me obavjesti. Na koje ZAVRSJE MISLIS? Gde se ono nalazi, kazi mi tacnu lokaciju. Naglasavam, da najvise RADOVICA sa krsnom slavom DJURDJEVDAN ima : FOCANSKI KRAJ, PLJEVALJSKI KRAJ I PRIBOJSKI KRAJ. Ove lokacije me interesuju, kako su naseljavane i odakle, a narocito RADOVICI. Nebojsa, hva na trudu i s nestrpljenjem cekam tvoj odgovor. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja

Nebojsa (29. мај 2012. at 11:45) Vito, sva je prilika da niste iz Drobnjaka, posto se ta familija skoro ugasila u 18. veku,a ostatak je presao u okolinu Niksica. Tako da ostaje ova opcija da ste srodni Rodonjicima iz Zavrsja i Sjenice. Zavrsje se nalazi ispod Prijepolja. Kao sto sam ti vec napisao,Focanski kraj su u najvecem broju naseljavali Srbi iz Drobnjaka i Kolasina. Kao sto verovatno znas, Istocna Hercegovina sa Brdima dala je puno doseljenika, generalno i po zapadnim srpskim krajevima,a i na istoku sve do Morave. Ali i Sjenica i Pester su takodje bili izvoriste tih seoba.

Nema puno Radovica u Sumadiji, tek po neki, koji je to prezime dobio dosta kasno, kao i vecina Sumadinaca. Mislim da ne treba tamo da trazite vezu. A Djurdjevstaka Radovica nisam pronasao nigde osim u Zapadnoj Srbiji, CG i kako vi kazete u Vasem kraju. Jos jednom ponavljam za Focanski okrug, ne posedujem literaturu gde se ispituje poreklo stanovnistva Foce, Gorazda i Priboja, a sudeci po odgovoru etnologa Rakica, moguce je da taj kraj niko nije ni obradio u tom smislu. Pozdrav.

VITOMIR RADOVIC (29. мај 2012. at 19:02) Nebojsa, a da li ti je poznato, da jedna oblast koja obuhvata Celebic, Crnu Rijeku, Jecmiste, KRECE ITD, znaci istocni deo ,prema PLjevljima, se naziva jednim imenom ZAVRSJE. JA sam istrazivao sva ta mjesta, tako da u njima ima dosta Radovica Djurdjevstaka. Bio sam i u Drobnjaku, upznao Radovice koji tamo zive, uporedio njihov i moj rodoslov, i ustanovili smo da nam je jedan predak zajednicki, koji je negdje otisao iz Polja Radovica, ali oni nisu znali gdje. Kada smo slozili kockice, dosli smo do saznanja, da je on otisao preko Tare u Jecmiste, zatim njegovi potomci su se raseljavali iz jecmista u Vrbu, Meljak, Zin, Krajcinovice, Bucje , Ostojice.

Pravac Drobnjak – Foca – Pljevlja je kraci put za seobu, nego da su isli iz Drobnjaka za Prijepolje.Na ovom istrazivanju radim oko 30 godina, napisao sam i knjigu, koja je gotova, samo cekam jos neke rodoslove da ubacim i da je objavim. Bez obzira no to, uvjek istrazujem, pitam , citam, jer ovakvi projekti ne mogu se zavrsavati kabinetski, vec se mora dosta vremena provesti na terenu, pa tek onda konsuktovati razne knjige. Nebojsa, u svakom slucaju, VELIKO ti HVALA, samo molim te reci mi za Radovice koji se nalaze u okolini Vrnjacke Banje i Radovice u Hrvatskoj.

Ovo te pitam zbog toga, sto drugi deo moje knjige O RADOVICIMA, obradjuje RADOVICE SA DRUGIM SLAVAMA. Da li prihvatas da se u knjizi pozovem i na tebe, ali bi mi morao kazati pod kojim imenom i prezimenom isl. Puno pozdrava od Vita Radovica iz Ulcinja. (Svi oni slave Djurdjevdan. Sto se tice Radovica iz Sjenice, koji slave Djurdjevdan, njih ima malo i oni su poreklom iz Drobnjaka. Kada je ubijen Smail-aga Cengic, veliki broj Drobnjaka i Moracana je poceo bjezati ka Srbiji, a jedan pravac seobe je isao i preko Sjenice).

Nebojsa (29. мај 2012. at 20:51) Koliko sam shvatio,Vi ste sve vreme znali svoje poreklo,ali ste ipak trazili od mene da vam pricam sve ono?:) Znaci ipak je konstatacija da ste iz Drobnjaka tacna i pored sveg vaseg negiranja?:) Ne znam zasto mene da navedete,ja nisam autor nijednog dela,samo kao i vi istrazujem i citam. A sto se tice Radovica iz Hrvatske, morali bi da vidite neki njihov popis,ili prezimenik,ja to nemam. Znam samo da ih u Lici ima, ili ih je bar bilo u Kosinju, a u Dalmaciji u Ridjanima i Zagrovicu. Ne znam sta su slavili.

VITOMIR RADOVIC (29. мај 2012. at 22:09) Nebojsa, kao sto sam rekao, posao istrazivanja porekla je vrlo tezak i rizican. Moze da bude mnogo nedoumica, pogresnih putokaza, itd, te zbog toga treba cuti svacije misljenje i slagati kockice. Ljudi ne treba da uzimaju sve zdravo za gotovo. Nas poznati etnolog pop Savo Nakicenovic je zapisao Radovice u Kamenom da slave Djurdjevdan, njemu je to neko tako kazao, a istina je drugacija, Radovici u Kamenom ne slave Djurdjevdan nego Jovanjdan i starinom su Bjelopavlici, pa su u medjuvremenu promenili slavu. Zato treba dobro sve proveriti, sa svih strana cuti misljenja i tek tada slagati kockice.

Za Radovice Djurdjevstake, sa prostora Foce, Pljevalja i Priboja, zaista nema starih podataka, ljudi koji su taj kraj popisivali, ali ima domovnika i maticnih knjiga koje su sacuvane, gdje se tacno moze vidjeti kretanje tog stanovnistva, samo zaista treba dosta vremena za proucavanje. Kada sam pitao tebe, da te unesem u knjigu, koncepcija moje knjige je takva, da na kraju unosim sve one koje sam kontaktirao u vezi porekla bilo kojih Radovica.

Molim te nisi mi kazao da li nesto znas o Radovicima iz okoline Kragujevca, Vrnjacke Banje i Trstenika. Sto se tice lickih Radovica, oni slave Nikoljdan i poreklom su od Kuca-Drekalovica. Nebojsa, hvala ti na saradnji i ocekujem odgovor. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja

Jelena Cvijetić (30. мај 2012. at 16:55) Dragi Vito, moja mama je od Radovica iz Cajnica i slave Djurdjevdan. Pradedu, nazalost, nisam upoznala, zvao se Milan. Govorio je da se doselio negde od Glave Zete. Njegov rodjeni brat je odselio u Kotor, njegov sin je jos uvek ziv i zove , kapetan je duge plovidbeu penziji. Volela bih i ja nest vise da saznam Pozdrav!

Nebojsa (29. мај 2012. at 22:31) Nema na cemu, meni je drago ako sam bio od pomoci. Rekao sam ti za ove iz Sumadije, ima ih malo i ne znam sta slave i mislim da su to prezime dobili tek u 18. ili 19. veku, tako da ti nisu od koristi. A sto se tice Vrnjacke Banje, najbolje bi bilo da nekako dodjes do knjige koja se zove „Raska-antropogeografska ispitivanja“ (Vrnjacka Banja,okolina Kraljeva,itd), tamo verovatno ima podataka o svim rodovima iz tog kraja, ja ne posedujem tu literaturu.

VITOMIR RADOVIC (30. мај 2012. at 21:59) Nebojsa, hvala ti, svakako si dosta doprineo da potvrdim ono neke svoje cinjenice. Samo tako nastavi, sve pohvale za tebe i sve one koji rade sa tobom. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja

VITOMIR RADOVIC (30. мај 2012. at 22:01) Jelena Cvijetic, da li su tvoji Cvijetici iz Poblaca? Napisi mi sve sto znas o Radovicima tvoje majke na Mail [email protected]. Inace ,tvoja majka i ja smo bratsvenici. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja

VITOMIR RADOVIC (4. јун 2012. at 22:51) Сарко, можеш ли ми казати, да ли има Радовића у: између Рашке и Краљева, у Темнићу, Крушевцу, Трстенику, у околини Ваљева, у Качер, Горње Драгачево, Лепеница, Гружа, Вишеградски Стари Влах, Сарајевско Поље? Знам да посједујеш ове књиге, па те молим за одговор. Поздрав од Вита Радовића

Sarko (5. јун 2012. at 18:58) Naravno da mogu gospodine Radovicu.. Navescu ti sve Radovice iz mojih monografija koje posedujem.

U Gancati, opstina Knic, Bozovici (2 k.,) i Radovici (3 k.,), poreklo im je zajednicko. Slave Sv. Luku. Ne zna se odakle su se doselili.

U Stubal, opstina Kraljevo, Radovci (5 k., slave Djurdjic). Pradeda se doselio iz Turske; bili su najpre u Vrnjcima. (podaci su iz 1909 godine).

U malom Senju, opstina Aerodrom kod Kragujevca, (Radovici) prezivaju se jos kao Dragasevici i Radivojevici (8 kuca., sv Jeremije), doseljeni imedju 1804-1814 godine iz Sjenice.

U Petrovcu od Kragujevca, Radovici (4 k., Sv. Arhandjel), doselili se 1819 godine iz Maglica u Hercegovini.

U Raci, Radovici (3 k., Djurdjevdan), preselili se iz Popovica 1854 godine, dalje poreklo nepoznato.

U Malom Krcmaru, opstina Raca, Radovici (1 k.,1 k., slave Mitrovdan), preselili se iz Vucica, dalje poreklo nepoznato.

U Brzan, opstina Batocina, Radovici (1 k., Sv. Djordje), preselili se iz Dragobraca 1863 godine, dalje poreklo nepoznato.

U Vojinovcu, opstina Raca, Radovici (1 k., sv. Djordje), preselili se iz Popovica 1893 godine. dalje poreklo nepoznato.

U Drenovcu kod Race (Radovici (1 k., Sv. Nikola), doselili se iz Krnjeva u Jasenici 1900 god.

Ove porodice sa malim broj kuca koji su nepoznatog porekla, su ogranci vecih porodica. Ako te sta interesuje.. Mogu da vidim odakle im dalje poreklo.

U Barajevu, Radovici (1 kuca., Djurdjic), doselio im se predak iz Metohije. Ne pise nista o vremenu doseljavanja, ali po svemu sudecu su skorasnjo doseljenici.

Sarko (5. јун 2012. at 21:55)

Meljak, opstina Barajevo: Radovic (12 k., Sv. Djurdjic), koji su iz Crne Gore prvo se naselili negde u Uzickom okrugu, pa ih je knez Milos preselio ovamo; zovu ih i precanima po babi koja je bila iz preka, tj iz Srema.

Sopic kod Lazarevca: Radovic (1 k., Sv. Nikola) je Hercegovac, prebegao u Crnu Goru, pa otuda ovamo.

Lonjin kod Ljubovije: Radovici (4 k., Sv. Arhandjeo), dosli sa Grahova u Crnoj Gori na starom mestu koje se zvalo Celibrade.

Kolonisti Radovici na Kosovu: U Breznici, okolina Vucitrna (1 k.), dosli iz Jablanice 1928 god. a starinom iz Crne Gore. U Donjoj Dubnici kod Vucitrna, Radovici (2 k.). dosli iz Crne Gore 1928 god. U Suvodolu kod Lipljana, Radovici (1 k.), dosli iz Trebinja 1920 god. U Trudni kod Vucitrna, Radovici (1 k.), dosli 1922 god iz Toplice, a tamo su se doselili najverovatnije 1878 godine iz CG ili Hercegovine. U Hercegovu kod Vucitrna Radovici (2 k.), dosli 1924 godine iz Krusevice kod Trebinja. Nazalost nemam podatke o krsnim slavama.

VITOMIR RADOVIC (5. јун 2012. at 22:54) Сарко, хвала ти на овим подацима. Кажеш да су ове породице са малим бројем кућа непознатог порекла,огранци од већих породица. Кажи ми молим те од којих су све породица ови огранци и ако знаш даљу старину свих ових што си ми набројао и што ћеш ми још набројати. Једном речју, интересује ме све што се тиче РАДОВИЋА и њиховог порекла. Опрости што ти узимам слободно време, једноставно ја знам да ти имаш све ове податке, јер твоје коментаре пратим већ дужи низ година и врло су исцрпни,опширни, баш како и треба за овакво истраживање. До следећег јављања поздрав од Вита Радовића из Улциња

Sarko (9. јун 2012. at 14:11)

Djurdjevac, opstina Mionica: Tacno 1785. godine dosa je u ovo selo porodica Radovica iz sabacke Pridvorice, gde se doselili iz Subjela okr. uzickog. Radovici su dosli u Subjel krajem 17. veka iz Tusine u Drobnjacima, od bratstva Cerovica, a izbegli su glad, koja je u to vreme besnela. U Djurdjevac ih je naselio spahija seoski Slatina, a neke od njih preveo u susedni Rajkovic i to su danasnji Terzici. Radovica ima 4 kuca i slave Sv. Kralja Decanskog – Mratindan. (podaci su iz 1907 godine)

Zabari, opstina Valjevo: Radovici (2., k), poticu od predka Maksima (Maksimovica) koji se doselio iz Vasojevica zbog krvnine, jos pre nego sto su Austrijanci otpoceli rat sa Turcima. Slave Sv. Arhandjela. Ima ih pod raznim prezimenima.

Klasnic, opstina Mionica: Radovic se doselio pred kraj 19. veka kao nadnicar iz Omarina u visegradskom Starom Vlahu. Slavi Sv. Djurdja.

Leskovice, opstina Valjevo (danas postiji Gornja i Donja Leskovica): Najstarija porodica je Kovanovica doseljena iz Stanisevca sa Kovanuse u Starom Vlahu, u prvoj polovini 17. veka, odakle su ih Turci doveli ovde i naselili preko seoskog spahije. Oni se danas u selu zovu i ovim prezimenom, a i izmenjenim prezimenima: Radovici, Mitrovici i Arsici; ima ih 16 kuca, slave Sv. Jovana.

U istom selu ima jedna porodica Radovica:

U isto vreme sa Kovanovicima, a po volji Turaka, naseljeni su pored njih danasnji Taure (Taurci), doseljeni iz Gornjeg Potarja, iz oblasti donjeg Kolasina. Oni su uvek bili prijatelji turskih velikasa, a iz njihove porodice jedan se 1813 godine poturcio i ziveo neko vreme u selu, pa se posle odselio u Bosnu, zbog cega su ih seljani dugo zvali Turcinovici i Ciganovici. Taure je opste prezime a njega su zadrzale ove porodice: Jakovljevici, Pantelici, Markovici, Savici i RADOVICI; ima ih 14 kuca, slave Sv. Jovana (podaci su iz 1907 godine).

Klicevac kod Valjeva: Radovici (5 kuca., slave Sv. Arhandjela); doseljeni oko 1860 godine sa Zagrada na Cevu. (Iz okoline Cetinja).

Osecenica, opstina Mionica: Radovic doselio se iz Maoca i prizetio u Vujice, te slavi Sv. Luku.

Rajkovic, opstina Mionica: Terzici su oko 1790 godine presli iz sela Djurdjevac, od porodice danasnjih Radovica, koji su starinom Drobnjaci ima ih 7 kuca. Slave Sv. Kralja Decanskog – Mratindan.

Sandalj, opstina Valjevo: Radovic su iz Leskovica dosli posle deobe na svoja imanja, slave Sv. Jovana. Poticu od Kovanovica ili od Tauraca u Leskovice.

Slavkovica, opstina Ljig: Radovici (11., kuca) i jedna kuca u Ikonicima, gde se taj prizetio i slavi pored svoje slave Sv. Djurdja i Sv. Nikolu. Nepoznatog su porekla. Smatraju se da su najstariji rod u selu sa Nikolicima, ali ne znaju odakle su im se stari doselili.

Sarko (9. јун 2012. at 14:48)

Sokolici kod Cacka: Radovici slave Sv. Arhandjela. Doseljeni su iz Vigoste (Stara Srbija).

Becanj, opstina Cacak: Miljici od koji su: (Stanici, RADOVICI, Radojevici, Neskovici, Stankovici, Jovicici i Radojicici i drugi doselili iz Dobroselice uzicki okrug, slave Sv. Jovana.

Konjuh, opstina Krusevac: Radovici (12., kuca, slave Sv. Arhandjela jesenjeg i letnjeg), ovo je jedna od najstarijih porodica u selu, nepoznato im je poreklo.

Globare kod Krusevca: Radovici (3 k., Sv. Petka), doseljeni iz Crne Gore. Niste ne pise o vremenu doseljavanja i njhovooj postojbini.

Sarko (9. јун 2012. at 15:12)

Usce, opstina Kraljevo: Radovici slave Sv. Mratu. Doselili se iz Usce u Cecine u srezu moravickom.

Kotraza kod Raske: Radovici su se ovde davno doselili. Sad im se na svet rodilo sesto koleno od doseljenja. O svome doseljenju znaju ovo: Jedan od Corbica, koji je bio udovac, putujuci po trgovini za Novi Pazar, sretne jednu zenu, koja je u narucju nosila malo dete. Zena se dopadne Corbicu te je upita odakle je. Ona mu odgovori da je udovica i da je od Mojstara. On je povede sobom svojoj kuci, ozeni se njome, a i njeno dete, kome je bilo ime Rade, uzme u svoju kucu i odrzi ga. Od ovoga Rade su danasnji Radovici. Ima ih 4 kuca. Slave Sv. Arhandjela.

A Corbici su stara porodica i jako rasprostranjena u zaseocima ovoga kraja. Vele da su starinom negde iz Stare Srbije s crnogorske granice. Slave Sv. Nikolu. Ima ih svega u ovom selu 5 kuca. (podaci su iz 1905 godine).

Sarko (9. јун 2012. at 15:47)

Boljkovci, opstina Gornji Milanovac: Radovici, starosedeoci., slave Djurdjevdan.

U Sarajevskom Polju ima samo neka porodica koja je od Radovica iz Hercegovine, ali nemogu da ih nadjem.

Kaona, opstina Lucani: U selu su najstarije porodice: Radovici i Velicici slave Vraceve. Oni su jednog porekla, i vele, da su postali od Knezevica iz susednog sela Vlasteljica. Ali kako se ne pamti, kada su se doselili to se u selu i racunaju kao starosedeoci.

I za Knezevica u Vlasteljici, opstina Lucani zabelezeno je da ne znaju odakle su im stari. Slave Vraceve.

Donji Dubac, opstina Lucani: Radovici (5 kuca., slave Mitrovdan), dosli iz Grahova u Crnoj Gori oko 1790 godine. (podaci su iz 1908 god).

VITOMIR RADOVIC (9. јун 2012. at 21:30) САРКО, СВАКА ТИ ЧАСТ. ПРИЈАТНО СИ МЕ ИЗНЕНАДИО ОВИМ ШТО СИ НАПИСАО. МОЛИМ ТЕ КАЖИ МИ КОЈУ СИ ЛИТЕРАТУРУ КОРИСТИО. ДА ЛИ СИ НАБРОЈАО СВА МЕСТА У СРБИЈИ ГДЕ СЕ ПОМИЊУ РАДОВИЋ? ДА ЛИ ИМАШ САЗНАЊА, ОДНОСНО ЛИТЕРАТУРУ, О РАДОВИЋИМА ИЗ ЛИКЕ И ХРВАТСКЕ, КОЈИ СЛАВЕ НИКОЉДАН? ПОМЕНУО СИ У ОВОМ ТЕКСТУ И РАДОВИЋЕ КОЈИ СУ ДОШЛИ У СЕЛО КЛАСНИЋ ОПШТИНА МИОНИЦА, ИЗ ОМАРИНА У ВИШЕГРАДСКОМ СТАРОМ ВЛАХУ. ДА ЛИ ИМАШ ЈОШ ПОДАТАКА О РАДОВИЋИМА ИЗ ВИШЕГРАДСКОГ СТАРОГ ВЛАХА?

ВЕЛИКО ТИ ХВАЛА НА ТРУДУ КОЈИ СИ ИЗДВОЈИО, ДА БИ ОДГОВОРИО НА СВА МОЈА ПИТАЊА. ЧЕКАМ С НЕСТРПЉЕЊЕМ ОДГОВОРЕ НА ГОРЕ ПОСТАВЉЕНА ПИТАЊА. ПОЗДРАВ ОД ВИТА РАДОВИЋА ИЗ УЛЦИЊА

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (417)

Leave a Reply to Бобан

417 коментара

  1. Radovic

    Okolina podunavci stubal i sel gracac ima prilicno radovica sv. Arandjeo slave. Preci au im prva loza kako se zbori iz raske oro toga iz koasina. Za vreme turaka ubih radovic turke pa primoran bezati za rasku. Osveta za sestru koju su mucili i ubili turci.

    • Radovicc

      Znate li jos nesto o tim radovicima, da li su znaci oni svi rodom iz gacka i koje godine je doslo do bjezanja od turaka?
      I gdje su pobjegli, da li su na kraju mogli zavrsiti u momisice, kod podgorice?

      • Bogdan Markuš

        Radovici iz Momisica su iz Gacka, preciznije iz sela Gracanica, ciji preci su otud utekli zbog krvne osvete. Dok su boravili u Gacko, bilo ih je njih 4 braca/ + 1 sestra, koja bjese oteta i prisilno poturcena od strane nekog hercegovackog bega, rad cega njena braca ubijaju bega i krenu u bijeg od tud za selo Erakovici na Njegusima.

        Na Njegusima desio se neki konflikt sa mjestanima s cim se braca dijele na pola po dvojica: dvojica pravac za Pljevlja, dok druga dvojica na Gradac u Ljesanskoj nahiji cije potomstvo je tu boravilo oko 50 godina. Podalje, trojica od potomaka produzavaju svoju destinaciju za Podgoricu, koja je tada bila pod bosanskim vezirom. Nakon pola vijeka sustigla ih je proslost u Podgorici, jer se za njih doznalo putem glasa koji je doprijo nazad u Gacko porodici/ svojta ubijenog bega. Ishod krajne price, rezultirao je s tim sto se 1 od 3 brace poturcio (Adziahmetovici) i s tim su se svi nasli pod zastitu od strane podgorickih muslimana.

        Ostala dvojica se presele preko Morace u Momisicima, s cim bi se racunalo oko 200 godina njihovog doseljenja. Radovici su trece bratstvo po redosledu doseljavanja u Momisicima (ukoliko se iskljuci i ne racunaju sva izseljena/ izumrla bratstva jos od srednjeg vijeka!); sledeca bratstva za njima su: Radetici, Djekici, Rakcevici, Vracani, Vucinici, Radunovici, Brajovici, Boljevici, Jovanovici, Mugosi, Radomani, Vukanovici, Lakovici, Vidakovici … ; a predhode ih prvo najstarije bratstvo Markuši, potom Popovici/ bivsi Novakovici.

        Rade (doseljenik iz Graca i od koga su Radovici) – Maro – Scepo – Vaso – Risto – Savo (tamo nedje prvom polovinom 1920:tih/ oko 50 godina i kusur) – … i td.

        Il´ ce bit´ moguce a i najvjerovatnije da je u pitanju: Rade – Maro – Scepo – Vaso – Miso – Veljo – Rade – Boro – … i td.

        Bonus: Pavici su Vasi rodjaci, a i Raickovici i Djurisici koji su ostali u Gracu.

        * “… koje godine je doslo do bjezanja od turaka?” = 1713./ il´ 1714. godine, jer im doseljavanje od tud pada u vrijeme Vezira Cuprilica i njegovog napada na Crnu Goru.

  2. Radovic 13

    U okolini Brusa(Kopaonik) ima Radovic. Slave Svetog Stefana.

  3. Miki

    Izasla je knjiga o Radovicima koji su se pocetkom 19.veka doselili u Sumadiju.
    Knjiga Klijanje je izasla krajem 2021. u izdanju HeraEdu autora Mirjane Radovic Markovic.
    poruzbine na [email protected]

  4. Slađana

    Radovića ima i u Rudarima, opština Kuršumlija. Slave sv. Jovana.

  5. Gordana Radović

    Veliki pozdrav,

    Moji Radovići su sa Korduna i slave Djurdjevdan, ali malo znam o njima jer smo mi mnogo puta goreli: crkve i knjige spaljene u ratovima. Jeste li pisali i o našim krajevima?

  6. Velja

    Zna li mi ko reći ima li Radovica u selu Bogovići kod Pala?Hvala

  7. Goran Radovic

    Postovani

    moji Radovici su iz Budjanovaca kod Rume u Sremu. U Budjanovcima je bilo dosta Radovica, o cemu svedoci i spomenik zrtvama u drugom svetskom ratu. Koliko znam za sada je ostalo svega 4 porodice Radovica.

    Interesantno je da svi Radovic iz Budjanovaca slave Svetog Arandjela. Kada me je jednom prilikom Amfilohije Radovic pitao od kojih sam Radovica po slavi i po njegovim recima Radovici iz Budjanovaca su iz Morace.

    Naravno tu je i ta prica o Budjanovackom jevandjelju i svesteniku Vuku Radovicu.

    • M. Radovic- Budjanovci

      U Budjanovcima vecina Radovica slavi Arandjela, tacnije svi, izuzev jedne porodice Radovic koji slave Lazarevu subotu. Bilo je 14 kuca Radovica u Budjanovcima, sada ih nazalost ima 6,ali samo jedni od mladjih imaju sina,ostali imaju cerke koje su se udale ili uopste nemaju decu jer su neozenjeni u poznim godinama, tako da ce se i taj broj smanjiti uskoro.. Deda je pricao da je nase poreklo iz Crne Gore, selo Radovici,koliko je to tacno nije znao ni on, a znao je dosta o tome. Mada se sada izjasnjavamo kao Sremci, s ponosom, volimo da znamo i nesto vise o korenima. Evo i nadimaka, retki su u Sremu koji ih nemaju, mada to je individualno, mozda i nema veze sa ovom temom, ali volEm da spomenem.. Cenerovi, Brdari, Tenkasovi,Madini.

  8. Uros Cincur

    Ćinćuri su poreklom Radovići proverite to ako mozete

  9. Dražan Todorić (majka se prezivala RADOVIĆ)

    Radovići, doselili se u selo RAJKOVIĆ, KOD VALJEVA… POREKLO JE iz HERCEGOVAČKE PIVE,CRNA GORA — 1738 god. posle druge seobe SRBA SA KOSOVA su se doselili iz Hercegovačke PIVE /CRNA GORA—- slava SVETI ĐORĐE.